Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) organizovala je danas omaž povodom 100 godina od rođenja akademika Milorada Mijuškovića, o čijem je životu i radu govorila prof. dr Jelena Latinović, sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG).
U uvodnom dijelu prof. dr Predrag Miranović je u ime CANU podsjetio da je uvaženi naučnik u ovoj instituciji proveo gotovo 40 godina i da je svoju profesionalnu karijeru počeo 1949. godine na tadašnjem Poljoprivrednom institutu.
„On je bio čovjek koji je čitav svoj život posvetio stvaranju naučnih djela, institucija u kojima je radio, kao i naučnih časopisa. Sve su to materijalni tragovi koji služe kao spomenik i sjećanje na njegov život i djelo. Iza njega su ostali i ljudi kojima je on nesebično pomagao na početku njihovih karijera, među kojima je i prof. Latinović“, kazao je Miranović.
Jelena Latinović je ukazala na lične impresije i sjećanje na tog izuzetnog čovjeka i naučnika. Mnogobrojna naučna dostignuća koja je Mijušković stvorio tokom svoje briljantne karijere mnogima su poznata.
Ona je podsjetila da je ovaj uvaženi akademik studije agronomije okončao u Francuskoj, a doktorsku disertaciju odbranio na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Nakon penzionisanja 1987. godine se veoma aktivno bavio naukom.
„Od naučnog rada koji je uglavnom bio fokusiran na sistematizovanje prethodno dobijenih rezultata objedinjavanja podataka u nekoliko publikacija izuzetno značajnih za Crnu Goru neophodno je pomenuti njegovu pomoć koju je mlađim saradnicima nesebično nudio, kao i nadahnuće koje nam je svojim primjerom ulivao“, istakla je Latinovićeva.
Akademik Mijušković je bio utemeljivač naučnoistraživačkog rada u oblasti zaštite biljaka u Crnoj Gori. Značajan segment obuhvatao je štetne organizme na povrtarskim biljkama i ukrasnim biljem i dr. On se bavio problemima koji su izazivali štetni organizmi u šumarstvu i hortikulturi.
Prema riječima Latinovićeve, 121 inostrana ustanova tražila je njegove radove koji su objavljivani u veoma značajnim stranim publikacijama. Objavio je u našim i stranim publikacijama preko 200 radova. Njegovi radovi citirani su preko 200 puta u djelima drugih autora.
Kao krunu svog rada objedinio je u šest monografija, osnovao biblioteku Biotehničkog fakulteta i jedan je od pokretača časopisa „Naša poljoprivreda“. Edukovao je poljoprivredne proizvođače, a u svojoj struci bio je visoko cijenjen i van granica Crne Gore. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade.
O. Đ.