Rezultati najvećeg međunarodnog testiranja u oblasti obrazovanja PISA (Programme for International Student Assessment – program za međunarodno ocjenjivanje studenata) u kojem su đaci iz crnogorskih škola učestvovali 2022. godine pokazali su da je neophodna sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori. To je ukazano na okruglom stolu sa temom „Rezultati PISA testa i kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori“ koji je Odbor za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) organizovao u Podgorici.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, govoreći o rezultatima PISA testiranja, ukazao je da gimnazijalci bilježe najbolje rezultate, da su slabiji đaci iz četvorogodišnjih srednjih stručnih škola, a najslabiji su učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola.
Interesantan je podatak da, kada su na testiranju učenici popunjavali upitnik koji nivo obrazovanja smatraju da će završtiti, njih 42,36 odsto je reklo da će da budu doktori nauka. Njih 67,4 posto kazalo je da će završiti fakultet, a magistriraće njih 51 procenat.
Na pitanje kojim poslom žele da se bave, najviše njih će da budu arhitekte, zatim psiholozi, ljekari, farmaceuti, policijski inspektori, ali oko 20 procenata njih ne zna čime će se baviti u budućnosti.
Na skupu je rečeno da crnogorski đaci na PISA testiranju pokazuju loše rezultate zato što ovdašnji obrazovni sistem na nivou dokumenata – zakona, planova, programa, nije usklađen sa zahtjevima koje traži ovo međunarodno takmičenje.
Akademik Slobodan Backović napomenuo je da ne vidi da je resorno ministarstvo ikada rzmatralo izvještaje ili usvojilo preporuke koje su dolazile od Ispitnog centra i Zavoda za školstvo, a tiču se unapređenja rezultata đaka na PISA testiranju.
Mr Zoran Lalović, predstavnik Zavoda za školstvo, naglasio je da rezultati na PISA testiranju pokazuju da je od 40 do 60 odsto đaka funkcionalno nepismeno i da u praksi dominira predavačka nastava i pasivan položaj učenika, koji uče doslovno.
„Najnepovoljnije je što postoji pozitivna povezanost između doslovnog učenja i onih koji su najbolje ocijenjeni, koji najviše uče na ovaj način. Pošto đaci ovako uče, oni se rijetko susrijeću sa zadacima koji zahtijevaju više oblike mišljenja, pa je razumljivo što ne uspijevaju da dobro riješe PISA test“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, nastavnici nisu prihvatili promijenjenu ulogu škole u kojoj se fokus pomjerio na razvoj kompetencija. Dominira stav da je osnovna uloga da se đaku prenosi znanje, a ne da se razvijaju kompetencije za učenje.
Lalović je, uz ostalo, dodao da Crna Gora pripada grupi zemalja koje imaju najmanje godišnje opterećenje učenika.
Nađa Durković, savjetnica za izdavaštvo u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, govorila je na temu „Čitalačka pismenost – stanje u nastavi Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti“.
Ona je naglasila da nova istraživanja pokazuju da bolja čitalačka pismenost znači veću vjerovatnoću za nastavak školovanja do 21. godine života, da je ona predskazivač profesionalne karijere bolji od ocjena u školi, te da pozitivno utiče na odnos prema učenju i povezana je sa sklonošću ka cjeloživotnom učenju i sa aktivnim učešćem u društvu.
Odgovarajući na pitanje zašto je čitanje važno, Durković je citirala Umberta Eka koji je rekao: „Književnost je ključna za oblikovanje ljudskog duha“, dok psiholog Džejms Hilman tvrdi da su oni koji su u djetinjstvu čitali priče, ili su im drugi čitali, „u boljem stanju i imaju bolje izglede od onih koji su kasnije morali uvoditi u priče... Rano susrijetanje sa životom, već je neki vidik o životu“. Prema Hilmanu, ta prva čitanja postaju „nešto u čemu se živi i što je poželjno, način na koji duša pronalazi samu sebe u životu“.
Durković smatra da je razvijanje vještine čitanja jedan od najvažnijih zadataka škole, koja ne bi trebalo da predlaže spiskove knjiga, već da razvija vještinu čitanja.
Ona je dodala da roditelji koji vole čitanje i žele to sa djecom podijeliti, podstiču pozitivne stavove prema čitanju, aktivnosti rane pismenosti kod kuće temelj su učenja čitanja u školi.
„Aktuelni predmetni program za Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost pruža razvoj čitalačke pismenosti jer obezbjeđuju mogućnost savladavanja strategija čitanja neumjetničkih i umjetničkih tekstova; otvaraju mogućnost primjene stečenih znanja kroz organitzaciju različitih aktivnosti u školi i van nje; obezbjeđuju razvoj ključnih kompetencija koje se odnose na komunikaciju na maternjem jeziku i učenje putem čitanja; propisuju rad na čitanju i analizi umjetničkih i neumjetničkih tekstova različitih vrsta“, istakla je Durković.
Prema njenim riječima, PISA definiše čitalačku pismenost kao razumijevanje pisanih tekstova, njihovo korišćenje, promišljanje i angažovanje radi postizanja sopstvenih ciljeva, razvoja znanja i potencijala i učešća u društvu.
Durković ocjenjuje da PISA nije jedino relevantna za razvoj obrazovanja u Crnoj Gori.
„Ovaj pristup ukazuje na činjenicu da moderna ekonomija ne nagrađuje pojedince za ono što oni znaju, već za ono što mogu da urade sa onim što znaju“, poručila je, uz ostalo, ona.
U diskusiji su učesvovali i akademik Momir Đurović, nastavnica matematike Danijela Jovanović, Petar Špadijer iz Gimnazije Cetinje, te mr Sanja Čalović-Nenezić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
O. Đ.