Na dvodnevnoj godišnjoj EPALE konferenciji „Umjetnost i kultura u obrazovanju odraslih“, koju su u Budvi organizovali Ministarstvo prosvjete i EPALE tim Crne Gore, učestvovalo je oko 60 predstavnika iz oblasti obrazovanja, kulture i umjetnosti iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Otvarajući skup, ministar prosvjete mr Miomir Vojinović kazao je da kultura i umjetnost, sa jedne strane, i obrazovni sistem sa druge, predstavljaju neraskidivo jedinstvo činilaca koji nesumnjivo utiču na oblikovanje i razvoj društva.
„Obrazovanje i kultura imaju kapacitet da oblikuju ljude, lične sposobnosti i perspektive što kasnije utiče na opsege njihovog djelovanja, rada i života. Dok je funkcija klasičnog obrazovnog i kulturnog sistema prenošenje nasljeđa na nove generacije, u društvu koje se neprestano mijenja i teži da opstane u modernim svjetskim tokovima, cilj obrazovanja i kulture jeste priprema pojedinca za izazove koji ga očekuju. Obrazovanje i kultura u savremenim društvima, zapravo su agent pozitivne i aktivne društvene promjene“, istakao je on, i dodao da je u razvijenim ekonomijama EU prepoznato je da je glavni razvojni resurs upravo ljudski kapital, a njegov kvalitet prvenstveno zavisi od ponude kvaliteta obrazovanja i obuke koji ga upućuju na kreativnost, kritičko promišljanje, inovativnost i spremnost za promjene.
„Naš zadatak je da svojim djelovanjem kroz obrazovni sistem utičemo na prihvatanje i poštovanje kulturoloških raznolikosti, podsticanje interkulturalnog dijaloga, umjetničkog izraza, razumijevanje kulture i umjetnosti kao katalizatora za kreativnost i posmatranje kulture i umjetnosti, ključnih komponenti u međunarodnim odnosima“, naglasio je ministar Vojinović.
On je naveo da je u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. kultura je predstavljena kao jedna od temeljnih vrijednosti crnogorskog društva i ključni segment održivog razvoja. Politici kulture posvećena su dva strateška cilja tog krovnog dokumenta u okviru kojih su definisani brojni ishodi do 2030. godine, a među njima su: efikasan i održiv institucionalni model kulturnog sektora, ekonomska valorizacija kulture i kulturne baštine, kultura kao ključni segment održivog turizma, unaprijeđena prava kulturnih stvaralaca, povećana participacija građana u kulturi i slično.
„U narednom periodu ćemo nastojati da vodimo politiku obrazovanja koja će integrisati teme iz oblasti kulture i umjetnosti,“, poručio je ministar.
U ime Centra za stručno obrazovanje učesnike je pozdravio direktor Duško Rajković.
KLJUČNA KOMPETENCIJA
O kulturnoj svijesti i izražavanju, kao ključnoj kompetenciji iz Evropskog okvira ključnih kompetencija govorila je rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih i CŽU u Centru za stručno obrazovanje Ljiljana Garić.
Ona je istakla da je jedna od osam ključnih komptencija kompetencija kulturne svijesti i izražavanja koja podrazumijeva prihvatanje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja u čitavom nizu medija.
„Kompetencija kulturne svijesti i izražavanja uključuje razumijevanje i poštovanje načina na koji se ideje i smisao kreativno izražavaju i prenose u različitim kulturama, u obliku niza umjetničkih i drugih kulturnih formi. Sve to uključuje razumijevanje, razvijanje izražavanja vlastitih ideja i osjećaja pripadnosti ili uloge u društvu na različite načine i u različitim situacijama“, naglasila je Garić.
Ona je ukazala na izazove, a to su: mjerenje dostizanja ključnih kompetencija na svim nivoima obrazovanja; kreiranje obrazovne ponude za razvoj i unapređenje ključnih kompetencija; analiza i ispitivanje obrazovnih potreba u institucijama kulture i umjetnosti za stručno usavršavanje i specijalizaciju zaposlenih i kreiranje novih kvalifikacija, te setova ključnih vještina u ovoj oblasti; kontinuirane aktivnosti na medijskoj pismenosti građana.
Kao primjer dobre prakse, Garić je navela Filmski centar Crne Gore koji je pokrenuo aktivnosti na obezbjeđivanju kvalifikovanog kadra za potrebe filmske industrije, pa je pripremljeno devet programa za sticanje ključnih vještina za obavljanje poslova: Asistenta režije, Sekretara režije, Kinooperatera, Rasvjetljivača, Drugog asistenta kamere/Pratilac kamere, Prvog asistenta kamere/Šarfera, Operatera kamere/Švenkera, Scenca i DIT.
Savjetnica i za muzičku kulturu u Zavodu za školstvo Bojana Nenezić predstavila je kulturu i umjetnost iz prizme osnovnog i srednjeg opšteg obrazovanja povezujući njihov uticaj na odrasle.
Ona je ocijenila da je realizacija muzičkih aktivnosti, adekvatnih potrebama i mogućnostima djece predškolskog uzrasta, od izuzetnog značaja za njihov pravilan razvoj.
Nenezić je navela da, iako stepen vršnjačkog nasilja raste u društvu u školama, među učenicima muzičkih škola ta pojava je veoma rijetka, jer, kako je rekla, „muzika je sjajan alat za put do razvoja socijalne inkluzije“.
MUZIKA JE NAJEFIKASNIJA KADA ŠIRI VIDIKE
Istaknuti muzički umjetnik Miloš Karadaglić uputio je sa svoje turneje u Los Anđelesu video podršku muzici i umjetnosti, ukazujući na njene benefite i značaj.
„Meni je muzika otvorila vrata cijelog svijeta. Muzikom sam uspio zaokružiti svoj svijet. Moramo se boriti da ona bude uvijek zastupljena, da bude dio života budućih generacija. Muzika ne mora biti profesija, ona je u suštini najefikasnija kada širi vidike, kada u život koji je trenutno nepodnošljiv donosi nešto lijepo, nešto novo, nešto što vas povezuje sa suštinom onoga što vi zapravi jeste“, istakao je on.
U okviru ovog skupa održan je panel „Umjetnost i kultura u obrazovanju odraslih − gdje smo sada, a gdje možemo biti do 2030. godine“. Moderator ove aktivnosti bio je i novinar, voditelj i urednik RTCG Saša Klikovac.
Učesnici − Aleksandra Božović, direktorica Filmskog centra Crne Gore, mr Bojana Obradović, direktorica Narodne biblioteke „Njegoš“ u Nikšiću, mr Snežana Burzan, direktorica KIC-a „Budo Tomović“, mr Zoja Đurović, profesorica u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“, doc. dr umjetnosti Zdravko Delibašić Beli, prodekan za nastavu Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, Danilo Čelebić, glumac, Vuk Perović, filmski kritičar i urednik filmskog programa u RTCG, i mr Vanja Kovačević, publicista, selektor književnih manifestacija i novinar TVCG razgovarali su o suštinskim izazovima umjetnosti i kulture u Crnoj Gori, kao i njihovoj vezu sa obrazovnim sistemom.
Oni su tom prilikom ukazali na: značaj kontinuiteta aktivnosti u ovim oblastima koje se moraju osloboditi političkih uticaja; prevenciju devijantnih načina ponašanja u vaspitno-obrazovnim ustanovama afirmisanjem sadržaja iz oblasti kulture i umjetnosti − evidentno je odsustvo svakog vida nasilja u muzičkim školama, koje trebaju biti model djelovanja u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama; očuvanje nasljeđa i kulturne baštine; afirmisanje zaboravljenih kulturnih vrijednosti i umjetničkih djela; važnost uspostavljanja modela što hitnijeg i snažnijeg povezivanja kulture i umjetnosti sa obrazovnim sistemom; preispitivanje sadržaja obrazovnih programa i stepena zastupljenosti umjetničkih predmeta u njima.
Tokom drugog dana konferencije, predstavnica Republike Hrvatske i direktorica Pučkog otvorenog učilišta iz Koprivnice Maja Holek predstavila je rad i aktivnosti svoje institucije i dala primjer dobre prakse povezivanja umjetnosti i kulture sa obrazovnim aktivnostima.
Jasna Pejović, vođa Flourish tima, koji je razvio mobilnu aplikaciju digitalni trener socijalno-emocionalne inteligencije, prezentirala je njihovo ostvarenje, njegove rezultate i benefite.
Godišnju licencu za ovu aplikaciju od EPALE projekta dobio je u vidu nagrade Vuko Jovanović iz Privredne Komore Crne Gore, za višegodišnji doprinos i rad na razvoju EPALE zajednice, kao i Nevenka Vuković, izvršna direktorica NVO Identitet.
NOSIOCI KULTURNE I SOCIJALNE KOHEZIJE
U završnom dijelu skupa održane su četiri paralelne sesije: Uloga likovne i muzičke kulture u razvoju društva (moderatorka Jelena Bojović); Uloga biblioteka u razvoju društva (moderatorka mr Gordana Ljubanović); Tradicija, tradicionalna umjetnost i kultura i njena uloga u razvoju ili transformaciji društva (moderator mr Mirsad Ademović) i Uloga muzeja i galerija u razvoju društva (moderatorka mr Lucija Đurašković).
Sa ovih radionica upućene su jasne poruke, pored ostalog, da biblioteke moraju pratiti trendove i očuvati čitalačku tradiciju i kulturu, te biti digitalizovane i apsolutno otvorene za brojna kulturna dešavanja (promocije, igroteke i sl.). Likovna i muzička kultura treba da dobiju veći značaj u obrazovnom sistemu jer: su nosioci kulturne i socijalne kohezije; utiču na njegovanje psihofizičkog zdravlja; neophodno je istražiti obrazovne potrebe odraslih ljudi; raditi na promociji kurseva za odrasle;
promovisati participativno obrazovanje u kulturi i umjetnosti. Potrebno je da tradicija, tradicionalna umjetnost i kultura budu fokusu obrazovnih aktivnosti za djecu, mlade i odrasle, da ih podržavaju javne ustanove, te da budu više medijski promovisani. I muzeje i galerije treba više promovisati, više uključiti obrazovne sadržaje, ali i da budu obavezni dio kulturnog turizma.
Moderatorka konferencije bila je Gordana Bošković, nacionalna EPALE koordinatorka.
Lj. V.
Izvor: EPALE Montenegro