Nauka je sila koja neprekidno mijenja svijet pomjerajući granice mogućnosti zbog čega ulaganje u znanje, obrazovanje, mlade istraživače, istraživačke kapacitete i jačanje saradnje i umrežavanje naučnika doprinosi bržem razvoju država i društva.
To je poručeno na otvaranju međunarodnog naučnog skupa „Dani dijaspore i prijatelja Crne Gore 2023“, koji je organizovao Univerzitet Crne Gore (UCG), a podržalo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja.
Rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, ukazao je da u svijetu nauke i istraživanja ne postoje geografske granice, već samo one koje u datom trenutku određuju mogućnosti ličnog, ali i opšteg napretka.
„Nauka je sila koja neprekidno mijenja svijet pomjerajući i granice mogućnosti. U tom sveopštem komešanju susrijećemo se sa brojnim izazovima, koje rješavamo u hodu. Vrijednost nauke ne smije biti u znanju, koje se hladno niže u spratovima vremena bez topline za život društva, ali i odgovornosti za čovjeka i njegove potrebe“, kazao je Božović.
On je poručio da nije cilj visokotehnološka, apatična i hladnokrvna civilizacija u kojoj je čovjek puka statistička jedinica, ponekad i višak.
„Razvijati naučnu misao, stremiti najvišim civilizacijskim kotama, ne može biti u konfliktu sa prirodnom potrebom njegovanja korijena i tradicije. Samo tako se gradi pečat snažne kulture, kojom su se i neki mali narodi vinuli visoko na ljestvici opštečovječanskih dostignuća, naučnih i svih ostalih. Zrno inspiracije je klicom zametnulo, očekujemo bujne i sočne plodove narednih godina“, kazao je Božović.
Ministarka nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Biljana Sćepanović smatra da je ovaj skup početak druge tradicije, a da je Crna Gora mala zemlja sa velikim srcem i naučnom zajednicom koja, možda, nije brojna, ali je efektivna i uspješna.
„Ministarstvo se sa velikim zadovoljstvom pridružuje organizaciji ovakvih događaja i imamo planove da jačamo saradnju sa dijasporom i prijateljima i na druge načine. Želim da zahvalim dijaspori i akademskim prijateljima, ali ne samo akademskim, već prijateljima u pravom smislu koji su uvijek spremni da nam pomognu. Mi smo zajedno jači. Naglašavam prijateljstvo i dobre odnose među nama bez obzira na broj“, rekla je Šćepanović.
Akademik Predrag Miranović vjeruje da će naučni skup biti podstrek i kolegama iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, koji na sličan način promišljaju i koji bi voljeli da organizuju manifestaciju ovog tipa, okupe dijasporu iz oblasti ovih društvenih i humanističkih nauka, koja je nesumnjivo velika.
„Kao fizičar, unaprijed se radujem predavanjima koje ću da čujem od mojih kolega fizičara, koje sve poznajem, ali nisam imao priliku da ih dugo vidim i čujem i nadam se da postoji isti entuzijam i u drugim sekcijama“, kazao je Miranović.
Akademik Elvis Ahmetović dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, naglasio je da ulaganje u znanje, obrazovanje, nauku, mlade istraživače, istraživačke kapacitete i jačanje saradnje i umrežavanje naučnika između zemalja doprinosi brzom razvoju država i društva.
„Shodno tome ovaj naučni simpozijum je veoma značajan za Crnu Goru i šire jer doprinosi afirmaciji nauke i porastu potencijala u istraživačkom dijelu”, rekao je Ahmetović.
Rektor Božović je na otvaranju naučnog skupa uručio zvanje “počasni profesor Univerziteta Crne Gore” istaknutom naučniku istraživaču Brukhejven Nacionalne laboratorije i profesoru na Univerzitetu Jejl u Americi prof. dr Ivanu Božoviću.
Tom prilikom Božović je kazao da ne bi želio da priznanje bude samo počasna titula, već nešto stvarno, a pod tim misli da će pokušati da uspostavi što je više moguće naučnu saradnju između kolega u Crnoj Gori i kolega u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje godinama živi i radi.
„Vjerujem da će ovo biti više od pozivnice i da ću biti u prilici da obezbijedim i sredstva koja su neophodna za saradnju takve vrste. Nadam se da ćemo zajedno raditi na drugim oblicima naučne saradnje, kroz zajednička istraživanja, objavljivanje radova u prestižnim naučnim časopisima“, kazao je Božović.
Nobelovac, Konstantin Kostja Novoselov, ukazao je da današnja tehnologija nije ni blizu imaginaciji, odnosno mašti onih koji su napravili film Terminator 2 i da mu je „malo žao zbog toga“.
„Kada je riječ o robotici ona je tehnologija, koja ide od vrha ka dnu, gdje imamo individualne komponente i materijale, koji sami za sebe ne znače mnogo. Kada je riječ o izradi satova imamo mehanizme koji se prave od čelika, koji sami po sebi ne znače mnogo. Dakle, komponente same po sebi nisu funkcionalne. Funkcionalnost i složenost proisitiče isključivo na sistemskom nivou. Pojedinačni dijelovi sami po sebi, iako jesu od velikog značaja nemaju funkciju kada nisu u kombinaciji sa drugima. Tako to stoji i sa robotikom i generalno tako naši sistemi izgledaju u ovom trenutku“, objasnio je Novoselov.
Sistemi se, kako je rekao on, oslanjaju na to da su materijali statični i da se koriste u njihovom osnovnom stanju, koje je nepromjenjivo.
„Tako trehnologija tretira i posmatra materijale. Po njoj su oni stabilne komponente i mi sada želimo da evoluiramo sve do one tačke, gdje na osnovu eksternog okruženja možemo kreirati materijale koji imaju meta stabilno stanje. Imamo neke predstave o tome kako bi to moglo da se učini. To bi moralo da bude multikomponentni sistem, gdje postoji jaka interakcija između različitih komponenti i ta njihova usaglašenost mora da se očituje na više različitih kanala. Različite interekcije će morati da se dešavaju na različitim slojevima i to odmah dovodi do vrlo složenog energetskog pejzaža“, rekao je Novoselov.
Cilj je, kako je kazao, kreirati dinamične materijale, koji mogu dovesti do ponašanja koje izlazi van ustaljenog okvira.
Novoselov je zaključio da je ideja za budućnost da se naprave pametni materijali „kojima možete sami da odredite određene karakteristike njihove funkcionalnosti i onda mogu da imaju širu primjenu“.
O. Đ.
Izvor UCG