Piše: Aleksej Romanov
U poslјednje vrijeme sve češće se govori o primjeni informacionih tehnologija u procesu obrazovanja, napominjući pri tom ne samo tehničke pripreme, nego i nove oblike, načine i metode nastave. Tradicionalni modeli obrazovanja transformišu se i mijenjaju zahvalјujući sistemu elektronskog obrazovanja i informaciono- komunikacionim tehnologijama.
Sredinom prošle decenije u inostranim školama počelo je uvođenje raznih modela „kombinovanog nastavnog procesa“, koji pretpostavlјaju korišćenje resursa mreže interneta. Jedan od modela tehnologije jeste i „kombinovano obrazovanje“. Taj model su prvi u svijetu počeli da primjenjuju nastavnici hemije A. Sams i D. Bergmani u Sjedinjenim Američkim Državama. Oni su 2008. godine počeli iz svojih predavanja da zapisuju mini zadatke i probleme i da ih daju kao domaće zadatke svojim učenicima.
„Preokrenuto obrazovanje“ je, u stvari, obrnuto, suprotno obrazovanje. To što je trebalo da nastavnici na časovima saopštavaju svojim učenicima, učenici su sami savlađivali i otkrivali kući, u vidu rješavanja domaćih zadataka. A ono što su učenici ranije dobijali za domaće zadatke obrađivalo se na časovima, u procesu nastave. Predviđeno je da učenik kući utroši na rješavanje jednog mini zadatka najviše deset minuta. Uz to im se dodavao još jedan mali zadatak: da prethodno naprave plan, ili koncept rješavanja datog zadatka. Pri tom učenik može da priprema i proučava materijal tempom koji njemu odgovara i da se duže zadrži na dijelu pitanja koji mu je manje jasan. To je učeniku neophodno da bi shvatio u kojoj mjeri je savladao zadatak i usvojio novo znanje. U slučaju potrebe učenik se može radi rješavanja djelova pitanja konsultovati sa svojim drugovima. A na času, u toku nastavnog procesa, naučeno kući zajednički se provjerava i utvrđuje. Odjelјenje se dijeli na manje grupe od kojih svaka radi samostalno i posebnim tempom. Zahvalјujući činjenici da grupe najvećim dijelom rade samostalno, nastavnik uspijeva da pokloni pažnju svakoj od njih i posebno pojedinom učeniku, ako ocijeni da mu je pomoć potrebna.
Na temelju prethodno odabranih video zadataka
Postoji više modela „preokrenutog obrazovanja“. Pomenuti termin se koristi za opisivanje strukture nastavnog procesa koja se gradi na temelјu prethodno odabranih video zadataka, o čijim se rješenjima kasnije raspravlјa na času. Svaki nastavnik ima svoj model. Mnogo šta zavisi od oformlјenosti klјučnih kompetencija učenika, od njihove sposobnosti da samostalno rade na novom materijalu i od spremnosti da analiziraju informacije i dokazuju svaku tačku gledišta. Pri tom su veoma značajne mogućnosti i sposobnosti nastavnika.
Stečeno iskustvo u primjeni ove metodike dijelimo u dvije etape: pripremna i realizacija.
U pripremnoj etapi stvaraju se minijaturne video lekcije koje se smještaju na ličnom sajtu. Odmah ćemo primijetiti da to oduzima dosta vremena i snage. Zbog toga ne pokušavajte da odjednom i odmah stvorite video zadatke za učenike raznih uzrasta i razreda. Mogu se koristiti i gotovi mini zadaci kojih ima dosta. Veoma je važna stručna „potkovanost“ nastavnika za korišćenje specijalnih, gotovih programa i njegova osposoblјenost da radi sa video i audio redaktorima. Svakoj lekciji se dodaje uputstvo: kako dati odgovore na pitanja, pripremiti priloge, tabele, šeme i materijale za grupni rad koji se dijele učenicima. Kao sistem informisanja može da posluži elektronski časopis. Moguća je i obratna veza sa nastavnikom u režimu onlajna. Ona se organizuje posredstvom društvene mreže u kontaktu.
Prema našem mišlјenju, učenici starijih razreda su bolјe organizovani, bolјe vladaju navikama rada u mreži i kompjuterskom tehnikom. Mada je poznato više primjera korišćenja ovih modela i u osnovnoj školi.
U okviru etape realizacije nastavnik određuje temu, oblik i metode rada sa učenicima na času. Prilikom odabiranja zadataka za mikro grupe, treba voditi računa o sposobnosti, motivaciji i uzrastu učenika. U procesu zajedničkog međusobnog rada učenika i rada sa nastavnikom, rješavaju se i dopunski zadaci usmjereni na udublјivanje, ponavlјanje i utvrđivanje pređenog materijala. Na kraju procesa rada, zbog utvrđivanja tekućeg nivoa znanja i razrade individualnih zadataka za pojedine učenike, moguće je i sastavlјanje raznih ličnih kartona: „Znao sam“, „Naučio sam“, „Hoću da naučim“.
Motivisati učenike za samostalan rad kući
Možda će se model „preokrenutog obrazovanja“ nekome učiniti suviše jednostavan. Pa, ipak, nije baš tako. Kao prvo, potrebno je pažlјivo prilaziti izboru materijala za video lekcije, da bi on bio jasan, shvatlјiv, informativan, i da ne izopačava činjenice. Stvoreni video zadaci još uvijek nijesu povod za opuštanje, video kontakti se mogu još redigovati.
Kao drugo, treba dobro osmisliti metode rada i materijale koji se dijele učenicima na samom času, inače može da ne ide sve onako kako je planirano.
Kao treće, nije tako lako i jednostavno motivisati učenika za samostalni rad kući. Budite spremni na to da oni neće u početku odjednom shvatiti u čemu je smisao zamjene domaćih zadataka video lekcijama i neće se snaći u takvom poslu, ili ga čak neće ni uraditi. Nastavnik mora biti spreman za takve situacije i na času objašnjavati sve nejasnoće. Ukoliko se desi da u nekom slučaju ovaj model ne proradi i ne uspije, onda treba tražiti nešto drugo. U svakom slučaju ne treba se nervirati, jer, kako je rečeno: i negativni rezultat je opet rezultat.
Primijećeno je da je neke teme i probleme lakše analizirati i objašnjavati u odjelјenju, na času, kao što su zadaci uopštavanja, praktični rad, priprema za kontrolnu vježbu i slično.Odabiranje resursa, osobito uvodnih i uopštavajućih, koji bi odgovarali razmatranju teme i metodici određenog predmeta, u procesu nastave, nije moguće, budući da to zahtijeva i podrazumijeva samostalan rad. Jer, nije jednostavan zadatak organizovati u razredu grupni rad i svaki put izmisliti nešto novo. Budite spremni i na to da će neki kolege na vas gledati kao na čudaka. Svejedno, ne treba očajavati, u tome je vaše preimućstvo, a jednomišlјenika ćete u mreži uvijek naći.
Nedostatak tehničkih mogućnosti u seoskim školama
Ali, postoje i problemi koje je znatno teže rješavati. U seoskim školama osnovna smetnja za uvođenje novog modela i metoda je nedostatak odgovarajućih tehničkih mogućnosti. Naravno, kompjuteri, lap-topvo i smartphoni sada postoje skoro u svim školama, ali nepostojanje dobre internet mreže može dekuražirati nastavnike i dovesti ih do toga da odustanu od primjene novog modela. Po našem mišlјenju, izlaz iz takve situacije mogao bi biti u kopiranju video materijala, uputstava i svega što bi učenicima takvih škola moglo da bezbijedi informaciju.
Prateći trogodišnje korišćenje ovog modela i metoda došli smo do zaklјučka da neobični format domaćih zadataka privlači pažnju učenika i budi kod njih interesovanje za dodatno izučavanje predmeta. Vremenski kratka video lekcija ne zahtijeva od učenika da se dugo nalazi ispred kompjutera. Nesumnjivo, korišćenje modela „preokrenutog obrazovanja“ i za učenike i za nastavnike predstavlјa organizovanje učenja u skladu sa savremenim zahtjevima, usavršavanje navika primjene savremenih tehnologija i podizanje nivoa metodske pripreme. Jer, samo zahvalјujući tome što saznajemo nešto novo i učeći se tome novome, mi se razvijamo i rastemo.
Preveo: Slavko Šćepanović
„Učitelјskaja gazeta“, januar 2017.