đačka-strana

Zašto je teško biti drugačiji

Društvo, u vremenu u kojem živimo sebe smatra pravednim i ravnopravnim, a ne primjećuje da svakog ko iskorači iz norme, dočeka negodovanjem.

Ljudi  nepravdu čine svakoga dana, a to da  niko i ne primijeti. Mnogi misle da postupaju dobro, i to sve dok sami ne naiđu na svoj problem. Nameću  besprekornost, praćenje običaja i pravila. Živjeti život bez odabira...

Evo jedna priča o tome koliko je teško biti drugačiji:

Putevi

Plavo nebo nad jezerskim branama,

sunce umaklo zelenim stranama,

umorni vrapci tjeraju vjetrove

među brdima koji nas dijele.

 

Isto nebo, sunce, zvijezde koje se po danu skrivaju,

nad vijugavim putevima i motre na nas,

čekajući nekog da napravi korak,

iz sutona spase nepoznati glas.

 

On uzdiše često kada vidi sliku,

sliku priče koja se budi,

iza plavih sjena, mora visokih,

što vape za nebeskim putevima. 

 

Elena Stanković

OŠ „Radojica Perović“, Podgorica

BITI ZNAČI BITI ZA DRUGOGA

Zašto je baš Aristotel raspravljao o vezi čovjeka i umjetnosti?

Možda mu je samo bilo dosadno! Možda je htio da ga ja upravo sada pomenem u svom sastavu. A možda je, pak, bio svjestan jedine stvarne istine o čovjeku –  čovjek ne može biti određen riječju.

MOJ SAN

Neke čudne ptice lepršaju mislima

Dok noć blagom rukom miluje mi kosu.

Osmijeh cvjeta kao cvijet u aprilima.

Sjajni mjesec zrakom izuo me bosu.

 

Taj divni osjećaj treperi u meni,

Svjetlucave sjenke oko mene lete,

Na oblaku snova, k’o na morskoj pjeni,

Blaženo i mirno usnulo sam dijete.

 

I tako ja živim ovaj divni san

Gdje ljubav se osjeća vazduhom cijelim.

Uskoro će opet osvanuti dan

A ja još da sanjam i da volim želim.

 

Ivona Pejović,

ČITAJ I PROČITAJ

U današnjem vremenu smutnji, gdje je mir teško pronaći, a pažnju još teže zadržati, čovjek se suočava s realnošću. Surovom. Nezasitom. Zato, svoje misli treba da preusmjeri ka drugom svijetu. Svijetu koji je prividno ograničen koricama i povezima – svijetu knjiga.

Đačka strana

Poštovani čitaoci Prosvjetnog rada,

prilika je da se kroz Đačku stranicu upoznajemo sa darovitim đacima i profesorima osnovnih i srednjih škola, kao i stručnim saradnicima, kako bismo afirmisali njihovo stvaralaštvo.

Vjerujemo da ćemo objavljivanjem stvaralaštva iz književnosti i likovne umjetnosti podstaći i ohrabriti mnoge iz školskih sredina da nam šalju svoje literarne i likovne radove. Objavljivaćemo ih na našem portalu i u štampanom broju „Prosvjetnog rada“, koji izlazi četiri puta godišnje.

Svi ste dobrodošli!

Image freepik

MATEMATIKA

Sretosmo se u đačkoj klupi

 ozbiljna ja,  ona  još više

jer odmah poče zadatke da piše.

Ne vole  je djeca mnoga,

kažu da je babaroga!

Nije  lako učiti zavrzlame  te: 

 množenje,  dijeljenje i razlomke.

Kako  u tome da se snađem,

kad  želim  samo vani da izađem.

I mami  ću priznati da od nje

dobijem  vrtoglavicu u glavi,

pa molim  gospođu Matematiku

da me na miru ostavi!

Milena Mišnić, IV razred

Osnovna škola „Radojica Perović“ u Podgorici

DJEDOV ŠEŠIR

  Djeda se ljuti kad vjetar duva,

što neće gospodin glavu da čuva.

Nego se stalno odvažan pravi,

 kako mu volja u pozu se stavi.

  Igra se s’ djedom, čas lijevo, čas desno.

Čini se da mu je na glavi baš tijesno.

I neće za inat da stoji kako treba

već djedu na čelo se smjesti i vreba.

  Vreba kad djeda ruke u džepove stavi,

da pobjedu svoju slatko proslavi.

Gleda to vjetar pa se lukavo smiješi,

čeka da zloćko u svom inatu pogriješi.

  Neće vala tvoja zadnja biti!

Neko mora i djedu da štiti.

Pages

Back to Top