Crna Gora je prva država u regionu koja je pitanje akademskog integriteta riješila izradom zakona iz te oblasti, veoma važne za unapređenje visokog obrazovanja. Kako je tekla priprema tog dokumenta i ko je bio uključen u proces razgovarali smo sa Muberom Kurpejović, direktoreicom direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu nauke.
Djui je najznačajniji predstavnik pragmatističke pedagogije, koja, po njegovom učenju i shvatanju, odbacuje bilo kakav pedagoški cilj koji bi pedagogija (vaspitanje) primila spolja, odnosno, od društva. S tim u vezi, Djui u svom radu naglašava: ,,Ako tražimo vaspitne ciljeve onda se ne radi o ciljevima izvan vaspitnog procesa kojima vaspitanje treba podrediti – naše osnovno gledište isključuje to“. Osim navedenog, Djui odbacuje postojanje mogućnosti da se sadržina nastave unaprijed odredi, jednom za svagda, bez obzira na specifične okolnosti.
Nove tehnologije, posebno u obliku personalnih računara, obrazovnih računarskih softvera i interneta, postaju centar pažnje obrazovne politike i reforme. Primjena računara u školama postaje neizostavan dio nastave, učenja i podučavanja. Korišćenjem novih sredstava u učenju se omogućava lakše, brže i jednostavnije savladavanje nepoznatog gradiva, prilagodljivost individualnim sposobnostima pojedinca, provjera znanja na različitim nivoima i pristup najaktuelnijim informacijama putem internet. (Milošević, M., Čegar, P., 1-2/2003: 192-196)
Roditelji bi trebalo da posvećuju više pažnje djeci, kako bi smanjili njihovo vrijeme koje provode pored ekrana, mediji da pruže mogućnosti djeci i mladima da učestvuju u produkciji medijskih programa za njihovu populaciju, a kulturne i sportske institucije da omoguće besplatan ulaz za tu populaciju. To je pokazalo istraživanje o djeci, roditeljima i medijima u Crnoj Gori, koje je sproveo Ipsos stratedžik marketing za potrebe Agencije za elektronske medije i UNICEF-a.
U tekstu koji je pred vama napravljen je osvrt na značaj umjetnosti za razvoj predškolskog djeteta, njenu ulogu u razvijanju saradničko-partnerskih odnosa sa porodicom/roditeljima, sticanju roditeljskih kompetencija van porodičnog okruženja, raZvoju samopouzdanja kod djece i roditelja i benefitima koje imaju svi akteri koji učestvuju u vaspitanju i obrazovanju predškolskog djeteta.
Rezultati uticaja umjetnosti u svim svojim oblicima vidljivi su u: adaptaciji djeteta na vrtić, njegovoj socijalizaciji, razvoju kreativnosti, emocija, mašte (kroz likovne aktivnosti).
Kao vodeća institucija za praćenje, unapređivanje i evaluaciju reformskih procesa, Zavod za školstvo je imao je i ima veoma odgovorne zadatke, ali i uvid u stanje opšteobrazovnog sistema. O tome smo razgovarali sa direktorom ove institucije Rešadom Sijarićem.
Vanja Drljević, šefica Nacionalne kancelarije Erasmus+ programa kazala je za sajt Univerziteta Crne Gore (UCG) da je u prethodna tri konkursna roka odobreno 158 projekata međunarodne kreditne mobilnosti za ustanove visokog obrazovanja iz Crne Gore. To podrazumijeva potpisivanje bilateralnih sporazuma sa univerzitetima iz Evropske unije, kojim je predviđeno 1.223 mobilnosti, od kojih 797 odlaznih i 426 dolaznih mobilnosti studenata, nastavnog i administrativnog osoblja, prenosi portal “Prosvjetni rad”.
Studentkinja Pravnog fakulteta u Podgorici Marija Boljević (20) jedini je akademac iz Crne Gore koji pohađa uporedo i Akademiju za muziku, likovnu umjetnost i ples u bugarskom gradu Plovdivu. Ljubav i posvećenost prema toj vrsti umjetnosti datiraju još od osnovne škole”, kaže za portal “Prosvjetni rad” Boljevićeva.
Koliko dugo se baviš baletom i šta te je motivisalo da se posvetiš toj vrsti umjetnosti?
Internet je savremeno informaciono-komunikaciono sredstvo koje je u čovjekov život unijelo izuzetno značajne i radikalne promjene. Omogućuje brzo i jednostavno obavljanje poslova, slušanje najnovijih muzičkih hitova, gledanje filmova,upoznavanje kulturne baštine starih naroda, uspostavljanje komunikacije sa poznanicima i virtuelnim prijateljima u dalekom svijetu. Najveći je izvor znanja i nezamjenljiv pomoćnik učenicima u učenju.