Crna Gora je prva država u regionu koja je pitanje akademskog integriteta riješila izradom zakona iz te oblasti, veoma važne za unapređenje visokog obrazovanja. Kako je tekla priprema tog dokumenta i ko je bio uključen u proces razgovarali smo sa Muberom Kurpejović, direktoreicom direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu nauke.
„Izrada posebnog zakona koji se bavi akademskim integritetom potvrđuje odlučnost države da se ovom temom bavi na ozbiljan način i time utiče na svijest gradjana o štetnosti njegovog kršenja. Kao što ste rekli, Crna Gora je prva zemlja regiona, a i šire, koja ima jedan ovakav zakon, a koji predstavlja proizvod rada međuresorske radne grupe u kojoj su preko svojih predstvanika participirali univerziteti, sindikat, nevladin sektor, studenti... pri čemu nije izostala ni podrška naših inostranih partnera, Svjetke banke kroz HERIC projekat i Savjeta Evrope, preko svoje kancelarije u Crnoj Gori i njenih eksperata.
Izradi Zakona je prethodila izrada Studije izvodljivosti za predloženi prilagođeni sistem za sprečavanje plagijarizma u Crnoj Gori, kroz HERIC projekat.
Zakonom su definisana načela akademskog integriteta nastavnika, saradnika, studenata, kao i drugih lica sa visokim obrazovanjem, oblici kršenja akademskog integriteta i postupak zaštite akademskog integriteta, u cilju očuvanja i unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja.
Poslove na očuvanju, unapređenju, jačanju, zaštiti i promociji akademskog integriteta i prevenciji od plagijarizma obavljaće Etički komitet, koji imenuje i razrješava Vlada Crne Gore na period od četiri godine, na prijedlog Ministarstva prosvjete. Etički komitet će imati sedam članova koji će činiti istaknuti eksperti iz oblasti visokog obrazovanja i nauke, iz različitih naučnih disciplina.
Umjesto dosadašnjeg suda časti sve ustanove su dužne da osnuju Etičke odbore koji će se baviti zaštitom i unapređenjem akademskog integriteta na institucionalnom nivou. Kriterijumi i način utrđivanja kršenja akademskog integriteta, postupak sprovođenja i procenat podudaranja utvrđuju se posebnim aktom ustanove.
Zakon, između ostalog, sadrži obavezu potpisivanja izjave kojom će se pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđivati da je riječ o autorskom, originalnom djelu. Takođe, umjesto dosadašnjeg suda časti sve ustanove su dužne da osnuju etičke odbore koji će se baviti zaštitom i unapređenjem akademskog integriteta na institucionalnom nivou.
Kao najčešći oblik kršenja akademskog integriteta prepoznat je plagijarizam. Plagijarizam je preuzimanje tuđeg autorskog djela ili dijela tog autorskog djela, tuđih bitnih naučnih saznanja ili njihovih djelova, hipoteza, teorija, naučnih postupaka, podataka do kojih se došlo naučnim istraživanjem bez označavanja autora, ili sprovođenje druge slične radnje i njihovo prikazivanje kao autentičnog djela, s ciljem pribavljanja lične koristi.
Prijedlog zakona prepoznaje oblike plagijarizma kao što su: direktni plagijarizam (plagijat - prepisivanje dijela teksta ili cjelokupnog teksta, metode, ideje, algoritma, slike, grafikona od drugog autora, bez navodnika i citata u procentu koji je posebnim aktom ustanove propisan kao onaj zbog koga se pokreće postupak provjere pred Etičkim odborom“; autoplagijarizam (prepisivanje sopstvenog teksta u djelovima ili u cjelosti bez navođenja originalnog izvora i predstavljanja istog kao potpuno novog djela), kao i parafraziranje bez reference (preuzimanje ukupnog smisla ili pojedinih ideja tuđeg teksta bez navođenja izvora).
Prijedlogom zakona su definisani i drugi oblici kršenja akademskog integriteta.
Koji su bili osnovni motivi izrade tog dokumenta i koji su njegovi ciljevi?
Ministarstvo prosvjete je u skladu sa Programom rada Vlade za 2018. godinu i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2018-2020 (PPCG) za 2018. godinu, bilo u obavezi da pripremi Prijedlog zakona o akademskom integritetu, koji je Skupština donijela u martu 2019. godine.
Donošenje ovog Zakona je u skladu sa preporukama za Polgavlje 26 i Poglavlje 23 u dijelu uanpređenja kvaliteta, smanjenja korupcije u obrazovanju i povećanja transparentnosti rada ustanova visokog obrazovanja.
Cilj zakona nije samo da se kazne počinioci kršenja akademskog integriteta već da se utiče na svijest društva o štetnosti ove pojave, kvalitetnijem pisanju radova i vraćanju ugleda visokom obrazovanju.
Akademski integritet, kao ponašanje koje obezbjeđuje očuvanje akademske čestitosti, dostojanstva profesije, te ima značajnu ulogu u stvaranju kvalitetnog kadra i akademske zajednice, istovremeno će doprinijeti kvalitetnijem obrazovnom sistemu Crne Gore.
Takođe, Ministarstvo je kroz HERIC projekat omogućilo svim ustanovama visokog obrazovanja da korsite softver iThenticate, za provjeru radova na plagijat, na period od dvije godine, počevši od 1. novembra 2017. godine.
Kao bitno ističem da je ovaj softver samo pomoćno sredstvo koje treba da pomogne nadležnim tijelima koja se bave utrđivanjem kršenja integriteta. Jasno je da odluku o kršenju ne možete donijeti samo na osnovu softvera već morate provjeriti sve detalje koji ukazuju na neki od oblika plagijarizma.
Ni ovdje ne treba zanemariti ulogu mentora koji je bio u obavezi da isprati izradu rada, kao ni obavezu ustanova da na vrijeme svoje studente upoznaju sa metodologijom pisanja radova.
U narednom periodu ćemo nastaviti sa aktivnostima koje će obezbijediti implementaciju zakona, izradu krovnih dokumenata u ovoj oblasti, dok će ustanove svoje sadašnje strukture prilagoditi novim okvirima, pristupiti izradi novih etičkih kodeksa i aktivnostima kojima će podizati svijest o značaju akademskog integriteta.
Svakako, period koji predstoji pred nama je i određena vrsta testa koja će pokazati spremnost našeg društva da odgovori izazovima koji mu predstoje sa implementacijom jednog ovakvog zakona.
Da li je tokom javne rasprave bilo primjedbi na Nacrt zakona i koliko ste njih uvrstili u konačnu verziju?
Javne rasprave koje smo imali tokom pripreme zakona su takođe pokazale koliko je, ne samo akademska zajednica, već čitavo društvo zainteresovano za sprečavanje svih oblika kršenja integriteta. Ministasrtvo je tokom pripreme prijedloga zakona organozovalo javnu raspravu i tri okrugla stola (Podgorica, Nikšić i Budva).
Kao dva pitanja o kojima se najčešće diskutovalo su: odgovornost mentora i procenat podudaranja radova.
Ne postoji uporedna praksa koja na državnom nivou uredjuje procenat podudaranja, već je to u nadležnosti same ustanove. Ovo iz razloga što taj procenat ne može biti ni isti za različite naučne oblast i forme radova.
Što se tiče mentorstva, opredijelili smo se za rješenje da je mentor odgovoran u skladu sa posebnim aktom ustanove jer ustanova propisuje prava i obaveze tokom izrade rada, dok je kandidat direktno odgovran za kršenje akademskog integriteta.
Smatram da je Zakon koji je Skupština usvojila rezultat saradnje svih zainteresovanih strana i da će opravdati cilj donošenja.
Važan segment direktorata na čijem ste čelu je i ENIC centar koji se bavi priznavanjem diploma visokog obrazovanja koje su stečene u inostranstvu. Da li je njegovim osnivanjem pojednostavljena i ubrzana procedura priznavanja stranih diploma? Koliko je taj sektor pomogao u efikasnijem načinu otkrivanja falsifikovanih diploma i onih stečenih na neakreditovanim visokoobrazovnim ustanovama? Koliko je bilo takvih slučajeva do sada i iz kojih zemalja? Falsifikovanje diploma je gorući problem u cijelom regionu, kakva je međuinstitucionalna i međunarodna saradnja ENIC centra Crne Gore sa drugim državama?
ENIC je informacioni centar i član je Evropske mreže informacionih centara o priznavanju i mobilnosti (ENIC - European Network of Information Centres). Iako je osnivanjem ENIC-a ubrzan proces priznavanja inostranih obrazovnih isprava, Ministarstvo je nastavilo da radi na unađređenju i pooštravanju kriterijuma priznavanja.
Priznavanje se i do sada vršilo na osnovu relevantnih međunarodnih akata, prije svega Lisabonske konvencije i u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, ali to ne znači da ga na internom nivou nećemo dalje unapređivati. Iako je cilj unapređenje mobilnosti, želimo da obezbijedimo kvalitet na tržištu rada i zaštititimo obrazovni sistem od manje kvalitetnih, a posebno od sumnjivih diploma, te radimo na unađređenju i pooštravanju kriterijuma.
Zbog toga je Ministarstvo formiralo dvije radne grupe čiji je cilj da pripreme izvještaj o priznatim inostranim obrazovnim ispravama sa analizom postupka priznavanja, kao i da predloži mjere za unapređenje tog postupka. Jedna rada grupa prati srednje obrazovanje, a druga u visoko.
Članovi ovih radnih grupa su, pored Ministarstva prosvjete, predstavnici Univerziteta Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje, studenata i predstavnici Ministarstva koji rade na poslovima priznavanja.
U prethodne dvije godine je preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma odbijeno. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falisfikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Ministarstvo prosvjete podnijelo je u prethodne dvije i po godine deset krivičnih prijava protiv lica koja su pokušala da nostrifikuju falsifikovanu diplomu nekog inostranog fakulteta, a radi se uglavnom o ustanovama visokog obrazovanja država regiona.
Jedan od načina unapređenja visokog obrazovanja u Crnoj Gori je i ulaganje u poboljšanje studentskog standarda. Šta je planirano za ovu godinu u tom smislu?
Ministarstvo prosvjete i Vlada Crne Gore konstantno rade na unapređenju životnog standarda studenata. Svjedoci smo velikog broja ulaganja i aktivnosti u proteklom periodu od kojih bih istakla povećanje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima kroz izgradnju novih objekata i model javno-privatnog partnerstva, kao i unapređenje infrastrukture za pristup licima sa invaliditetom.
Ministarstvo svake godine dodjeljuje studentske kredite i stipendije za najbolje studente. Takođe, kroz posebne konkurse, Ministarstvo i sufinansira putne troškove za dobitnike stipendija i magistarske i doktorske studije.
Ministarstvo je podržavalo i nastaviće da podržava aktivnosti i projkte studentskih organizacija u cilju unapređenja njihovog položaja kao i stvaranja boljih uslova za studiranje i zapošljavanje.
Kakav je po Vašem mišljenju položaj visokoškolaca u Crnoj Gori u smislu uslova studiranja i na koji način se Ministarstvo prosvjete bori za sprječavanje odliva mozgova?
Sigurna sam da je položaj visokoškolaca u Crnoj Gori bolji u odnosu na period od prije deset godina. Podsjetiću da od studijske 2017/2018. godine imamo besplatne studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja, obaveznu praktičnu nastavu kao i program stručnog osposobljavanja za lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Kroz bilateralne i multilateralne sporazume studentima je na raspolaganju i sve veći broj programa mobilnosti i na taj način je unaprijeđena i internacionalizacija visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Ministarstvo će nastaviti i u narednom periodu da kroz partnerski odnos sa ustanovama i studentima radi na daljem unapređenju visokog obrazovanja, a samim tim i položaju studenata u Crnoj Gori.
Olga Đuričković