Razgovor s urednikom
Nedavno je u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica objavljena knjiga „(Či)talac lirske pjesme“ autora Nedžada Ibrahimovića, istaknutog bosanskohercegovačkog književnika i univerzitetskog profesora.
U pitanju je knjiga zahvaljujući kojoj će, kako ističe izdavač, svi ljubitelji poezije i njeni tumači imati odličan vodič za razumijevanje i interpretiranje savremene poezije.
Ovim povodom, razgovarali smo sa urednicom izdanja Nađom Durković.
Kako ste došli na ideju da objavite jedno ovakvo izdanje?
U posljednje dvije decenije u Zavodu smo s velikom pažnjom procjenjivali potrebe nastavnika za priručnicima u kojima će se na inovativan način, uz korišćenje najsavremenije literature, ponuditi primjenljivi metodički modeli. Na planu tumačenja književnog djela uvijek je najviše nedoumica bilo u vezi s interpretativnim postupkom savremene lirske pjesme. Prošlogodišnji dobitnik nagrade Risto Ratković, univerzitetski profesor dr Nedžad Ibrahimović, ponudio nam je koncept budućeg priručnika koji bi se bavio upravo primjenljivim modelom tumačenja savremene lirike u nastavi.
U čemu je njegova vrijednost?
Radi se o knjizi koja u biti jeste priručnik za nastavnike, no ona je i mnogo šire od onoga što ta odrednica podrazumijeva. To je, prije svega, atraktivno pisana knjiga „desnom rukom pjesnika i lijevom teoretičara“, dakle, svi ljubitelji poezije, njeni pasionirani čitaoci, uživaće u njoj. Posebnu vrijednost u njoj čini temat lirskog identiteta.
Smatrate li da će knjiga biti koristan vodič za profesore književnosti?
S obzirom na to da u u knjizi postoji poseban segment nazvan Čitanka, u kojem autor Ibrahimović demonstrira metodički interpretativni postupak na 14 izabranih pjesama, smatram da će nastavnici književnosti doći do knjige i poželjeti da u praksi isprobaju model. Nadam se da će nam javiti svoja iskustva.
Kakvo je bilo iskustvo sarađivati sa autorom, koji je univerzitetski profesor, ali i književnik?
Iskustvo je izuzetno – formalno – na vrijeme sam dobila uredno uobličen rukopis, što nije baš tako česta pojava, a suštinski – u pitanju je saradnja koja je bila šira od samog teksta na kojem smo radili. Naime, i profesor Ibrahimović i ja bili smo nastavnici, pa smo često razgovarali o mjestu nastave književnosti danas, o njenoj suštinskoj važnosti za oblikovanje ličnosti... Naravno, neizbježne su bile teme doživljaja pročitanih knjiga i obavezni razgovori o razvoju savremene nauke o književnosti.
Kao urednica izdanja koje tretira pitanje razumijevanja i interpretiranja savremene poezije, u čemu vidite važnost ovog književnog roda danas?
Kako kaže Nedžad Ibrahimović: „Lirski identitet se utemeljuje na potrebi za priznanjem osob(e)nosti.“ Meni se čini da nam je poezija kao čitaocima potrebnija neko ikada. I zbog sopstva i zbog posebnosti, osjećamo se složenijima ukoliko čitamo litriku. Upravo ta vještina u pjesmi da, kad je prava, upotrebom jezika kojim se svakodnevno služimo, „izvodi na svjetlost“ jednu osobenu viziju stvarnosti i čovjeka, treba da nas učini njenim svakodnevnim čitaocima. Usudila bih se reći: Pravi pažljivi čitalac danas – čitalac je lirske pjesme.
N. N.