Zavod za školstvo poslao je juče svim osnovnim i srednjim stručnim školama u Crnoj Gori usaglašene smjernice o tome na koji način da rješavaju najčešće dileme nastale usljed primjene novog nastavnog plana i programa.
Naime, i pored organizovanih savjetovanja ostale su neke nedoumice i nejasnoće.
Kako kaže načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za školstvo Radoje Novović, od 21. do 25. avgusta organizovana su savjetovanja za direktore, pomoćnike, pedagoge, nastavnike, oko 1.500 učesnika, na kojima su im predočene najbitnije informacije i uputstva kako da na najbezbolniji način otpočnu novu školsku godinu, s obzirom na izmijenjeni nastavni plan, na nove predmetne programe zasnovane na ishodima, te kako da te promjene najbolje uklope u godišnje planiranje, eventualno mjesečno, u pripremu za čas, tzv. scenario za čas, kao i popunjavanje pedagoške dokumentacije. Ta dokumentacija je bila već odštampana i nije bilo šansi da se uradi druga usklađena sa novim predmetnim programima.
“Obuku su prošli predstavnici svih crnogorskih škola. Oni su na savjetovanjima postavljali razna pitanja, iznosili nedoumice a mi smo im pomagali da ih na najbolji način otklone, tj. da im bude što jasnije. S obzirom na to da imamo 13.000 prosvjetnih radnika, jer su obuku prošli i nastavnici srednjih stručnih škola, očekivati je bilo da na individualnom planu može doći do nekih nejasnoća. Uslijedile su povratne informacije da se nastavnici ne snalaze u nekim segmentima. Zaključili smo da je to na individualnom planu i da im treba pomoći da ne lutaju. Zato smo odabrali desetak škola koje smo posjetili s ciljem da ispitamo koje su to dileme i poteškoće sa kojima se najviše susrijeću. Razgovarali smo sa aktvima, upravama škola, pedagozoma, psiholozima. Zahvaljujući tome snimili smo tipične situacije, a zatim smo ih na zajedničkom sastanku na nivou Zavoda kategorisali i dogovorili se kako da te dileme zajednički komentarišemo, tunačimo, pojašnjavamo kada odemo u škole. Napravile smo smjernice koje će biti poslate svim školama − i osnovnim i stručnim, zahvaljujući čemu će dobiti jasne instrukcije kako da te dileme koje smo mi uočili na najbolji način prevaziđu, i implementiraju kroz planiranje, vođenje pedagoške dokumentacije, nastavni proces”, ističe Novović.
On kaže da će, takođe, biti upućen javni poziv svim školama da, ukoliko i dalje imaju budu imali neke probleme, nejasnoće i dileme, upute dopis Zavodu i ekipe Zavoda će otići u te škole i zajednički raditi na njihovom razrješenju.
“To je geneza, a u štampi se mogla pročitati zamjena teza da smo zakasnili. Nismo zakasnili, već smo prema određenoj proceduri i dinamici dobro isplanirali aktivnosti. Smatramo da su ta savjetovanja bila dovoljno konkretna, dovoljno jasna, ali smo škole za sve eventualne nejasnoće koje su proistekle iz njih, dodatno pitali. Ako bude potrebno, spremni smo da odemo u sve škole da im pomognemo da na najbolji način planiraju nastavu, popune pedagošku dokumentaciju. Cilj ovih naših smjernica je da ih rasteretiimo nepotrebnog administriranja i da dobiju dovoljno vremena i prostora da obavljaju ono što im je osnovna djelatnost a to je organizacija nastavnog procesa i da se usredsrede na to da učenici u školi uče a ne samo da slušaju predavanja, da ne dominira frontalni oblik rada već da učenici uče u školama. Neophodno je đacima dati što više prostora da budu aktivniji na nastavi, da ne bude jednosmjeran odnos između onog koji predaje i onog koji samo sluša, jer nije nikakva garancija da će onaj koji sluša nešto dobor shvatiti, da će to primijeniti, a još manje kreirati”, naglašava on.
NIJE POTREBNO UPISIVATI DUGE ISHODE
Prema riječima Radoja Novovića, jedna od najčešćih dilema kod nastavnika je šta da upisuju u dnevnik rada ili evidencionu knjigu, jer su pojedini ishodi dugi. “Zato im predlažemo da ne moraju sve to da upisuju već samo neku šifru, redni broj iz nastavnog plana, mogu i neki pojam ili sadržaj sa jasnom asocijacijom na šta se to odnosi a kroz godišnji plan može da se pravi paralela na šta se to odnosi, kao i da jedan nastavnik ima prepoznatljiv stil, načina pisanja tih ishoda. Takođe, mogu da specifikuju jedan ishod, ako se radi tokom više časova”, kaže on.
Lj. V.