U cilju unapređivanja saradnje sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i definisanja novih načina podrške, Zavod za školstvo organizuje 13, 14. i 15 septembra, savjetovanja – radne sastanke sa direktorima predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i resursnih centara u Crnoj Gori.
Pozdravljajući učesnike na jučerašnjem sastanku, v.d. direktorice Zavoda za školstvo Zoja Bojanić-Lalović kazala je da je za uspješno rukovođenje i organizaciju vaspitno-obrazovnog procesa u školama neophodna dobra saradnja sa institucijama sistema. I ne samo za rukovođenje, već i rješavanje svih dilema koje taj posao nameće.
„Te dileme se ne odnose samo na organizaciju nastave, već i na primjenu kurikuluma, odnos sa učenicima, rad sa osjetljivim kategorijama, odnosno rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i na uspostavljanje dobre saradnje, tj. etosa na nivou ustanove, ali i na onaj, možda najteži zadatak, obezbijeđivanje svih sredstva da čitav proces teče kako treba“, istakla je ona, i dodala: „Da imate podršku u Zavodu za školstvo govori činjenica da tu rade ljudi sa velikim iskustvom, koji su proveli značajno vrijeme u obrazovnim institucijama, a stekli su znanja i sarađajući sa značajnim međunarodnim instutucijama“.
Ona je prisutne upoznala sa načinom funkcionisanja Zavoda.
Načelnik Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta Radovan Ognjanović kazao je da se ovaj odsjek bavi utvrđivanjem realizacije obrazovno-vaspitnih standarda i davanjem preporuka za unapređivanje rada škola.
On je učesnicima skrenuo pažnju na posebno uočen izazov kada je u pitanju izbor drugog stranog jezika i opredjeljivanje učenika za izborne predmete i sugerisao da prilikom tih aktivnosti anketiraju učenike i, u mjeri mogućeg, daju prednost željama đaka, a ne potrebama nastavnika.
Načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj Radoje Novović istakao je da su oni fokusirani na dva segmenta. Prvi je izrada i unapređenje predmetnih programa. Kako je naglasio, obaveza Zavoda je da uradi metodološki okvir za izradu i unapređenje programa, da odredi članove komisija (predstavnici fakulteta, praktičari i predstavnici Zavoda za školstvo), te da prati da li je metodološki okvir zadovoljen, a autonomija tih komisija je zagarantovana i od njih zavisi kakvi će biti programi.
Prema njegovim riječima, drugi dio su istraživanja na osnovu čijih rezultata se rade analize, zaključuci, daju preporuke i izrađaju akcioni planovi kako da se uočeni nedostaci uklone. Tu je i savjetodavni rad.
„Uvijek smo otvoreni za škole da im pružimo svaku vrstu podrške“, rekao je Novović.
Načelnica Odsjeka za kontinuirani profesionalni razvoj Ljiljana Ivanović objasnila je da je profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori proces unapređivanja vještina i kompetencija nastavnika, uključujući i rukovodioce obrazovno-vaspitnih ustanova, a sve u cilju postizanja kvaliteta obrazovanja, odnosno nastave i učenja i postignuća učenika.
Ona je naglasila da je profesionalni razvoj kontinuiran.
„Treba shvatiti da kontinuirano znači sistematsko, trajno unapređenje vještina, sve do penzije. To je proces, nije događaj, jedna obuka. Direktori podstiču profesionalni razvoj nastavnika“, navela je Ivanović.
Načelnica Odsjeka za međunarodnu saradnju Nevena Čabrilo informisala je učesnike da u tom odsjeku mogu dobiti i informacije o međupredmetnim temama, ključnim kompetencijama, međunarodnim projektima i veb sajtu.
TIM ZA PODRŠKU ŠKOLAMA
U Zavodu je nedavno formiran Tim za podršku školama na čijem je čelu Vojin Cicmil. On je kazao da je riječ o novoj praksi u Zavodu, tj. o ciljanoj podršci školama. One je mogu same tražiti, ukoliko se pojavi potreba.
„I mi sami procjenjujemo na osnovu naših istraživanja, na osnovu evaluacije, vaše samoevaluaicje, vršimo analize i dijagnoze stanja u školama i pravimo plan podrške. Zamisao je da ovaj tim bude nukleus za sve podrške obrazovno-vaspitnim ustanovama. Imate punu slobodu da zatražite pomoć“, naglasio je Cicmil
Samostalni savjetnik u Odjeljenju za istraživanje i razvoj mr Zoran Lalović predstavio je istraživanje „Mišljenje zaposlenih u predškolskim ustanovama i školama o aktivnostima i radu Zavoda za školstvo“ koje je sprovedeno tokom maja i juna ove godine. Kako je kazao, cilj istraživanja je da posluži za planiranje budućih aktivnosti Zavoda za školstvo i uspostavljanje bolje komunikacije sa školama.
Istraživanjem su obuhvaćene sve osnovne i srednje škole. Na dostavljena pitanja odgovorio je 1.541 ispitanik, od toga 1.318 nastavnika, 107 stručnih saradnika i 91 direktor.
Na pitanje kakvo je opšte zadovoljstvo radom i aktivnostima Zavoda za školstvo, najviše ispitanika (60 odsto) dalo je pozitivno mišljenje (ocjene od četiri do pet), dok njih 10 odsto nisu zadovoljni (ocjena jedan i dva).
POSREDNI KANALI KOMUNIKACIJE
Zabrinjavajući su rezultati odgovora na pitanje koliko su upoznati sa aktivnostima Zavoda. Samo je jedna trećina ispitanika kazala je da je potpuno upoznata, dok su dvije trećine donekle ili uopšte nisu upoznate.
Najveći broj nastavnika odgovorio je da se sa radom Zavoda upoznaje putem sajta. Najčešći izvori informisanja su novine, TV, portali, internet, i na osnovu onoga što čuju u školi. Uglavnom posredni kanali komunikacije.
Samo 10 odsto ispitanika svoje mišljenje o Zavodu za školstvo gradi na osnovnim kanalima komunikacije kojima Zavod raspolaže (lični kontakti sa zaposlenima u Zavodu, stručne publikacije i dokumenata, koje izrađuje Zavod).
Interesantno je da su oni ispitanici koji su potpuno informisani o radu Zavoda, dali najvišu ocjenu za njegov rad. Najlošiju sliku o ovoj instituciji imaju oni koji uvid u njen rad stiču praćenjem medija, a najbolju oni koji prate stručne publikacije i dokumenta i imaju lični kontak sa nadležnom službom.
Kada su u pitanju očekivanja od Zavoda, ispitanici su ukazali da im je pomoć najviše potrebna u prevenciji sprječavanja nasilja i drugih devijantnih ponašanja u školi. Podrška im je neophodna i u pripremanju nastave, izrada planova, dnevnih priprema, u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama, ocjenjivanju učenika, implementaciji novih obrazovnih programa i realizaciji nastave. Smatraju da je najviše urađeno kada je u pitanju profesionalni razvoj nastavnika.
U diskusiji koja je zatim uslijedila, pored ostalog, predloženo je da se ovakvi i slični skupovi organizuju mjesečno. Traženo je da se pojasni norma za licenciranje nastavnika. Ukazano je na potrebu za seminarima o ocjenjivanju, programima za dvojezična odjeljenja u gimnazijama i testovima u skladu sa zadacima sa PISA testiranja. Posebno je ukazano na problem ocjenjivanja ishoda u srednjim stručnim školama kada su u pitanju modularizovani programi (kako usaglasiti ocjenu tri nastavnika), te na loše uslove rada u nekim obrazovno-vaspitnim ustanovama. Neke škole suočavaju se sa problemom realizacije nastave za djecu sa drugih govornih područja koja ne znaju naš jezik i traže pomoć nadležnih institucija.
SLIJEDE MJERE ZA UNAPREĐENJE KVALITETA OBRAZOVANJA
Zoja Bojanić-Lalović istakla je da će se nakon analize svih zahtjeva, sastanaka sa udruženjima i nastavnicima, pripremiti niz mjera za unapređenje kvaliteta obrazovanja koje će biti predložene Minsitarstvu prosvjete.
„Prepoznali smo probleme sa pravilnicima, koje treba uskladiti sa zakonom, jer se Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju mijenjao već dva puta, a pravilnici nijesu usaglašeni sa promjenama. Pored ostalog, treba unaprijediti pravilnike o ocjenjivanju, o upisu u umjetničke škole, kao i o licenciranju. Potrebno je raditi i na analizi programa i zatim predložiti mjere za njihovo unapređenje. U cilju podrške pedagoškim rukovodiocima u unapređenju kvaliteta nastave, organizovaćemo u narednom periodu okrugle stolove, promocije svih publikacija koje je Zavod godinama pripremao“, kazala je Bojanić-Lalović.
Ona je navela da će se raditi na uspostavljanju međuinstitucionalne saradnje (Zavod za školstvo, Ispitni centar, Centar za stručno obrazovanje i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva), kao i unapređenju sajta Zavoda, te podršci predškolskim ustanovama, Nadzor će biti organizovan po potrebi, ne kao do sada samo jednom u četiri godine.
Biće obezbijeđena i podrška za inkluziju djece, ne samo za onu sa posebnim potrebama, već i za nadarene učenike, kao i podrška za rad sa djecom sa drugog govornog područja.
Lj. V.