Zavod za školstvo pripemio je preporuke za realizaciju učenja na daljinu s ciljem da pomogne školama da se efikasno pripreme i odgovore na potrebe realizovanja ovakvog vida nastave.
Ovaj dokument, kako kažu, može da posluži vaspitno-obrazovnim ustanovama kao orijentir u cilju efikasnije realizacije pomenute nastave, ne samo u situaciji pojave zarazne bolesti COVID 19, već i u drugim situacijama, kao što su poplave, odroni, podrška redovnoj nastavi, bolesti nastavnika ili učenika i slično.
Polazna osnova prilikom izrade preporuka bili rezultati istraživanja Zavoda za školstvo – Istraživanje organizacije i realizacije nastave na daljinu u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori i rezultati eksterne evaluacije procesa realizacije nastave na daljinu u 40 osnovnih i srednjih škola. Takođe, u izradi ovog dokumenta poslužila su i dostignuća zemalja u okruženju.
U dokumentu je ukazano da nastavnici prilikom planiranja rada treba da polaze od specifičnosti svakog predmeta, kao i od materijalnih i tehničkih uslova učenika i nastavnika i ukupnih kapaciteta škole, ali i od individualnih različitosti među učenicima, tako da aktivnosti budu individualizovane i diferencirane za učenike različitih mogućnosti i interesovanja.
Za učenike koji nemaju pristup internetu (ruralne sredine, ranjive socijalne grupe, romske zajednice i dr), potrebno je odrediti prilagođen i razuman obim sadržaja i aktivnosti, poštujući principe individualizacije i diferencijacije. Preporučljivo je precizirati način i vrijeme komunikacije sa ovim učenicima (slanje materijala učenicima i davanje povratne informacije, telefonski kontakt sa roditeljima i učenicima...).
Direktori škola organizuju da nastavnici pojedinačnog razreda i odjeljenja (Odjeljenjsko vijeće), na osnovu poznavanja karakteristika učenika u pojedinom odjeljenju, usklade broj aktivnosti i zadataka (nastavni materijal) koji se svakodnevno dostavlja učenicima.
Preporučuje se planiranje i vođenje evidencije o nedjeljnom opterećenju učenika (broj časova, broj domaćih zadataka iz pojedinih predmeta) na nivou Odjeljenjskog vijeća, kako bi se izbjegla preopterećenost đaka na koju ukazuju rezultati evaluacija.
Nastavnike koji, zbog prirode predmeta koji predaju ili nekih drugih okolnosti, nemaju veliki obim zaduženja u ovom vidu nastave, treba rasporediti da obavljaju poslove u skladu sa uočenim potrebama škole, nastave, učenja, učenika.
S obzirom na to da se obrazovanje na daljinu ne može izjednačiti sa obrazovanjem u školi, da predstavlja veliki izazov za učenike, nastavnike i roditelje i zahtijeva velike promjene i prilagođavanja, potrebno je da nastavnici znatno smanje količinu nastavnih materijala (gradiva), kao i elektronskih aplikacija i platformi u odnosu na učenje u učionici i fokusiraju se na temeljne/osnovne sadržaje kako bi se efikasno postigli ciljevi nastavnog plana i programa i ishodi učenja. Naime, istraživanje je pokazalo da pretjerana upotreba mreža elektronskih aplikacija često otežava snalaženje učenika, zbog čega je važna jedinstvena komunikacija nastavnika Odjeljenjskog vijeća sa pojedinim odjeljenjima u jednoj virtuelnoj učionici.
PRILAGOĐENI RASPORED ČASOVA
U dokumentu je ukazano da je prilikom planiranja nastave na daljinu preporučljivo da učenici rade po prilagođenom rasporedu časova, koji će biti usklađen sa TV nastavom. Takođe, vježbanja, domaći zadaci i dodatni sadržaji koje nastavnici šalju učenicima treba da budu usklađeni sa TV nastavom. Potrebno je rasporedom precizirati i ustaljeno vrijeme za slanje domaćih zadataka, kao i za individualnu komunikaciju sa učenicima, kada je to potrebno.
Prilikom realizacije časova, treba, koliko god je to moguće, voditi računa o metodičkoj strukturiranosti časa (uvodni, glavni i završni dio), sa uvodnim obnavljanjima ili pripremnim sadržajima i završnim sistematizacijama, odnosno uvježbavanjima onoga što je na času rađeno.
UNAPRIJEDITI DIGITALNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA
Rezultati evaluacije, stoji u dokumentu, pokazuju da je za nastavnike u ovom trenutku ključna obuka za unapređenje digitalnih kompetencija i korišćenje digitalnih alata, kao i za efikasniju organizaciju i realizaciju nastave na daljinu. Oni moraju da posjeduju određeni nivo digitalne pismenosti i kompetencija i i da budu pripremljeni za korišćenje modernih metoda i alata za pedagošku upotrebu digitalnih tehnologija. Zato je preporučeno da se u svim školama (ili po opštinama, ili kroz zajedničku obuku za jedan broj škola), ICT koordinatori održe radionice i obuku za nastavnike u ovim oblastima. Takođe bi trebalo da ICT koordinatori (zajedno sa nastavnicima) u školama, za nastavnike naprave ogledne prezentacije ili primjere dobre prakse izvođenja nastave na daljinu.
UPOZNATI ŽIVOTNO OKRUŽENJE ĐAKA
Učenje na daljinu u kućnom okruženju ne pruža svim učenicima jednake mogućnosti za učenje. Nastavnik u neposrednom kontaktu sa učenicima i roditeljima mora da upozna životno okruženje učenika, da zna da li svi učenici imaju potrebne uslove za učenje i da na osnovu toga prilagođava pripremu zadataka. Pomoć i podrška ovim učenicima treba da se zasniva na individualnom pristupu nastavnika i stalnoj komunikaciji sa odjeljenjskim starješinama, Odjeljenjskim vijećem i roditeljima učenika.
Preporučuje se da svaka škola odredi jednu platformu koju može najefikasnije koristiti u skladu sa internet signalom (Gooogle učionica, Zoom itd). Takođe, treba dati preporuku za korišćenje različitih besplatnih internet alata za pripremu boljih interaktivnih online časova (alati za izradu kvizova, testova, puzli itd, zatim besplatno preuzimanja fotografija, ilustracija itd).
Potrebno je obezbijediti tehničku podršku nastavnicima koji nemaju tehničkih mogućnosti za kvalitetnu realizaciju nastave na daljinu (internet, uređaji).
Za takozvane male škole, koje su većinom u ruralnim područjima u kojima postoje tehnički problemi za realizaciju nastave na daljinu (nedostatak struje, interneta i uređaja), a u kojima je mali broj učenika u odjeljenjima, preporučuje se organizacija redovne nastave uz usklađivanje rasporeda časova sa mogućnostima dolaska nastavnika.
KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA
Preporučeno je da nastavnici koji imaju veliki broj učenika koriste platforme koje mogu da omoguće komunikaciju sa velikim brojem učenika. (Platforma Microsoft teams omogućava komunikaciju do 500 učesnika i besplatno se može koristiti u svim školama u Crnoj Gori). Poželjno je koristiti jednu platformu na nivou škole, jer omogućava jednostavniju komunikaciju učenika sa svim nastavnicima.
U cilju jednostavnije i transaparentnije komunikacije nastavnika sa učenicima, potrebno je uskladiti realizaciju obrazovno-vaspitnih ishoda u učionici sa nastavom na televiziji. U cilju jednostavnije i brze komunikacije, radi davanja jednostavnih obavještenja, zadataka i informacija, mogu se koristiti sms poruke, viber, e-mail.
Poželjno vrijeme trajanja komunikacije sa učenikom je do pola sata u mlađim razredima osnovne škole i do jedan čas u starijim razredima osnovne škole i u srednjoj školi. Naravno, vrijeme komunikacije zavisi od kompleksnosti nastavnog sadržaja, vrste zahtjeva i tipa učenja koje taj zahtjev provocira kod učenika.
Potrebno je da sadržaj komunikacije bude raznovrstan. Učenicima treba zadavati zadatke, slati materijal za učenje, davati instrukcije iz čega i kako treba učiti, davati im povratne informacije o prethodno urađenom/naučenom, zadavati kontrolne zadatke i testove, upućivati ih na TV sadržaj, obrazovne emisije, sadržaje na YouTube-u i slično.
Nastavnici bi trebalo da učenicima objasne određena predavanja, razjasne nejasnoće individualno ili grupno preko video konferencije, da odgovaraju na pitanja učenika, da provjeravaju naučeno postavljanjem pitanja.
OCJENJIVANJE
Cilj učenja, praćenja i ocjenjivanja je isti i tokom redovne nastave i tokom nastave na daljinu: da mladi razvijaju kompetencije koje su im potrebne za život i rad u 21. vijeku, poput: sposobnosti zaključivanja i rješavanja problema; inovativnosti i kreativnosti; kritičkog mišljenja i sposobnosti samostalnog donošenja odluka; odgovornosti, samostalnosti, spremnosti da sarađuju i timski rade itd.
Preporučeno je da se fokus sa sumativnog pomjeri na formativno ocjenjivanje. Kvalitetna povratna informacija sadrži informaciju o urađenom (o tome koliko je učenik postigao), ali i informaciju o učenju (o tome kako učenik može da unaprijedi svoje učenje).
Sa kriterijumima vrednovanja i ocjenjivanja treba upoznati učenike i roditelje. Na početku nastave na daljinu treba im ukazati: šta će nastavnik pratiti i ocjenjivati (koji su elementi praćenja i vrednovanja: znanje, zalaganje...); kako će to raditi (koji su oblici praćenja i vrednovanja: usmeno propitivanje, test, projekat, esej...) i u koje vrijeme; koja su očekivanja (koji su kriterijumi praćenja i vrednovanja: šta se očekuje za ocjenu pet...).
INKLUZIJA
Za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, nastavnici treba da prilagode i obavezno pripreme individualizovani nastavni materijal u skladu sa Individualnim razvojno-obrazovnim programom koji je prethodno urađen.
Materijal treba da učine dostupnim roditeljima na dogovoreni način komunikacije koji odgovara i učeniku i mogućnostima roditelja.
Potrebno je koristiti i školski portal, stranicu za inkluzivno obrazovanje. Na njoj se nalaze aktuelna, konkretna uputstva koja mogu olakšati prilagođavanje u ovim okolnostima, kao i materijal postavljen u prethodnom periodu.
Takođe je važno skrenuti pažnju roditeljima da obezbijede adekvatno okruženje za rad: lični prostor u kući, kao i da redukuju sve što može da ometa čula i nepotrebno skreće pažnju (buka, neprijatni mirisi, svijetlo).
RE POPUILACIJA
Roditeljima učenika RE populacije treba učiniti dostupnim materijal za učenje, provjeru znanja, ali im i ukazati na zdravstveno i životno potrebne vještine i navike, na način koji odgovara učeniku i mogućnostima roditelja.
Neophodno je obezbijediti štampani materijal i odgovarajući pribor za rad i jednom sedmično, tj. onom dinamikom koju škole predlože, dostavljati učenicima materijal, a preuzimati prethodno urađene zadatke i dostavljati ih školama.
Poželjno je da se medijatori uključe kao saradnici u zajednici i proprate da li učenici uče iz onoga što su im nastavnici poslali, te da provjere da li imaju kontakt s nastavnicima, kao i da li redovno prate nastavu i rade zadatke.
Takođe treba obezbijediti imena učenika, adrese stanovanja i brojeve telefona roditelja da bi volonteri mogli da dostave pribor, radni materijal koji nastavnici pripreme. Na osnovu socijalne karte koju vode odjeljenske starješine, medijatori mogu značajno pomoći.
ULOGA RODITELJA
U preporukama je naglašeno da su u procesu realizacije nastave na daljinu roditelji više nego ikada važna „karika“ i jedan od najvećih saveznika cjelokupnom obrazovnom sistemu. Oni treba da: usmjeravju djecu i podsjećaju ih na izvršavanje obaveza; pomažu prilikom organizovanja učenja, izdvajanjem prioritetnih sadržaja, od onih manje prioritetnih; ne zapostavljaju pitanja i obaveze koje imaju djeca; dogovoraju sa njima pravila škole u kući i određuju vrijeme za učenje, kao, na primjer, ako dijete u jutarnjim satima provodi vrijeme u učenju uz primjenu informatičkih tehnologija, u popodnevnim satima bi trebalo da se bavi fizičkim aktivnostima, praćenjem relaksirajućih, zabavnih sadržaja, čitanjem i sično; postavljaju jasna očekivanja oko toga kada im se može pomoći, a kada su roditelji nedostupni za njih.
Pored ostalog, naglašeno je da je zadatak roditelja da djeci pomognu, ali ne i da umjesto njih rade njihove domaće zadatke i završavaju njihove obaveze.
Lj. V.