Vlada Crne Gore utvrdila je predloge zakona o izmjenama i dopunama: Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakona o gimnaziji, Zakona o stručnom obrazovanju, Zakona o obrazovanju i vaspitanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, Zakona o obrazovanju odraslih i Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju. U raspravi je istaknuto da je utvrđivanjem ovog seta zakona zaokružen proces reforme sistema obrazovanja koji predstavlja programsko opredeljenje Vlade i ima za cilj unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima.
Predsjednik Vlade Duško Marković istakao je da i u ovom slučaju uspjeh zavisi od implementacije pri čemu je kao posebnu vrijednost paketa zakona istakao činjenicu da je plan implementacije zakonā detaljno razrađen. „Ovo je i u političkom i u stručnom smislu jedan od najvećih zahvata ove Vlade u ovom dosadašnjem kratkom periodu“, zaključio je premijer.
Predstavljajući ključne izmjene nakon sjednice, ministar prosvjete dr Damir Šehović je kazao je usvajanje ovih sedam današnjih zakona i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, najveći reformski iskorak ove vlade. „Mislim da je na taj način stvorena pretpostavka da se ostvari cilj kojim smo se vodili kada smo osmišljavali reformu, a to je unapređenje kvaliteta svih nivoa obrazovanja u Crnoj Gori“, ocijenio je on.
Ministar je istakao da su glavni ciljevi ove reforme afirmacija i podsticanje znanja, stvaranje pretpostavki za podsticanje i nagrađivanje najboljih učenika i profesora, adekvatan odgovor na potrebe usklađivanja obrazovanja sa potrebama tržišta rada, stvaranje uslova za primjenu praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju i izučavanje engleskog jezika od predškolskog uzrasta.
Najvažnije novine, između ostalog, odnose se na osnivanje Fonda za kvalitet i talente, smanjenje nastavnog plana za 10 odsto u cilju rasterećenja učenika, smanjenje norme sa 20 na 18 časova, učenje engleskog jezika u predškolskim ustanovama od treće godine, a kao obaveznog predmeta od prvog razreda osnovne škole. Pored toga, i u osnovnom i srednjem obrazovanju, smanjuje se broj učenika u odeljenjima sa 30 na 28, uvode se specijalističke gimnazije, a u cilju afirmacije stručnog obrazovanja uspostavlja se koncept dualnog obrazovanja. Takođe, definiše se i status asistenata u nastavi, koje će škole angažovati na određeno vrijeme. Implementacijom definisanih rješenja afirmiše se znanje, stvaraju pretpostavke za podsticanje i nagrađivanje najboljih učenika i nastavnog kadra, usklađuje obrazovanje sa potrebama tržišta rada i omogućuje primjena praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju.
Lj. V.