Skuština Crne Gore usvojila je sedam obrazovnih zakona kojima se reformiše obrazovni sistem do douniverzitetskog nivoa, sa ciljem dostupnosti znanja svima, dodatne podrške talentima, kontrole vođenja obrazovnih ustanova i povećanja kvaliteta nastave i obrazovanja uopšte, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Takođe je naglašeno da je ciljano paralelno sproveden čitav paket mjera za sve nivoe obrazovanja, jer je procijenjeno da jedino tako te mjere mogu dati očekivani rezultat. Govoreći o reformi, ministar prosvjete Damir Šehović je istakao: „Obrazovanje smo ponovo vratili u fokus interesovanja javnosti i to je uspjeh samo po sebi.“
Talenti su naš prioritet
Jedna od najvažnijih izmjena je formiranje Fonda za kvalitet i talente, za koji je ministar ocijenio da je osnov za jačanje sistema nagrađivanja najboljih: „Cilj Fonda je jačanje statusa najboljih učenika i profesora. Sredstva Fonda će se bazirati na Budžetu, ali i preraspodjeli unutar sredstava Ministarstva prosvjete. Naime, do 30% sopstvenih prihoda možemo da transferišemo u Fond i cijenim to važnim, jer nije pravično da dio škola radi u problemima i nema za elementarne potrebe, dok druge zbog djelatnosti kojom se bave ubiraju značajne prihode“.
Ograničili mandate direktora i dodatno ih obavezali na kvalitet
Novim zakonskim rješenjima unaprijeđena je procedura izbora direktora, s obzirom da će od sada biti formirana tročlana komisija koja će obavljati intervju sa kandidatima.
„Dodatno smo obavezali direktore na kvalitet, propisavši da je osnov za njihovo razrješenje situacija u kojoj direktor kroz eksternu evaluaciju, dobije ocjenu ‘ne zadovoljava’ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima“, istakao je ministar.
Takođe, mandat direktora je ograničen na dva, pri čemu se postojeći računa kao prvi, što bi trebalo da omogući kadrovsku fluktuaciju.
Onemogućili zloupotrebu najmlađih
„Onemogućili smo zloupotrebu djece preko izbjegavanja licenciranja. Naime, definisali smo da se predškolsko vaspitanje i obrazovanje može organizovati samo u jaslicama i vrtićima, a ne i u drugim pravnim licima, kako je to bilo do sada, što je služilo kao osnov da se izbjegne licenciranje i odobravanje početka rada od strane Ministarstva”, kazao je Šehović.
Napravili veliki iskorak u učenju jezika
Govoreći o nastavi prvacima na engleskom jeziku, ministar prosvjete je pojasnio da je riječ o pilot projektu u pet škola tj. pet odjeljenja prvaka, u kojima će se manji dio nastave izvoditi na engleskom jeziku, i to od strane obučenih učitelja. „Riječ je o pilot projektu sa Britanskim savjetom, ali biće sjajno ako on zaživi, jer smo time napravili veliki iskorak u učenju jezika“, smatra on
Školovaćemo učenike stručnih profila za tršište, a ne za Biro
Govoreći o stručnom obrazovanju, Šehović je kazao: „Stručno nažalost u Crnoj Gori ima pežorativni karakter. Mi uvozimo kadar koji nije na tako sofisticiranom nivou da ga ne možemo proizvesti u Crnoj Gori, a školujemo te profile. Sada ćemo to da mijenjamo”.
Govoreći o srednjim stručnim školama, on je izložio i najnovije podatke o upisu na treći stepen: „Nakon svih aktivnosti koje je Ministarstvo prosvjete sprovodilo u prethodnom periodu i kampanje ‘Stručno, moj izbor za budućnost’, u toku junskog upisnog roka u programe trećeg stepena upisano je za 12% više učenika, a cilj je da povećamo upis za 20%.
Naglašeno je i da zakonskim izmjenama Ministarstvo daje dodatne podsticaje za poslodavce koji se uključe u sistem trogodišnjeg i dualnog obrazovanja. Jedna od izmjena je da od sada zaradu učenicima u dualnom obrazovanju (paralelno učenje i rad kod poslodavca) u prva dva razreda plaća Ministarstvo, a samo u trećem poslodavac, dok je do sada sve navedeno bila obaveza isključivo poslodavca. Ta naknada u prvom razredu iznosi najmanje 10% prosječne neto zarade tj. 50e, u drugom 15% tj. 75e, a u trećem 20% odnosno 100e.
Ministar je govorio i o podsticajima za učenike koji se upišu neka od deficitarnih zanimanja trećeg stepena, a oni se ogledaju se u mogućnosti da djeca koja se prijave za neka od deficitarnih zanimanja trećeg stepena dobiju mjesečne stipendije od 70e.
Refoma nije kratko pripremana
Tokom rasprave je naglašeno i da se na ovoj reformi radi pola godine, ali da ima utemeljenje u prethodno usvojenim strateškim dokumentima, te ona nije rađena u kratkom periodu, jer su rješenja na fonu Vladine prethodno utvrđene politike.“
Predmet rasprave bile su izmjene i dopune sljedećih zakona: Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju,, Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju,, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju,, Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebma, Zakon o gimnaziji,, Zakon o stručnom obrazovanju, Zakon o obrazovanju odraslih, dok su Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju nedavno usvojene.
Ministarstvo prosvjete