Prorektorica za međunarodnu saradnju na Univerzitetu Crne Gore (UCG) prof. dr Nataša Kostić govorila je za „Prosvjetni rad“ na temu studentske mobilnosti, programa razmjene i iskustvima studenata na razmjeni tokom pandemije izazvane virusom COVID 19.
PROSVJETNI RAD: Kako pandemija virusa korona utiče na studentsku mobilnost, tj. realizaciju programa studentske razmjene?
PROF. DR KOSTIĆ: Novonastala situacija izazvana pandemijom virusa korona utiče na sve aspekte funkcionisanja Univerziteta pa i na oblast međunarodne saradnje. Kada je riječ o studentskoj mobilnosti, koja je važan aspekt akademske mobilnosti i internacionalizacije Univerziteta, pandemija virusa korona je uticala kako na način funkcionisanja tako i na obim. Novina je da je UCG, kao i svi naši partnerski univerziteti, tokom pandemije korona virusa obezbijedio nastavu na daljinu i za svoje i za strane studente koji su se zatekli na razmjeni u trenutku proglašenja pandemije. U skladu sa preporukama institucija Evropske komisije, koje su nadležne za sprovođenje Erasmus+ programa, mobilnosti će biti kombinovane, što podrazumijeva praćenje nastave na daljinu (onlajn) ili uživo, u mjeri u kojoj epidemiološka situacija bude dozvoljavala.
PROSVJETNI RAD: Da li je moguće sve programe sprovoditi kao u vrijeme prije proglašenja pandemije, i da li se eventualno odustalo od nekih programa zbog epidemiološke situacije?
PROF. DR KOSTIĆ: Za sada se svi programi sprovode nesmetano uz izmjene u načinu funkcionisanja, što se prevashodno ogleda u korišćenju videokonferencijskih sistema. Komunikacija se obavlja onlajn, putem imejla, skajpa i Zoom aplikacije. Kada su u pitanju međunarodni programi i projekti, sve aktivnosti se realizuju u najvećoj mogućoj mjeri u datim okolnostima.
PROSVJETNI RAD: Koliko su studenti zainteresovani za odlazak u inostranstvo na usavršavanje u ovakvim okolnostima?
PROF. DR KOSTIĆ: Uprkos neizvjesnosti i promjenama koje je donijelo funkcionisanje u okolnostima pandemije COVID-19 studenti su zainteresovani za razmjene i boravak u inostranstvu. U toku je prijavljivanje na konkurse za jednosemestralnu razmjenu na nekom od partnerskih univerziteta iz 25 evropskih zemalja. Očekujemo da mobilnosti budu realizovane u ljetnjem semestru akademske 2020/2021. godine, ali i to zavisi od objektivnih okolnosti i daljeg razvoja situacije.
PROSVJETNI RAD: Za koje programe su studenti najviše zainteresovani u ovoj situaciji?
PROF. DR KOSTIĆ: Studenti su najviše zainteresovani za Erasmus+ program međunarodne kreditne mobilnosti, što je bio slučaj i ranije. Studentske stipendije u okviru Erasmus+ programa su finansijski i organizaciono najprivlačnije za studente. Pored sticanja brojnih poznanstava i upoznavanja kultura drugih zemalja, studenti su u prilici da uče ili usavršavaju strani jezik, stiču nova znanja i iskustva, a po povratku imaju mnogo veće mogućnosti za zapošljavanje.
PROSVJETNI RAD: Sve češće se mogu čuti savjeti lekara da se moramo naučiti živeti sa ovim virusom. Da li se već nešto menja i u načinu funkcionisanja programa studentske razmene, da li su ti projekti modifikovani ili se razmišlja u tom pravcu?
PROF. DR KOSTIĆ: Kada su u pitanju programi međunarodne mobilnosti studenata ključnu ulogu su imale, i svakodnevno imaju, kancelarije za međunarodnu saradnju partnerskih univerziteta i UCG. Kao i ranije, sve aktivnosti zahtijevaju svakodnevnu komunikaciju sa partnerima iz inostranstva, a u novonastaloj situaciji razmjena informacija i iskustava rada je intenzivnija i zahtjevnija. Za sada je jedina modifikacija realizacija kombinovane mobilnosti kao i korišćenje videokonferencijskih alata.
ISKUSTVA STUDENATA KOJI SU BILI NA RAZMJENI TOKOM PANDEMIJE
Posmatrajući ERASMUS+ iskustvo kao priliku da unaprijedi svoje znanje, upozna druge kulture, jezike i ljude, Dragana Dendić, studentkinja Studijskog programa za ruski jezik i književnost na Filološkom fakultetu UCG, aplicirala je za stipendiju na Univerzitetu u Poznanju. Kaže da su prvi utisci bili predivni, prevashodno zbog ljubaznih i predusretljivih ljudi, kao i zbog impresivne poljske arhitekture.
Zbog novonastale situacije koja je sve iznenadila, Dragana je studirala u Poznanju po drugačijim uslovima u odnosu na druge studente Filološkog fakulteta, koji su prethodno bili na razmjeni. Ona kaže: „Na samom početku privikavanje je bilo teško, ali kako je vrijeme prolazilo, svakog dana sam se sve više prilagođavala. Poljski jezik je dosta težak, pa bih preporučila svima koji razmišljaju o odlasku u Poljsku da nauče makar neke osnovne izraze prije polaska. Čak i minimalno poznavanje jezika zemlje u koju ste došli doprinosi prijatnijem boravku. Najteže mi je palo prilagođavanje na hranu koja je sasvim različita od crnogorske kuhinje, ali sam kasnije zavoljela te nove ukuse i naučila da uživam u poljskoj gastronomiji”.
U okviru ERASMUS+ stipendija crnogorski studenti imaju brojne aktivnosti kako bi dobili priliku da se upoznaju sa načinom studiranja na partnerskim univerzitetima. U slučaju studentkinje Dragane, nastava se sprovodila onlajn. „Na početku pandemije je bilo malo poteškoća zbog izmjenjenih okolnosti, ali kasnije je sve išlo mnogo lakše. Jedan od izazova je bila komunikacija na poljskom jeziku”, objašnjava ona.
S obzirom na to da se nastava sprovodila onlajn, Dragana je imala dovoljno vremena i za druge aktivnosti. Iskoristila ga je za učenje poljskog jezika, upoznavanje znamenitosti Poznanja, a kasnije, kada je situacija dozvoljavala, i cijele Poljske.
„Zaista sam stekla brojna iskustva, prevazišla jezičke barijere, unaprijedila nivo ruskog, naučila osnovne fraze poljskog jezika, što je naravno prednost za moj naredni nivo studija, a nadam se uskoro i nekoj novoj ERASMUS razmjeni.”
Situaciju u Turskoj približila nam je studentkinja druge godine Fakulteta političkih nauka, na smjeru Politikologija i međunarodni odnosi Ivana Božović.
Na pitanje kako bi okarakterisala život studenata na razmjeni u kriznoj situaciji, kazala je da niko nije očekivao da će se desiti nešto ovako. Od razmjene je očekivala mnogobrojna putovanja, druženje i istinski lijepo iskustvo, ali sada je postavljena pred nove okolnosti na koje se mora prilagoditi. „Pošto nam je omogućeno nesmetano cirkulisanje unutar kampusa, nikako van njega, moguće je baviti se sportom, kao što su trčanje ili igranje odbojke, što mnogi studenti praktikuju. Takođe, vrlo rado odvojim vrijeme za čitanje kvalitetne literature“, dodaje ona.
Olga Đuričković