Mladi reporteri UNICEF-a nedavno razgovarali sa svojim vršnjacima o tome kako smanjiti siromaštvo djece u Crnoj Gori. Nakon stručnjaka i predstavnika raznih institucija, htjeli su da čuju i glasove mladih na ovu temu kako bi podstakli pružanje veće podrške djeci pogođenoj siromaštvom.
Odgovori mladih sadrže mnoštvo konkretnih preporuka za nadležne organe. Između ostalog, oni predlažu besplatan prevoz do škole, besplatne udžbenike i užinu u školi, kao i besplatan pristup novim tehnologijama.
„Ove odgovore čuli smo prethodno i od odraslih koje smo intervjuisali, tako da oko njih postoji međugeneracijski konsenzus“, ističe mladi reporter UNICEF-a Emir Drešević.
Međutim, mladi su predložili i dodatne mjere, poput obezbjeđivanja besplatnih dodatnih časova kako se oni ne bi morali plaćati. Takođe smatraju da je vršnjačka edukacija u lokalnoj zajednici jedno od rješenja za izbjegavanje plaćanja privatnih časova.
„Roditelji djece koja rastu u siromaštvu nemaju novca za privatne časove, a često nemaju ni člana porodice ili prijatelja koji može djeci pojasniti stvari. Rješavanje ovog problema kroz besplatnu dopunsku nastavu u školi i vršnjačko obrazovanje jeste bitno za obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovanja za svako dijete i izlazak iz siromaštva“, poručuje mlada reporterka Nastasja Gluščević.
Da siromaštvo nije samo nedostatak prihoda, potvrđuju odgovori mladih Crne Gore koji ističu potrebu da se djeci obezbijede besplatne sportske i kulturne aktivnosti širom zemlje. One su, za mlade, dio kvalitetnog obrazovanja, jer kroz njih razvijaju nove vještine, stiču nova iskustva i kontakte, a to ih sve vodi ka izlazu iz siromaštva.
„Naša kampanja medijske pismenosti zasnovana je na istraživanju koje je, između ostalog, pokazalo da većina djece i mladih Crne Gore u protekloj godini nije bila ni na jednom kulturnom ni sportskom događaju. Istovremeno, djeca i mladi Crne Gore su u prosjeku osam sati dnevno ispred raznih ekrana. Vjerujem da bi se ovaj broj sati smanjio kad bi postojao bolji izbor besplatnih, vannastavnih aktivnosti za djecu i mlade, a to bi im pomoglo da brže usvajaju znanja i vještine koje će im omogućiti da nađu bolji posao kad odrastu i ne budu siromašni“, ukazuje mladi reporter Andrija Zeković.
Čest odgovor mladih bio je da se siromaštvo djece može smaniti zapošljavanjem roditelja, kao i pružanjem besplatnih usluga porodicama ‒ poput pregleda kod ljekara.
Za mlade sa smetnjama u razvoju izazov je naći posao kad odrastu, tako da oni poručuju da treba više raditi na podsticanju zapošljavanja ove kategorije stanovništva da bi im se pomoglo da izađu iz siromaštva.
„Ako su roditelji nezaposleni, njihovim zapošljavanjem odmah se popravlja situacija porodice, tako da je ovo sasvim logičan odgovor. Međutim, ovo jeste izazov ako roditelj ima invaliditet i sviđa mi se što mladi prepoznaju potrebu da se više pomogne onima koji su među najugroženijima, a to je upravo djeci i mladima sa smetnjama u razvoju“, naglašava mlada reporterka Dunja Šestović.
Svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva, a očekuje se da će se ovaj broj povećati usljed krize izazvane koronavirusom. Iako je ova kriza značajno uticala na svu djecu, najviše su pogođena upravo ona djeca koja su i prije nje rasla u siromaštvu, što znači da im treba dati prioritet kada su u pitanju mjere podrške, saglasni su mladi Crne Gore.
Izvor: UNICEF Crna Gora