Crna Gora, kao turistička destinacija i ekološka država po Ustavu, imala bi višestruke benefite od progresivnog razvoja e – mobilnosti i upotrebe električnih vozila u saobraćaju, uključujući ekonomsku dobit, očuvanje životne sredine i zdravlje građana. To je zaključeno na okruglom stolu koju su na ovu temu organizovali Crnogorska akademije nauka i umjetnosti (CANU) i Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore (UCG).
„Svaka država, pa valjda i Crna Gora, pokušava da što je moguće više smanji svoju energetsku zavisnost, odnosno da što manje energije uvozi, a da što više energije samostalno proizvodi“, kazao je na otvaranju akademik CANU i profesor Prirodno-matematičkog fakulteta UCG prof. dr Predrag Miranović.
„Crna Gora nije proizvođač nafte i gasa i mi kao država trošimo ogroman novac na uvoz nafte i naftnih derivata, ali je zato Crna Gora proizvođač struje. Nažalost, Crna Gora nije još uvijek do maksimuma iskoristila sve svoje hidro potencijale, solarne i potencijale vjetra“, smatra Miranović.
On je podsjetio da je Evropska komisija prošle godine donijela Strategiju kojom se predviđa da do 2050. godine na tlu EU ne bude automobila koji emituju štetne gasove. Takođe, EK je donijela odluku na osnovu koje se nakon 2035. godine neće moći prodavati novi automobili na klasičan dizel pogon u okviru EU. Sve velike automobilske kompanije, dodaje on, donijele su odluku da prekinu sa proizvodnjom klasičnih vozila i da pređu na električna vozila.
„Mi idemo ka EU a uopšte nismo svjesni tektonskih promjena koje se dešavaju u auto – industriji koje nas čekaju iza ugla i standarda koje mi moramo da ispunimo“, kazao je Miranović. On je poručio da bi ova tema trebala biti zastupljenija u javnoj debati jer nije riječ samo o ekološkoj već o životnoj temi.
Prof. dr Neven Duić sa Sveučilišta u Zagrebu kazao je da je često pitanje koje se postavlja na Balkanu i u Hrvatskoj, koja ima 3% porkivenosti tržišta e-vozilima, „Šta će to nama, to je skupo, mi ionako kupujemo stara vozila iz Njemačke, i onda ih vozimo 15 do 20 godina?“.
„Međutim, šta će se dogoditi za pet godina u Njemačkoj – polovni automobili će biti električni i tada će val doći sigurno i kod nas“, kaže Duić.
Crna Gora, koja je turistička zemlja kao i Hrvatska, smatra on, mora biti spremna za turiste koji dolaze sa električnim autima, a oni su ti koji donose ekonomsku dobit, pa električna punjenja imaju svoje opravdanje u mjesecima pojačane turističke posjete i ako samo stanovništvo trenutno ne raspolaže tolikim brojem automobila. On je na skupu predstavio električnu infrastrukturu u hrvatskom saobraćaju i ukazao na potencijale razvoja e – mobilnosti na bazi korišćenja solarne enrgije i energije vjetra.
Dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović predstavio je trenutnu infrastrukturu e-mobilnosti u Crnoj Gori. Prema podacima Monstata iz 2021. godine, u Crnoj Gori ima 323 e-vozila, sa trendom rasta u odnosu na prethodni period, i više od 60 lokacija za punjenje. Prva od njih nalazi se upravo u E- mobility laboratoriji Mašinskog fakulteta UCG, koji je prepoznao svoju ulogu u promociji i edukaciji o elektrifikaciji transporta u Crnoj Gori. Pored očuvanja životne sredine i ekonomske dobiti, on je ukazao da elektrifikacija saobraćaja otvara i brojne nove mogućnosti za zapošljenja.
„Nesporno je da će Crna Gora ući u proces elektrifikacije i veoma je važno da taj proces ne dočekamo nespremni“, poručio je dekan Vujadinović.
Na okruglom stolu govorio je i prof. dr Zoran Miljanić sa Elektrotehničkog fakulteta UCG, na temu planiranja infrastrukture za punjenje električnih vozila. Iskustva iz Srbije u e-mobilnosti u sistemu javnog gradskog prevoza prenio je dr Slobodan Mišanović, iz JKP GSP Beograd. Vladimir Džodžo, EPSEE Group Beograd, govorio je na temu regionalne inicitative u razvoju infrastrukture e-mobilnosti, rezultatima i perspektivi.
O. Đ.