U Centru za kulturu "Husein Bašić" u Plavu održana je promocija zbirke "Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme" Senade Đešević, profesorice crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti. Promocija djela, čiji je izdavač Fakultet za crnogorski jezik sa Cetinja, održana je za vrijeme manifestacije „Dani borovnice“.
Atvija Kerović, direktor časopisa "Almanah" kazao je da je autorka zbirke osmislila i punu deceniju sa svojim učenicima sprovodila projekat „Sačuvajmo od zaborava“ bilježenja lirskih pjesama koje još uvijek egzistiraju u usmenoj tradiciji plavsko-gusinjskog područja.
Prema riječima mr Mirsade Bibić Šabotić, profesorice crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, zbirka „Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme“ ogleda se u specifičnosti kulturne baštine sačuvane od zaborava kroz pisanu riječ i kazivanje autorkinih sugrađana.
„Ako sagledamo savremeno društvo uopšte, shvatićemo da se sve temelji na prošlom, da je naša tradicija, naši običaji, moral, vještine, pa i govor refleksija davne prošlosti. Taj interaktivni odnos prošlosti i sadašnjosti najbolje će se spoznati upravo putem narodnog stvaralaštva. Zato, mogu slobodno reći da ova knjiga predstavlja veliko kulturno blago, ne samo za Plav i Gusinje, već i za čitavu Crnu Goru, a i šire, jer je ono filološko, antropološko i etnološko blago“, smatra Šabotićeva.
Senad Gačević, profesor na Muzičkoj akademiji, ocijenio je da je ova knjiga važna kao kontinuitet istraživačkog rada na polju sakupljanja usmene tradicije plavsko-gusinjskog kraja, poslije Huseina Bašića, Halila Markišića i drugih.
„Važno je da su se u rad na sakupljanju uključili srednjoškolci, i na taj način se i sami bolje upoznali sa ovom zaostavštinom, ali i sa potencijalom da neko od njih u budućnosti i sam bude istraživač. Na ovaj način se obogaćuje građa koja može biti polazna osnova za naučnike i stručnjake iz oblasti etnomuzikologije, imajući u vidu da muzika plavsko-gusinjskog kraja nije u dovoljnoj mjeri etnomuzikološki obrađena i sređena“, istakao je on.
Mr Azra Glavatović, prof. crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, navela je da je ova zbirka nastala kao rezultat kooperativnog i zbirnog rada profesorice Đešević i njenih učenika, kao i svih usmenih kazivača uz čija pamćenja i kazivanja plavsko-gusinjski kraj potvrđuje još jednu u mnoštvu tradicionalnih i identitetskih vrijednosti.
„Usmene ili narodne pjesme su uglavnom pjevane na posijelima uz ognjišta. Pjesme su bile odraz otpora životnoj gorčini, otpor nedaćama i nemaštini. Koliko god su istorijske okolnosti i društvena previranja, kao i gorčina vjetrometina otežavale život ljudima plavsko-gusinjskog kraja, nesalomljivim duhom opirali su se vjekovima. Navedena publikacija je potvrda da se prošlost i danas cijeni i štiti od vremenskog nagrizanja i zaborava“, dodala je Glavatovićeva.
Knjiga „Plavsko-gusinjske usmene lirske pjesme“ promovisana je i u Kuli Nekovića u Gusinju za vrijeme manifestacije „Gusinje etno fest“, pod nazivom „Tanko poju za gorom đevojke“. Promoteri su bili prof. Senad Gačević i Bogić Rakočević, direktor Nacionalne biblioteke „Đurađ Crnojević“ na Cetinju.