Plan rada novog saziva Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), kao i aktuelni problemi koje ima studentska populacija, bili su tema konferencije za medije na kojoj su govorili predsjednik SPUCG Andrej Vukčević, student povjerenik UCG Filip Vujović, generalni sekretar SPUCG Miloš Roganović i studentski ombudsman Danilo Banović.
„U toku dosadašnjeg djelovanja, SPUCG je kao jedan od osnovnih problema studentske populacije prepoznao zapošljavanje studenata kako tokom, tako i nakon studija. U tom cilju, smatramo da je neophodno da se u što skorijem periodu osnuje studentski servis i uvede u zakonodavstvo i praksu crnogorskog visokog obrazovanja“, istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, taj servis predstavlja sistem posredovanja u zapošljavanju studenata u toku studija. Ideja je da se uz pomoć jedinstvenog zakona koji će imati lex specialis karakter, definiše upravo ovaj sistem posredovanja između studenata i poslodavaca koji imaju potrebu za angažovanjem studenata na kraće periode zaposlenja.
Studentski servis
U tom cilju, SPUCG je obavio konsultacije sa Ministarstvom prosvjete i poslodavcima, te napravio analizu uporednopravnih praksi u ovom dijelu i angažovao eksperte koji će izraditi nacrt zakona o obavljanju studentskih poslova, odnosno o studentskom zapošljavanju.
„Ideja je da studentski servis bude uspostavljen kao posebna organizaciona jedinica UCG, koja će pružati usluge posredovanja između poslodavaca i studenata. Svaki zainteresovani student će, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima i u okvirima predviđenim zakonom, studentskom servisu prijaviti određen broj sati u nedelji koje je spreman da provede na radu kod određenog poslodavca dok će poslodavci Studentskom servisu prijavljivati otvorena radna mjesta za koja nije potrebna visoka stručna sprema, a koji pružaju veliki nivo sigurnosti sa studente u smislu povrede na radu i sl.“, objasnio je Vukčević.
Takođe, zakonom je potrebno uspostaviti mehanizme koji će zaštiti funkcionisanje studentskog servisa od eventualnih zloupotreba, kao i omogućiti da studenti ne izgube fokus kada je riječ o studiranju.
Govoreći o Zakonu o visokom obrazovanju, Vujović je ocijenio da se u prethodnom periodu postojeći Zakon pokazao kao nefunkcionalan.
„Iako je resorno Ministarstvo prethodne Vlade formiralo radnu grupu za izmjene i napravilo nekolika nacrta, do izmjene nije došlo. Najbitniji problem u postojećem Zakonu je neuskađenost modela studija sa tržištem rada. Trenutni sistem obrazovanja 3+2+3 ne odgovara studentima i očekivanjima koja oni imaju od studija, jer tržište rada ne prepoznaje diplomu osnovnih studija od 180 ETCS kredita, odnosno nivo kvalifikacija VI, iako je ova diploma dovoljna za programa stručnog osposobljavanja. Ovo studentima i nakon završenog programa ne pomaže jer se u uslov na sve konkurse koje raspisuje javni i privatni sekror traži položenih 240 ETCS kredita odnosno VII1 nivo kvalifikacija. Dodatnu težinu predstavlja završetak dvogodišnjih master studija, jer većina studenata ove godine nije stigla da u roku odbrani master rad. Stoga, smatarmo da je neophodno promjeniti model studija po sistemima koji bi bili usklađeni sa tržištem rada, čime bi se omogućilo izdavanje diplome od 240 ETCS kredita posle četvrte godine. Studenti u Crnoj Gori imaju manje rokova nego kolege u regionu.U budućem zakonu treba razmotriti uvođenje još dva roka, u aprilu i julu, čime bi se studenti značajno rasteretili i ravnomjerno raspodjelili svoje obaveze“, rekao je Vujović.
Stručno osposobljavanje
Na inicijativu SPUCG u proteklom periodu došlo je do znatnog povećanja naknada za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, kazao je Banović.
„Smatramo da je ovaj program zreo za temeljne promjene. Naime, iako je Program stručnog osposobljavanja u svojoj osnovi vrlo značajan, jasno je da su se u proteklih 11 godina njegovog postojanja mogli uočiti značajni nedostaci. Nedostaje detaljna analiza rezultata ovog programa, kao i njegova reforma. Neophodno je analizirati praksu poslodavaca koji se svake godine prijavljuju u sve većem broju, raspisujući sve više otvorenih mjesta za korisnike koje ne namjeravaju da pravilno obuče i na kraju zadrže i zaposle, već unaprijed kalkulišu i računaju na nove pripravnike koji će obavljati neke nezahtjevne poslove, znajući da će ih sledeće godine zamijeniti novi svršeni studenti koji će nastaviti ovaj niz angažovanja 'besplatne radne snage'.
Stoga, potrebno je usvojiti izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem na način koji će predvidjeti mehanizme za kontrolu uspješnosti poslodavca, kako po pitanju stručnog osposobljavanja korisnika, tako i njihovog zapošljavanja po završetku programa“, ukazao je Banović.
Prema njegovim riječima, potrebno je predvidjeti minimalan procenat koje poslodavac treba da zadrži, odnosno zaposli u određenom vremenskom periodu, te uvesti sankcije za njihovo prijavljivanje u slučaju da ne ispunjava nove uslove po pitanju zapošljavanja. Na kraju, potrebno je poboljšati sistem evaluacije obavljanja poslova za vrijeme trajanja programa.
„Takođe kao jedan od velikih izazova za studentsku populaciju prepoznali smo mogućnost pokretanja start up biznisa i razvijanja preduzetničkih ideja. Unapređenje poslovnog ambijenta za pokretanje START UP biznisa od strane mladih je nešto što je najznačajnije i čemu se trenutno ne poklanja dovoljno pažnje. Iniciraćemo u što skorijem roku da studentima treba obezbijediti sredstva koja će dobiti za kvalitetnu biznis ideju i da za tu ideju dobiju beskamatna sredstva bez hipoteke, u iznosu 10.000 do 15.000 eura. To zahtjeva procedure, ali mislimo da ima prostora jer bi pokrenuli razvijanje velikog broja mladih preduzeća i dali mladima šansu da valorizuju ideju.
U tom cilju, planiramo osnivanje studentske biznis zajednice koja će predstavljati dobar medijum između studenata i tržišta“, naglašava Banović.
Studentski parlament će, uz ostalo, u narednom periodu nastojati da šriješi probleme u vezi sa studentskim standardom, tj. životom u studentskim domovima, hranom u menzama, pristupačnosti i uređenjem studentskih čitaona i sl.
O. Đ.