Vođeni željom da pomognu drugima, student medicine, operateri i epidemiolozi u kol centru Instituta za javno zdravlje rade kao veliki tim na istom zadatku, sa istim ciljem - da bude što manje oboljelih od Korona virusa.
Student pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Stefan Mikić kazao je za PR Centar da su budući doktori svjesni brzine širenja infekcije željeli da se angažuju i pomognu profesorima i asistentima u borbi protiv pandemije Korona virusa.
„Svi studenti su prošli kvalitetnu obuku i spremni smo da primimo sve pozive tokom dana. Kol centar radi od osam do 23 časa i u tom periodu smo podijeljeni u tri smjene. Pratimo mjere socijalne distance, pravila prevencije i nosimo zaštitnu opremu kako bismo zaštitili sebe i druge“, kazao je Mikić.
SOS liniju 1616 dnevno, kako je rekao, pozove i do 800 građana.
„Olakšavajuća okolnost je što zajednički pristupamo svemu. Radimo kao veliki tim sa istim zadatkom, sa istim ciljem - da pobijedimo ovu pandemiju i da bude što manji broj oboljelih. Sa kolegama diskutujem o dešavanjima u našoj državi, ali i u svijetu. Pratimo šta se dešava, prisustvujemo online kursevima i vebinarima, koji su dostupni preko Svjetske zdravstvene organizacije“, rekao je Mikić.
Stefan, kao i njegove kolege koje rade u Call Centru, trenutno živi sam, ali je u svakodnevnom kontaktu sa najbližima, koji su, kako je istakao, ponosni na ono što radi.
„To je jedan od kriterijuma koje smo morali ispuniti da bismo radili ovdje. Znači, na neki način smo izolovani, da bismo smanjili rizik od širenja infekcije. Ali, naravno da smo u svakodnevnom kontaktu sa članovima porodice. Oni su su svi ponosni na naš mali doprinos koji smo dali našim asistentima i profesorima“, rekao je Mikić.
Andrea Jovović, takođe, studentkinja pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekla je da je, i u teškoj i neizvjesnoj situaciji, volontiranje u kol centru za nju lijepo i korisno iskustvo.
„Vođena ljubavlju prema ovom poslu i željom da pomažem drugima odlučila sam se za studije medicine. Lijepo je kada si u situaciji da pomogneš drugima, na bilo koji način, da budeš tu za njih. Nadam se da mi studenti volonteri pružamo podršku i pomažemo našim ljekarima, koji su u ovom trenutku najizloženiji svemu ovome“, kazala je Jovović.
Stres i napor se, kako je rekla, smanje i prevaziđu kada je ekipa jedinstvena kao što je to slučaj u Institutu za javno zdravlje.
„Tu smo jedni za druge i pomažemo jedni drugima. Sama atmosfera ovdje nas čini dosta smirenim i daje nam snage da izdržimo. Razmišljamo koliko će biti poziva, kakva će toga dana biti sutuacija, šta će se dešavati. Ali radni dan, uglavnom, protekne bez problema“, rekla je Jovović.
Zahvalna porodici i prijateljima koji su svi uz nju, Andrea je crnogorskim građanima poručila da ostanu doma i pomognu onima koji se bore za sve nas.
I Ena Grbović iz Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, od pojave pandemije, radi u kol centru i to je, kako je rekla, potpuno novo iskustvo.
„Centar u kome radim se svakodnevno bavi analizom zdravlja stanovništva i zdravstvenim indikatorima i svakodnevno smo u kontaktu sa različitim kategorijama populacionih grupa. Međutim, ovo je nova vrsta rada, jer je taj prvi kontakt građana sa nama preko telefona“, pojasnila je Grbović.
U danima kada je veći broj pozitivnih slučajeva na koronavirus građani su, kako je rekla, više uznemireni.
„Mi se trudimo da ih smirimo i da im pružimo neku vrstu psiho-socijalne podrške, kako bi razgovor sa epidemiologom mogli da obave na najbolji način. Imali smo različitih iskustava. Ljudi zovu sa različitim problemima. Nastojimo i da ih uputimo u ustanove koje im mogu pomoći u skladu sa njihovim problemima“, pojasnila je Grbović.
Pitanja u trijažnom upitniku, koji građani prolaze sa operaterima, odnose se, kako je objasnila, na njihovo ponašanje, na to da li poštuju preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela i na simptome koje imaju.
Oni koji su svjesni da su imali kontakt sa osobama koje su inficirane koronavirusom su, kako je rekla, najviše zabrinuti.
„Mi tada prvo pokušavamo da popričamo sa njima, pa onda govorimo o simptomima. Imamo i praksu da nakon obavljenog razgovora te građane ponovo pozivamo da vidimo kako su, naročito ako su uznemireni. Želimo da im damo do znanja da mogu da se oslone na zaposlene Instituta za javno zdravlje. Ako čovjek ovaj posao radi onako kako treba to mora u nekom dijelu i da ponese sa sobom kući, ali radimo u zdravstvenoj ustanovi, tu smo za građane, i očekivano je da tako bude“, rekla je Grbović.
Specijalista zdravstvene njege u Institutu za javno zdravlje, Dragana Vulikić, istakla je da operatri za građane imaju mnogo razumijevanja i da odgovaraju na svaki poziv.
„U kol centru se nekad radi deset i više sati. Znamo da budemo umorni i iscrpljeni, ali bitno nam je da uspješno završimo dan“, rekla je Vulikić.
Rad u kol centru, kako je ispričala PR Centru, svakodnevno donosi priče koje potresaju operatere, ali ima i onih koje izmame osmjeh.
„Nastojimo da pomognemo građanima i da im olakšamo ovaj stresni period, koji svi proživljavamo“, kazala je Dragana.
Epidemiolog u kol centru Instituta za javno zdravlje Aleksandar Obradović rekao je da u tom centru rade i ljekari iz Instituta za javno zdravlje iz drugih centara kao što su Centar za promociju zdravlja i Centar za statistiku i informatiku.
„Mi se tim kolegama uvijek zahvaljujemo, jer zbog ogromnog obima posla naših kolega iz nadležne epidemiološke službe i terenskog rada, bez njih, ne bi mogli da, u svakom momentu, u kol centru, imamo dostupnog ljekara“, kazao je Obradović.
Nakon što je uspostavljena lokalna transmisija sve osobe koje su anketirane, odnosno one koje su imale simpotome ili bile u kontaktu sa nekim za koga sumnjaju da je obolio od koronavirusa, pozvane su od strane epidemiologa „i to se u više od 95 odsto slučajeva desi u sat vremena nakon što je osoba anketirana“.
„I zapravo sve ovo treba posmatrati kao mozaik. Prvi dio slagalice je kad osoba poziva operatera i biva anketirana. Nakon toga mi uzvraćamo poziv i uzimamo obimniju anamnezu. Ako osoba ima simptome, pričamo o tim simptomima. Ukoliko je riječ o osobi koja sumnja da je bila u kontaktu sa nekim ko je pozitivan, pričamo o tom kontaktu. Ona nam detaljno opisuje taj kontakt. Zatim ispitujemo kako se osoba ponašala u danima koji su prethodili pojavi simptoma ili tom kontaktu i generalno ispitujemo čime se osoba bavi, sa kim živi. Dakle, uzima se iscrpna epidemiološka anketa“, pojasnio je Obradović.
Bitno je razlikovati, kako je rekao, da osobama paralelno treba i zdravstvena zaštita i potencijalno uzorkovanje.
Od osnivanja kol centra operateri su, kako je on rekao, primili preko 11 hiljada poziva.
Dežurni epidemiolog iz kol centra Instituta za javno zdravlje Marija Todorović zahvalila se studentima volonterima operaterima koji su, kako je rekla, u teškim vremenima pokazali veliku posvećenost, požrtvovanost, volju i entuzijazam.
Priredila O. Đ.