U Crnoj Gori je u 2015. godini tekla realizacija 137 naučnoistraživačkih projekata na koje je u toku godine potrošeno 2.647.254 eura. Od toga 79 odsto izdataka uloženo je na primijenjena istraživanja, 21 odsto na osnovna, a devet procenata na razvojna ispitivanja, saopšteno je iz Ministarstva nauke. Ta institucija je od 2016. godine zvanični sakupljač i proizvođač statistike istraživanja i razvoja.
Statistika istraživanja i razvoja omogućava međunarodno uporedive podatke o ukupnoj potrošnji na istraživanje i razvoj i istraživačima. Podaci su prikupljeni od 79 jedinica iz četiri sektora realizacije: 44 iz visokog obrazovanja, 11 iz državnog, 16 iz poslovno-preduzetničkog i osam iz privatnog neprofitnog sektora.
Ključni rezultati ovog istraživanja pokazuju da ukupna domaća potrošnja na istraživanje i razvoj za 2015. godinu iznosi 0,38% od BDP-a, tj. bruto izdaci za istraživanje i razvoj iznosili su 13.667.834 eura. U 2015. godini na poslovima istraživanja i razvoja u organizacijama, ustanovama i preduzećima aktivnim u ovoj oblasti bilo je angažovano 2.356 lica, od čega 1.766 istraživača, 386 stručnih saradnika i tehničara i 204 pomoćnika. Imajući u vidu da su poslovi istraživanja i razvoja većine zaposlenih samo dio njihovog radnog angažovanja, važan pokazatelj intenziteta rada u istraživanju i razvoju jeste ekvivalent pune zaposlenosti. Tako je u 2015. godini na poslovima istraživanja i razvoja bio uposlen ekvivalent od 673 ljudi, navodi se u “Finalnim podacima statistike istraživanja i razvoja”.
Što se tiče podataka o osoblju, od 1.766 istraživača, 849 njih je sa doktoratom (ISCED 8), 745 sa magistraturom (ISCED 7) uključujući studente doktorskih studija, a 172 sa završenim prvim ciklusom visokog obrazovanja. Od ukupnog broja istraživača, 840 je žena, a 926 muškaraca.
U dokumentu se, takođe, nalaze podaci o broju istraživača po oblastima nauke i polu, 0 njihovoj starosnoj strukturi, kao i o podjeli istraživača prema državljanstvu, odnosno regiji državljanstva.
Kada je riječ o potrošnji, od uloženih 13.667.834 eura oko 5,5 miliona se vodi kao institucionalna potrošnja, 2.647.254 kao potrošnja na projekte, dok za 5.616. 257 eura nijesu razvrstani podaci na ove dvije kategorije. Od ukupne potrošnje 80 odsto odnosi se na tekuće izdatke, a ostatak na kapitalne izdatke.
Blizu polovina aktivnosti istraživanja i razvoja (47 odsto) odvijala se u sektoru visokog obrazovanja, a zatim slijedi poslovni sektor sa 30 procenata, pa visoko obrazovanje i inostrana sredstva. Kada je riječ o izvorima finansiranja iz kojih su pokriveni izdaci na istraživanje i razvoj, najveći dio pokriven je iz državnog budžeta (58 odsto). Najviše resursa bilo je usmjereno na projekte čiji je cilj poljoprivredna proizvodnja i tehnologija, zatim zaštita i unapređenje zdravlja ljudi, a na trećem mjestu je industrijska proizvodnja i tehnologija, navodi se, uz ostalo, u dokumentu.
O. Đ.