Klubovi roditelja, nastavnika i djece mogli bi da budu jedan od modela u prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja, ocijenjeno je na današnjoj onlajn konferenciji na kojoj je predstavljen taj model saradnje.
Jedan takav klub formiran je u OŠ „Oktoih“ u Podgorici u okviru projekta „Razvoj modela zajednice za sprječavanje vršnjačkog nasilja“, koji Udruženje Roditelji sprovodi uz podršku Ambasade SAD. Sa pozitivnim iskustvima njegovog funkcionisanja upoznati su predstavnici crnogorskih osnovnih škola.
Lepa Žunjić, predstavnica Udruženja Roditelji, kazala je da je opšti cilj osnivanja ovog kluba da se pojača aktivizam mladih kroz razvijeni model saradnje između nastavnika, roditelja i učenika, koji bi im omogućio da se bave problemima vršnjačkog nasilja u školama.
Prema njenim riječima, u okviru Kluba održavane su različite aktivnosti koje su planirane na redovnim sastancima sa djecom, nastavnicima i roditeljima. Imeđu ostalog, organizovane su radionice na teme koje se odnose na vršnjačko nasilje, ali i na druge važne oblasti, zatim škole roditeljstva, predavanja o onlajn nasilju, radionice o osjećanjima... Djeca su snimila i video poruku sa konkretnim savjetima kako prepoznati onlajn vršnjačko nasilje i kako da na njega reaguju, dok je za roditelje pripremljena poruka psihoterapeuta na koji način da uvide, ali i da se ponašaju ako njihovo dijete trpi nasilje.
NEOPHODNA SARADNJA SVIH AKTERA U DRUŠTVU
Nikola Galager, šefica Odjeljenja za medije i kulturu u Ambasada SAD, uz čiju podršku je i realizovan projekat, istakla je da su uvidjeli važnost mjera kojima se može spriječiti vršnjačko nasilje.
„Kao majku dvoje djece zabrinuo me je podatak iz istraživanja Udruženja Roditelji od 2018. godine da je svako četvrto dijete u Crnoj Gori preživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja. Nažalost, neki od nedavnih radikalnih primjera vršnjačkog nasilja potvrđuju ovu situaciju“, rekla je ona.
Galager je ukazala da je isti problem aktuelan svuda u svijetu, ali je važno da mu se stalno posvećuje pažnja, a ne samo kada eskalira i privuče pažnju medija.
„Smatram da konkretni modeli ovog tima koji uključuje roditelje, školu i naravno djecu mogu biti jedan od načina da se na ovom problemu radi. Važno je da svi akteri u društvu sarađuju – od donosioca odluka, do partnerskih institucija, škola, roditelja i djece. Jedino tako je moguća promjena“, ocijenila je ona.
Direktorica OŠ „Oktoih“ Mirjana Radulović podsjetila je da se ustanova na čijem je čelu u novembru 2019. godine pridružila projektu i oformila Klub roditelja, nastavnika i djece, s ciljem da se poveća aktivizam mladih i prevenira vršnjačko nasilje u školi. Ona je istakla da je zahvaljujući tome procentualno došlo do pada vršnjačkog nasilja u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi.
DODATNA PAŽNJA ONLAJN NASILJU
U okviru ovog projekta urađeno je i istraživanje o pojavi vršnjačkog nasilja kojim je obuhvaćeno 300 učenika, uzrasta od devet do 14 godina, iz OŠ „Oktoih“. Rezultate je predstavila Snežana Milačić iz Udruženja Roditelji.
Većina ispitanika (63,5 odsto) navela je da školu doživljava kao sigurno mjesto, dok ju je 24,7 djece ocijenilo kao uglavnom sigurno mjesto.
Manji dio ispitanika ostao je neodređen (7,8 odsto niti da, niti ne), ili smatra da se u školi ne osjeća sigurno (1,7 uglavnom ne, i 2,4 odsto uopšte ne).
Na pitanje da li se neko od vršnjaka nasilno ponašao prema njima, 6,4 odsto učesnika u istraživanju kazalo je da im se to dešavalo jednom ili više puta, odnosno od ukunog broja ispitanika, njih 1,4 odsto je navelo da je to svakodnevno.
Rezultati ovog istraživanja slični su onima koji su dobijeni u istraživanju sprovedenom na nacionalnom nivou i potvrđuju da je svako četvrto dijete preživjelo ili svjedočilo nekom vidu nasilja.
Na osnovu njega može se zaključiti da je većina učesnika donekle upoznata sa pojmom vršnjačkog nasilja i da postoji potreba za dodatnom edukacijom kako bi se sve njegove manifestacije pravovremeno prepoznavale i adekvatno rješavale.
Uočava se uticaj školskih aktivnosti usmjerenih na povećanje znanja učesnika kada je u pitanju pojava vršnjačkog nasilja, koji i sami navode da su im sadržaji poput različitih tematskih radionica bili značajni. Učenici pokazuju da imaju povjerenje u nastavnike, ali i roditelje, što može da govori o njihovom pozitivnom prethodnom iskustvu u komunikaciji i saradnji sa ove dvije strane. Primjećuje se i veliki stepen empatije i motivacije za pružanje vršnjačke podrške, pa se o ovom potencijalu može razmišljati i prilikom planiranja budućih aktivnosti i djelovanja Kluba roditelja, djece i nastavnika, neki su od zaključaka fokus grupe.
Kako je ocijenjeno, neophodno je dodatno se posvetiti onlajn vršnjačkom nasilju, koje je, kako i učesnici navode, u posljednjoj godini posebno izraženo.
Klubovi roditelja, djece i nastavnika su uspostavljeni i u osnovnim školama „Milan Vuković“ − Herceg Novi, „Mileva Lajović-Lalatović“ − Nikšić i „Srbija“ Bar.
Lj. V.
Izvor: Udruženje Roditelji
