REZULTATI STUDIJE PROF. MAJE BAĆOVIĆ KORISNI ZA DEFINISANJE NACIONALNE POLITIKE EKONOMSKOG RASTA

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) prof. dr Maja Baćović, objavila je rad u međunarodnoj naučnoj internetskoj biblioteci Donja Šlesko digitalna biblioteka (DBC), na temu koja istražuje ukupnu faktorsku produktivnost i ekonomski rast u sedam balkanskih zemalja sa višim srednjim dohotkom.

Rezultati studije mogu se koristiti u definisanju prioriteta nacionalnih politika, jer postoje različitosti među sektorima u smislu njihovog uticaja na zapošljavanje i ekonomski rast, saopšteno je sa Ekonomskog fakulteta.

Istraživanje u ukupnoj privredi i na nivou sektora (poljoprivreda, industrija i usluge),  obuhvatilo je Albaniju, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju za period od  2000. do 2017. godine.

Ovo je prva studija koja predstavlja procjene ukupne faktorske produktivnosti (TFP)  na sektorskom nivou za odabranu grupu zemalja, a ujedno i prva studija koja predstavlja procjene TFP-a u ukupnoj ekonomiji za odabrani vremenski period.

„TFP je važna determinanta ekonomskih fluktuacija, ekonomskog rasta i razlika u dohotku po glavi stanovnika među zemljama, što je potvrđeno mnogim empirijskim studijama”, objasnila je profesorica Baćović..

Ona dodaje da je u Crnoj Gori, prosječna stopa rasta TFP-a rasla je u prethodnoj deceniji, iako je i dalje relativno niska, dok su rast kapitala i rast iskorištenosti kapitala, uz rast zaposlenosti, bili dominantni izvori ekonomskog rasta.

„Ako se uporede prosječne stope rasta TFP-a za ukupnu ekonomiju i na nivou sektora za sve ekonomije u uzorku, rast TFP-a u industriji je u najvećoj korelaciji sa ukupnim rastom TFP-a i bio je pozitivan u svim zemljama. Najniži rast produktivnosti ostvaren je u sektoru usluga. Sektor usluga je, sa druge strane, bio generator najvećeg rasta zaposlenosti“, navodi ona.

Na slične zaključke ukazalo je i istraživanje sprovedeno na uzorku od 26 evropskih ekonomija (Baćović, 2021), koje je pokazalo da je rast faktorske produktivnosti (TFP) bio najveći u poljoprivredi i industriji, i relativno visok u uslugama koje su bazirane na unapređenje znanja i modernih tehnologija (IT sektor, finansijske usluge). U ostalim uslugama bio je izraženo nizak.

„O značaju rasta multifaktorske produktivnosti govori i rezultat istraživanja koji je pokazao da je rast produktivnosti doprinio polovini rasta proizvodnje u evropskim zemljama u posljednje dvije decenije, dok je druga polovina prvenstveno rezultat rasta vrijednosti osnovnih sredstava i zaposlenosti”, dodaje Baćovićeva.

Istraživanja su pokazala da je rast produktivnosti tokom posljednje tri decenije uglavnom rezultat unapređenja fizičke infrastrukture, obrazovanja, tržišne efikasnosti, inovacija i institucionalne infrastrukture.

O. Đ.

 

Back to Top