Rezultati crnogorskih učenika na PISA testiranju 2022. godine lošiji su nego 2018. i daleko su ispod prosjeka OECD-a. Crna Gora je iz matematičke pismenosti na 54. mjestu, iz čitalačke na 56, a iz naučne pismenosti na 62 mjestu, saopšteno je danas prilikom predstavljanja rezultata PISA testiranja učenika 2022. godine.
Crna Gora je iz matematičke pismenosti 2018. godine imala 430, a 2022. 406 bodova. Iz čitalačke pismenosti najbolji rezultat ostvaren je 2015. godine ‒ 427 bodova, 2018 ‒ 421, a na posljednjem testiranju 405 bodova. Iz naučne pismenosti 2018. imali smo 415, a sada 403 boda.
Kako je, predstavljajući rezultate, kazao direktor Ispitnoj centra Miloš Trivić, PISA je najveće međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja. Na testiranju 2022. godine učestvovalo je oko 690.000 petnaestogodišnjaka iz 81 zemlje. U Crnoj Gori testiranje je održano u periodu april ‒ maj a učestvovala su 5.793 učenika iz 63 škole.
„PISA ispituje kako petnaestogodišnjaci kreativno primjenjuju znanje u novim okolnostima, kako rješavaju složene probleme, kako kritički razmišljaju i kako uspješno komuniciraju u 21. vijeku. Ovo istraživanje je alat koji omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnog sistema“, rekao je on.
Trivić pojasnio da je ovim istraživanjem obuhvaćena generacija petnaestogodišnjaka koja je tokom posljednjeg razreda ali i prethodnog zbog pandemije koronavirusa imala onlajn nastavu. I u zemljama OECD-a rezultati iz sve tri oblasti su lošiji 2022. godine. Prosjek u tim zemljama ranije je bio 500, a na posljednjem PISA testiranju iz matematike je 472, iz čitalačke pismenosti 476 i iz nauke 485 bodova.
„Zabrinjava veliki procenat učenika sa slabim postignućima koji je duplo veći u odnosu na OECD prosjek, a svega je jedan odsto učenika sa najboljim postignućima, u odnosu na sedam odsto koliko iznosi OECD prosjek“, naglasio je Trivić.
PISA ispituje u kojoj mjeri socio-ekonomske razlike utiču na postignuća učenika. U Crnoj Gori najveći udio učenika (30 odsto) nisu bili među najugroženijima ni među najprivilegovanijima. Oko 14 odsto učenika u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju je u četvrtini najupješnijih iz matematike. Ovi učenici se mogu smatrati akademski otpornim jer su uprkos nepovoljnom socio- ekonomskom statusu, postigli obrazovnu izvrsnost u poređenju sa ostalima.
Kako je naveo Trivić, u oblasti koja ispituje kako se učenici osjećaju u našim školama, bilježimo napredak u odnosu na prethodni ciklus, jer je povećan procenat učenika koji lako sklapaju prijateljstva u školi, kao i onih koji osjećaju da pripadaju školi, a smanjen je broj onih koji se osjećaju kao stranci, neprijatno ili usamljeno.
Crna Gora bilježi bolje rezultate u oblasti psihičkog blagostanja, fleksibilnosti i otpornosti na stres i poteškoće, društvene odnose, balansa između škole i slobodnog vremena i otvorenosti prema različitostima. Prostora za unaprijeđenje ima u oblastima akademskog uspjeha, odgovornog djelovanja i angažovanosti u društvu, angažovanosti i zalaganja u školi.
„Na PISA testiranju je učestvovalo 49 srednjih škola iz Crne Gore, i treba da istaknemo da su učenici iz šest škola postigli rezultat bolji u odnosu na OECD prosjek, jedna škola je na samom prosjeku, a zabrinjavajuće je što su preostale 42 škole postigle rezultat ispod prosjeka OECD zemalja“, zaključio je direktor Ispitnog centra Crne Gore.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović smatra da će nam biti potrebno društveno jedinstvo i kohezija kako bismo popravili rezultate PISA testiranja „kojima ne možemo biti zadovoljni“.
„Proteklih godina i decenija sprovedene su reforme, ali očigledno ne na pravi način i ne daju dobre rezultate. Nastavni planovi i programi su se mijenjali neadekvano. Uklonjeni su određeni kvalitetni sadržaji. Treba preispitati odnos između obaveznih i izbornih predmeta, samim tim što su temeljne nauke nedovoljno zastupljene“, istakao je on.
Bojović je najavio da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preispitati obrazovne programe da se vidi koje su promjene neophodne.
Prema njegovim riječima, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović pokrenuće inicijativu da se uvide sistem NTC učenja koji podrazumijeva povećanje kognitivnih i motornih sposobnosti djece. Ovaj vid učenja je već u regionu dao rezultate.
Kada je riječ o rezultatima PISA testiranja među našim učenicima, Bojović smatra da jedan od problema može biti i to što testiranje ne utiče na ocjenjivanje pa đaci nemaju motivaciju za odgovaranje. Iz tih razloga treba naći najbolja rješenja kako bi oni pokazali svoja prava znanja.
U poređenju sa zemljama u regionu iz sve tri oblasti, Crna Gora ima bolji rezultat od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, a lošiji od Slovenije, Hravatske i Srbije.
Slovenija je iz matematike na 19 mjestu, iz čitalačke pismenosti na 33, a iz nauke na 14. mjestu. Hrvatska je matematike 36, iz čitalačke pismenosti 26, a iz nauke 31. Srbija je matematike 42, iz čitalačke pismenosti 40, a iz naučne pismenosti 41.
Iz sve tri oblasti najbolji uspjeh postigao je Singapur a najlošiji Kambodža.
Lj. V.
