U Program rane intervencije u Resursnom centru za djecu i mlade „Podgorica“ ove školske godine uključeno je 36 djece, a taj program ima jedinstven uticaj na razvoj djeteta i vitalnu ulogu u životu porodice.
Kako je kazala direktorica te ustanove mr Mirjana Popović, pored drugih aktivnosti realizuju i programe rane intervencije za djecu sa tjelesnim smetnjama i djecu sa smetnjama vida.
„Rana intervencija podrazumijeva različite oblike intervencije koje sprovode različiti profili stručnjaka u prvim godinama života djeteta, kroz praćenje i procjenu motoričkog razvoja i razvoja vida. To je intervencija koja se sprovodi na vrijeme – u prvim godinama života djeteta, kada kao stručnjaci imamo priliku da pravovremno reagujemo“, istakla je ona.
Prema njenim riječima, Program rane intervencije počiva na saznanju da rane godine života sadrže jedinstvenu mogućnost za uticaj na djetetov razvoj i to sa, kako je kazala, dugoročnim uticajima.
„Programi rane intervencije imaju vitalnu ulogu u životu porodice, ne samo djeteta nego i ukupne porodice. Sa 36 djece, koliko je ove godine uključeno, rade defektolozi različitih profila (somatoped, tiflolozi), logopedi, fizioterapeuti, psiholog, pedagog i socijalni radnik“,kazala je Popović.
Ona je naglasila da sva djeca, koja su u ovom programu redovno pohađaju predškolske ustanove „Đina Vrbica“ ili „Ljubica Popović“. „Rješenjem Komisije za usmjeravanje je tačno predviđeno koji su to dani kada djeca dolaze u Resurni centar, ali oni takođe odlaze i u predškolsku ustanovu i vremenom se uključuju u redovan obrazovni sistem.
Popović je pojasnila da u Program rane interevencije roditelji sa djetetom mogu da se uključe po uputu pedijatra.
„Takođe, mogu da dođu na svoj lični zahtjev do rješenja Komisije za usmjeravanje djece u Program rane intervencije, kako ne bi gubili vrijeme“, rekla je ona.
Direktorica je podsjetila da Program rane intervencije u ovoj ustanovi postoji od 2013/2014. godine. Uglavnom se realizovao kroz projekte, ali od 2017/2018. godine imaju kompletiran tim rane intervencije koji, pored individualnih tretmana sa djetetom, obavlja i kućne posjete porodici djeteta, realizuje radionice sa porodicom, roditeljima djece koja nemaju smetnju i realizuje radionice sa vaspitačima u predškolskim ustanovama. Ona je kazala da postoje podservisi, u okviru servisa rane intervencije, koje pruža Resurni centar, a to je, kako je precizirala, mogućnost boravka djeteta, koje je van prebivališta Crne Gore.
„Dijete može da dođe u Resursni centar i boravi na kratko, gdje može da bude u procesu opservacije od stručnjaka, ili koristi individualne tretmane, u skladu sa procjenom tima stručnjaka. Još jedan od podservisa je Centar ranog razvoja, koji smo realizovali uz podršku Ministarstva prosvjete i organizacije Save the children“, navela je Popović.
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolić-Vučinić podsjetila je da je inkluzivno obrazovanje uključeno u obrazovni sistem posljednjih 20 godina i ocijenila da je ono danas „u potpunosti zaživjelo“.
„Inkluzivno obrazovanje je prvi izbor i imperativ u smislu da se djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključuju u redovne škole. Ali, čitav taj put od 20 godina nas je doveo ovdje kad sa sigurnošću možemo reći da nam je najveći broj djece u inkluziji u redovnim školama. Tome je prethodio jako veliki trud i jako veliki posao“, istakla je ona .
Nikolić-Vučinić je ukazala da je prvo usvojena Strategija inkuzivnog obrazovanja za period 2008/2013. godine, kojom je došlo do transformacije specijalnih škola u resursne centre. Nakon toga je uslijedila Strategija inkuluzivnog obrazovanja za period 2014/2018. godina čiji je osnov rana intervencija.
“Rana intervencija predstavlja rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama od njihovog najranijeg doba, zapravo, od trenutka kad se otkrije neka smetnja. Defektolozi su prošli obuke koje su međunarodno priznate i sprovodene su edukacije vaspitača u predškolskim ustanovama da bi rana intervencija imala svoju punu snagu“, naglasila je Nikolić-Vučinić, i dodala da Ministarstvo prosvjete aktivno radi na Strategiji za period 2019/2025. godina, navodeći da će ona predstavljati nastavak svega što je do sada urađeno.
Socijalna radnica Javne ustanove Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“ Svetlana Radović kazala je da su u toku školske 2017/2018. godine za 36 djece, u prvom klasifikacionom periodu realizovana 362 individualna tretmana.
„U drugom klasifikacionom periodu realizovana su 434 individualna tretmana, a i u trećem klasifikacionom periodu 883 individualna tretmana“, rekla je Radović.
Ona je istakla da treći klasifikacioni period podrazumijeva kompletan tim za ranu intervenciju pa je, kako je pojasnila, došlo do povećanja broja individualnih tretmana u odnosu na raniji period.
Izvor: prcentar.me