Rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović kazao je „Danu” da od Vlade Crne Gore zavisi da li će ove godine biti upisa brucoša koji će sami plaćati školovanje, kao što je to bio slučaj do prije pet godina.
Predlog UCG je da upisuju samofinansirajuće studente u okviru nepopunjenih mjesta, do broja dozvoljenog licencom na osnovnim studijama. Upis na UCG počinje u junu.
Prema riječima Božovića, po sadašnjem modelu, UCG je jedini državni univerzitet u okruženju i u Evropi koji nema opciju da primi određeni broj studenata koji bi sami plaćali školovanje, nakon što iz nekog razloga nijesu uspjeli da se nađu na budžetskoj listi.
– UCG je kao i ostali zainteresovani subjekti učestvovao u radnoj grupi za pripremu Zakona o visokom obrazovanju. U tom smislu, prije svega poučeni iskustvom primjene postojećeg Zakona o visokom obrazovanju, dali smo određene predloge za koje vjerujemo da će riješiti neke probleme sa kojim smo se suočili. Jedan od njih je i to što sadašnji model onemogućava jedino UCG, za razliku od drugih državnih univerziteta u okruženju i Evropi, nema opciju da upiše određen broj studenata koji bi sami plaćali svoje studije. Time su kandidati koji su bili zainteresovani da upišu UCG, ali iz nekih razloga nisu uspjeli da budu na budzetskoj listi, prinuđeni da nastave školovanje na privatnim univerzitetima u Crnoj Gori ili izvan zemlje – kazao je Božović.
On naglašava i da je UCG predložio vrlo izbalansirano i racionalno rješenje za novi zakon o visokom obrazovanju.
– Naš predlog je da za ona mjesta koja nisu finansirana od strane Vlade, sve do limita postojeće licence, ostavi mogućnost da upišemo samofinansirajuće studente. Dakle, to bi bila ostavljena mogućnost koja zavisi, prije svega od onog za šta se Vlada opredijeli. Ako bi Vlada odlučila da finansira sto odsto mjesta u okviru licence na pojedinom studijskom programu, to onda znači da tu ne bi bilo prostora za samofinansirajuće studente. Svakako, u ovom predloženom modelu moramo uspostaviti jasnu vezu između cijene studija po studentu i opredijeljenih, odnosno planiranih budžetskih sredstava. Na kraju, nije potrebno posebno elaborirati vezu između finansija i ostalih, važnih parametara života bilo kog univerziteta, pa i UCG – istakao je Božović.
Upitan da li UCG ima kadar za dodatni prijem studenata, ako je u 2021. godini saopšteno da pojedini fakulteti nijesu mogli primiti brucoše koji su se našli ispod crte (neki čak ni broj predviđen licencom), jer im fale i kadar i prostor, rektor Božović je ocijenio da je to pitanje „usko skopčano sa osnovnim pitanjem od kojeg smo počeli razgovor, od iznosa budžeta za UCG, ali i od prethodnog pitanja koje se tiče mogućnosti upisa studenata koji sami finansiraju svoje školovanje”.
– Ako je država spremna da finansira sve ono što je Univerzitetu zaista potrebno, od neophodnog kadrovskog ojačavanja, novih naučnoistraživačkih projekata, rješavanja određenih infrastrukturnih problema itd, onda nam sredstva iz drugih izvora maltene nijesu neophodna. Međutim, mislim da država neće biti uskoro u takvoj poziciji, a pitanje je da li će ikad. Stoga, nama su potrebna sopstvena sredstva kako bi i kadrovski i infrastrukturno ojačali. Posljedično, to nam omoućava da na studijskim programima na kojima postoji veće interesovanje upišemo i veći broj studenata – poručio je Božović.
Na pitanje zbog čega je UCG danas u situaciji da mora da angažuje veliki broj profesora sa strane, odnosno ko je kriv za deficit kadra, rektor smatra da se ne može govoriti o krivici, a posebno ne o personalizovanoj krivici.
– UCG je u poređenju čak i sa univerzitetima u okruženju, da ne govorimo o evropskim visokoškolskim tradicijama, prilično mlad univerzitet. Shodno tome, a opet uzimajući u obzir veličinu države iz koje crpimo skoro cjelokupnu kadrovsku bazu, nije moguće pokriti u potpunosti sve potrebe koje imamo. Takođe, UCG je živ organizam, pokušavamo da se prilagodimo savremenim obrazovnim potrebama, pa shodno tome, povremeno osnivamo nove ili osavremenjujemo postojeće programe. Za takve poduhvate potrebna je često kadrovska pomoć iz akademski razvijenijih i bogatijih sredina. I na kraju, smatram da je dolazak uspješnih naučnika i predavača iz inostranstva vrlo korisna pojava za naš ukupni naučni i obrazovni razvoj – istakao je Božović.
Rektor je na pitanje da li je zadovoljan planiranim budžetom koji je za ovu godinu za pet miliona veći nego prethodne, s tim što najveći dio sredstava i dalje odlazi na zarade zaposlenih i honorare gostujućih profesora, kazao da je konačno iznosom budzeta za UCG „preskočena” granica pukog preživljavanja.
– Kao što konstatujete u pitanju, prethodni iznos budžeta se odnosio na pokrivanje zarada zaposlenih i honorarno angažovanih na UCG. Predlog uvećanja budžeta daje određen prostor za rješavanje nekih naslijeđenih problema, ali je istovremeno prilika i za realizaciju razvojnih ideja. Dio sredstava će biti usmjeren za podsticanje naučno-istraživačke aktivnosti, održavanju objekata, ali i rješavanju nekih infrastrukturnih problema, prije svega za one projekte koji su ostali nepokriveni u planu Uprave za javne radove. Moram izraziti zadovoljstvo i zbog toga što je Uprava za javne radove prihvatila najveći dio projekata koje smo kandidovali za 2022, a u ukupnom iznosu od 2,5 miliona eura. Ono što ne možemo pokriti postojećim i planiranim sredstvima je rekonstrukcija zgrade Tehničkih fakulteta. To je finansijski veoma zahtjevno. Međutim, nijesmo ni po tom pitanju bili pasivni, već smo napravili određene iskorake, tako da se nadam da će i taj, vjerovatno najkrupniji infrastrukturni projekat UCG, biti pokrenut u doglednoj budućnosti. O brojnim i značajnim projektima koje smo već realizovali ili su u toku, predsjednica Upravnog odbora Rajka Glušica je iscrpno informisala javnost upravo u intervjuu za „Dan” – podsjetio je Božović.
Povodom predloga UCG o prilagođavanju modela studija potrebama tržišta rada, koji je upućen resornom ministarstvu, Božović je naglasio „da UCG vrlo uporno traži prilagođavanje modela studija u cilju adekvatnijeg prepoznavanja diploma na tržištu rada”.
– Vjerujemo da je MPNKS sagledalo naše argumente i da će njihovim uvažavanjem pomoći rješavanju jednog krupnog društvenog problema. U tom smislu, smatramo da smo našli vrlo dobro rješenje koje neće biti nagla, radikalna promjena postojećeg modela, a koje opet obezbjeđuje svim našim studentima efikasniji put do diplome koja ja prepoznata na tržištu rada. Taj naš predlog je sastavni dio „paketa” koji je upućen ka MPNKS, odnosno intervencija na nacrt Zakona o visokom obrazovanju. Kao što sam već istakao, vjerujem da će naši predlozi biti uvaženi – naveo je rektor u dostavljenim odgovorima, ali nije precizirao šta je predložio UCG.
Osnovan Institut za napredne studije
Na pitanje da li i u kojoj je mjeri na UCG zastupljen i naučnoistraživački rad, Božović tvrdi da je UCG vrlo aktivan u sferi nauke i istraživanja.
– Možemo istaći da imamo sreću što su nove generacije naših naučnika izuzetno aktivne i postižu jako zapažene rezultate. Vjerujemo da će se taj pozitivan trend nastaviti, a na rukovodstvu UCG je da stvori što bolje uslove za naučnoistraživački rad. S tim u vezi, želim da podijelim sa vašim čitaocima jednu lijepu vijest. Upravo smo osnovali Institut za napredne studije, mjesto susreta različitih naučnih disciplina, koji će u fokusu imati naučnoistraživački rad u oblasti društveno-humanističkih nauka, informaciono-komunikacionih tehnologija i biomedicine, kao i ostale oblasti poput ekologije, energija i resursi, klimatske promjene, poljoprivreda i biotehnologija... Polažemo nade, i očekujemo da će upravo ovaj Institut dati zamah cjelokupnoj naučnoistraživačkoj zajednici – očekuje Božović.
Izvor Dan online