U okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnig grada, u Kusleovoj kući, promovisano je novo izdanje tetralogije Mihaila Lalića „Crnogorska rapsodija“ čiji su izdavači CID i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica.
Ovo veoma značajno izdanje čine Lalićeva izabrana djela: „Ratna sreća“, „Zatočenici“, „Dokle gora zazeleni“ i „Gledajući dolje na drumove“.
Na promociji su govorili Bojana Obradović, glavni urednik u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica Radule Novović i profesorica Andrijana Deletić-Milačić.
Bojana Obradović je kazala da je ovo izdanje ratne tetralogije pisac više puta najavljivao, ukazujući na namjeru da prikaže crnogorsku panoramu XX vijeka kada je „crnogorski čovjek krvario u ratu i miru“.
„Lalić je problematizovao, i istoriju, i mit, i etnologiju i psihologiju u cilju sukobljavanja horizonta sadašnjosti i horizonta prošlosti da bi se dobila slika u kojoj se ogleda Crna Gora. Ovo veoma vrijedno djelo priža sliku Crne Gore kroz jedan dug vremenski period na drugačiji način od onoga koji je prisutan u prvoj fazi. Radi se o preispitivačkom odnosu prema istoriji i prikizavanje revolucionarnih vrijednosti na jedan drugi način“, istakla je ona, objašnjavajući da se Lalićev književni opus može podijeliti na tri stvaralačke faze. U prvoj fazi je gajio afirmativan odnos prema revolucionarnim vrijednostima, u drugoj je taj odnos preispitivački i kritički, a u trećoj je autokritički.
„Lik pripovjedač Pejo Vučkov Grujović povezuje prošlost sa sadašnjim u cilju otkrivanja budućeg, jer je istorija nešto što se ponavlja i crnogorski čovjek iznova doživljava napade koji dolaze spolja ali ih i sam prouzrokuje unutra, pa govorima o podjelama i temama izdaje i istrage. I nikako da nauči iz pređašnjeg iskustva svojih predaka nego iznova strada“, naglasila je Bojana Obradović.
Radule Novovoć je kazao da mu je drago da je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada prepoznao ovo kapitalno izdanje i uvrstio ga u program ovogodišnjeg Podgoričkog kulturnog ljeta.
„Vrlo rado smo se odazvali pozivu CID-a da budemo suizdavač ovog kapitalnog djela. Lalić je jedan od naših najznačajnijih pisaca i naša je dužnost da pokušamo da približimo njegov opus što širem krugu čitalaca.
Preporučio bih vašoj pažnji i djelo koje je Zavod za udžbenike izdao prije negoliko godina, a to je jedan veoma zanimljiv i po mnogo čemu jedinstven izbor iz pripovjedaka Mihaila Lalića koji možete kupiti u našim knjižarama“, kazao je on.
I Andrijana Deletić-Milačić je ocijenila da je Lalić među prvima napravio otklon od tradicionalne crnogorske književnosti koja je bila nadojena motivima čojstva i junaštva, pa na neki način i književnosti koja mu je prethodila ‒ socijalnog realizma. Međutim, nije u potpunosti napravio otklon od tradicije, već ju je integrisao u jedan novi književni model koji će uslijediti u savemenoj crnogorskoj postmodernističkoj književnosti.
„Milsim da je učenicima potreban dobar mentor koji će ih usmjeravati da na pravi način čitaju Lalićeva djela. Sve zavisi od profesora da li će ih usmjeiti na Lalića kao ratnog psica ili na pisca koji uvedi elemente preispitivanja i sukobljavanja različitih mišljenja. Treba da im otvaramo taj novi put i da na neki način pokušamo da nove čitaoce Lalića usmjerimo na polja kojima se on i te kako bavio u svojim romanima, naročito u ovoj tetralogiji. To su, i antropologija, i etnologija i psihologija i istoriografija, jer su ovi romani o kojima govorimo puni takvih podataka“, navela je ona.
Moderatorka večeri bila je Valentina Radulović.
Lj. V.
