Uvažavajući preporuke UNICEF-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Udruženje psihologa CG i drugih instiucija koja se bave djecom da se u školama organizuje što više obrazovnih programa koji će pomoći očuvanju mentalnog zdravlja učenika u vrijeme pandemije, profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i knjižvnosti u OŠ „Anto Đedović“ u Baru Ljiljana Milović osmislila je projekat o profesionalnoj orijentaciji.
Ona je u intervjuu za Radio Bar, povodom Međunarodnog dana obrazovanja, kazala da je kao koordinator za karijerno vođenje i savjetovanje u školi gdje radi odabrala ovaj vid podrške jer je pandemija otežala rad i nepovoljno uticala na mentalno zdravlje učenika, posebno polumaturanata kojima se bliži upis u srednju školu.
„Procijenila sam da je sada pravi trenutak da se sa učenicima IX razreda otvori ova tema sa ciljem podrške pri izboru budućeg zanimanja. Napisala sam scenarij za projekat o profesionalnoj orijentaciji koji obuhvata raznovrsne aktivnosti i veći broj učenika naše škole. Kroz književno djelo „Mali Princ“, koji su učenici IX razreda već analizirali kroz program domaće lektire, osmislila sam aktivnosti. Oblici rada su metodički raznoliki kako bi đacima bilo zanimljivije i da bi se, dok uče o ovoj važnoj temi, istovremeno i zabavili. Jer, u fokusu je njihovo mentalno zdravlje“, istakla je Milović.
Prema njenim riječima, realizacija projekta počela je krajem decembra, kroz nastavu jezika i književnosti i odjeljenjske zajednice IX razreda. Već je uspješno završeno nekoliko planiranih aktivnosti. Na početku su učenici učestvovali u igri u kojoj su uz pomoć ponuđenih fleš kartica (sa ilustracijama i citatima iz „Malog Princa“) rješavali istraživačke zadatke. Pored ostalog, prepoznavali su zanimanja/profesije u knjizi „Mali Princ“, tragali za citatima u djelu koji prikazuju svijet odraslih, otkrivali situacije/stanja koje su posljedice načina života odraslih. Rezultate istraživačkih zadataka prezentovali su kroz govornu vježbu.
„Učenici su se odlično snašli u radu i spremno su prihvatili učešće u novom izazovu − problemskoj situaciji koja je prikazana fleš karticom: ’Ali ja sam ozbiljan čovjek – ja nemam vremena za sanjarenje!’ Ova misao bila je podsticaj da se otvori diskusija, a đaci su ohrabreni da otkrivaju razloge zašto odrasli poslovni ljudi razmišljaju tako i da li je jedan od uzroka možda pogrešan izbor zanimanja, tj. raskorak između onoga čime se bave i onog što su u stvari željeli da budu. Učenici su imali priliku da riješe ovu problemske situaciju. Njihovi odgovori bili su zanimljivi i suštinski nose poruku da je odabir pravog posla recept za sreću“, rekla je profesorica Milović.
Ona naglašava da je najvažnija faza projekta istraživanje koje je sprovedeno krajem decembra. Realizovana je anketa „Izbor budućeg zanimanja“ u kojoj su učestvovala 62 učenika iz tri odjeljenja IX razreda, 31 djevojčica i 31 dječak. Ovo istraživanje realizovano kroz 12 pažljivo osmišljenih pitanja, imalo je za cilj da polumaturantima omogući da iskažu svoj stav i otkriju kako razmišljaju o ovoj važnoj temi.
U FOKUSU SPORT, PROGRAMIRANJE, ADVOKATURA, MEDICINA I UMJETNOST
Analiza ankete otkrila je da učenici imaju različite izbore u vezi sa profesionalnom orijentacijom. Najviše su zainteresovani za pet zanimanja/oblasti: sport, digitalna tehnologija (programiranje), advokatura, medicina i umjetnost.
„Važno je istaći da su đaci prepoznali i dobro procijenili koja su to perspektivna zanimanja što potvrđuje da prate aktuelnosti na tom polju. Raduje činjenica da su se u svojim odgovorima opredijelili za zanimanja koja su u vezi sa humanitarnim radom. Bitno je bilo čuti i kako se osjećaju kada se otvori ova veoma značajna tema za njihovu budućnost. Najveći broj ispitanika je otkrio da ih razmišljanja o budućem zanimanju raduju, dok ima i onih koje ova razmišljanja opterećuju. Kod manjeg broja učenika emocije su pomiješane. Na pitanje da li su već sa nekim razgovarali o ovoj temi, najveći broj anketiranih je otkrio da su to roditelji i porodica, zatim drugari/vršnjaci, a veoma malo njih je kazalo da nije o tome razgovaralo ni sa kim“,objašnjava Milović.
Ona dodaje da je zadatak u kojem su učenici rangirali listu prioritetnih informacija prilikom upisa u srednju školu pokazao da im je prilikom odlučivanja najvažnija mogućnost zapošljavanja, zatim uslovi za upis, a tek onda predmeti koji se izučavaju.
Na pitanje kako ćete znati da li je izbor srednje škole opravdao njihova očekivanja, najveći broj ispitanika je odgovorio da će pratiti osjećanja emocije, raspoloženje, (ne)zadovoljstvo, da li su srećni i da će na osnovu psihološkog stanja znati da li su dobro odlučili. Manji broj je ukazao da će uspjeh koji postignu u srednjoj školi biti parametar ove procjene. A nekoliko učenika smatra da ne zna i da će dobiti odgovor na ovo pitanje tek kada završe srednju školu.
„Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na procjenu sopstvenih sposobnosti i kompetencija u odnosu na zahtjeve odabranog zanimanja. Najviše odgovora je bilo da su učenici svjesni da su im sposobnosti u skladu sa zahtjevima buduće profesije, a neznatan broj misli da nijesu, ali da će ipak pokušati. Dosta njih je kazalo da o ovome nije ni razmišljalo. Ovakav stav nameće potrebu da je sa učenicima neophodno više razgovarati o ovoj temi kako bi im se ukazalo na važnost usklađenosti sposobnosti i zahtjeva posla kojim žele da se bave“, ističe profesorica.
ZNAJU ŠTA HOĆE
Tehnikom vizualizacije učenicima je omogućeno da zamisle sebe na budućem radnom mjestu.
„Odgovori su pokazali da oni znaju šta hoće i imaju jasnu sliku sebe u svijetu karijere. Pohvalan je njihov optimističan stav, jer u budućnosti vide najbolju verziju sebe, uspješnu poslovnu osobu, radno mjesto o kojem su maštali, kancelariju, studio, firmu, restoran, salon, nekretnine, laboratoriju, atelje, nebo i oblake, vojnu akademiju… Manji broj odgovora bio je u vezi sa dobro plaćenim poslom koji im omogućuje srećan život, pa vide ’na kraju mjeseca kovertu punu novca’. Ovo navodi na zaključak da razmišljaju i o tome da ispune svoj san i ostvare željeno zanimanje, ali i o materijalnoj satisfakciji koja je važna jer im utiče na kvalitet život. Nekoliko učeničkih odgovora otkrilo je da bi željeli sebe da vide u prijatnoj atmosferi i dobroj komunikaciji sa kolegama, među srećnim i nasmijanim ljudima, sposobnim za rad i uspjeh. Ovi odgovori potvrđuju da su polumaturanti svjesni koliko su i etos i međuljudski kolegijalni odnosi važan činilac u karijeri jedne osobe i da bitno utiču na stabilnost na poslu“, ocjenjuje Ljiljana Miloivć.
Jedno anketno pitanje zahtijevalo je od učenika da izraze svoje mišljenje na konstataciju da je ključ uspjeha rad. Uglavnom su se svi složili da je rad važan, ali je bilo i onih koji su izrazili kritičko mišljenje na ovaj stav. Smatraju da su osim rada, važni i upornost, volja i želja za uspjehom, ljubav prema onom što radiš, pametan rad a ne iscrpljujući, kvalitet rada je bitan, važan je rad na sebi jer razvija samopouzdanje i sl. odgovori.
Posljednje anketno pitanje bilo je u vezi sa motivacionom porukom. Samo mali broj učenika nije imao definisan moto, dok su ostali sa zadovoljstvom otkrili svoju misao vodilju.
„Anketa je bila važna za učenike da otvore ovu važnu temu, da više upoznaju sebe, da se oslobode i ohrabre da prave dobre izbore i da budu svjesni izazova koje im odluka o budućem zanimanju donosi. Analiza ankete pružila je priliku da se u realizaciji projekta primijene i strategije kritičkog mišljenja − debata i diskusija. Debatovalo se o tome šta je najvažnije u izboru budućeg zanimanja. A u okviru diskusije naveden je primjer iz prakse pogrešnog odabira profesije i tražila su se rješenja za taj problem. Cilj je da učenici otvoreno govore o svojim nedoumicama u vezi sa ovom temom, da se podstaknu da iskažu emocije, da se oslobode straha od neuspjeha, da pitaju sve što ih zanima i prihvate školu i nastavnike kao važnu kariku u procesu podrške pri izboru i odlučivanju“, naglasila je Milović, i dodala:
„Rezultati istraživanja i njihovi odgovori dali su i meni značajnu povratnu informaciju, tzv. ’fidbek’ o sljedećem: koliko su učenici pravopisno, stilski i jezički pismeni, imaju li odnjegovanu govornu kulturu, jesu li kreativni, da li i kako kritički promišljaju, imaju li samopouzdanja i koliko su emocionalno zreli kada je riječ o ovoj temi, kakve vrijednosti i vrline njeguju, koje talente ispoljavaju, koje kompetencije najviše razvijaju i sl. Ovo su dragocjene informacije koje otkrivaju kako naši polumaturanti razmišljaju na ovu temu, a po mojoj procjeni pokazali su odgovoran, zreo i ozbiljan pristup“.
RADIONICE, SUSRETI, PROMOCIJE...
Ona je ukazala da je planirano još mnogo zanimljivih sadržaja koji će biti podrška učenicima, ali i njihovim roditeljima. Pored ostalih, radionica o informisanju (da bi se napravio pravi izbor važne su prave i objektivne informacije); istraživanje o statističkim podacima koliko prosječan čovjek provodi vremena na poslu i koji su najbolje plaćeni poslovi u svijetu; radionica „Skrivena kamera“ (šaljivo o profesijama sa ciljem da se otkriju predrasude koje se vezuju za određena zanimanja); preduzetnička radionica − pravljenje flajera, vizit kartica, portfolija/bilježnica, plakata i reklama na temu profesionalne orijentacije i promovisanje kroz izložbu materijala na školskom štandu; konkurs − takmičenje na nivou škole u literarnom, likovnom, foto, digitalnom izrazu (sa ciljem pružanja podrške talentovanim učenicima i njegovanja kulturološke kompetencije); snimanje odjeljenjskog spota − motivacione poruke na stranom jeziku koji učenici uče u školi; saradnja sa CIPS-om (Centar za informisanje i profesionalno savjetovanje) u vezi sa info sesijom savjetodavnog karaktera za učenike i roditelje; promocija informatora „Kuda nakon osnovne škole?“ koji svake godine priprema Zavod za zapošljavanje Crne Gore; realni susreti (posjeta srednjim školama, pravljenje intervjua sa osobom iz struke, gostujući predavači…); praktične radionice − promocija platforme za elektronski upis u srednju školu, vježba pisanja molbe, pravljenje CV i sl. (sa ciljem da učenici teorijska znanja primjene u praksi i pripreme se za izazove koje im donosi srednja škola).
Planirano je da ove aktivnosti budu realizovane tokom drugog polugodišta u skladu sa epidemiloškim mjerama i u saradnji sa upravom škole, pedagoškom službom, odjeljenjskim starješinama, predmetnim nastavnicima, učiteljima/-cama, roditeljima, lokalnom zajednicom i medijima. Projekat je i zamišljen kao korelacija, uvezivanje više predmeta i tema uz podsticaj razvoja svih ključnih kompetencija.
Pripremila: Lj. V.
Izvor: barinfo.me