Univerzitet Crne Gore (UCG) je, u okviru Dana naučne dijaspore i ovogodišnjeg Festivala umjetnosti, nauke i kulture, ugostio prof. dr Balšu Terzića, naučnika crnogorskog porijekla koji predaje kao vanredni profesor i direktor je postdiplomskih studija na Odsjeku za fiziku Univerziteta Old Dominion u Norfolku u Virdžiniji. Rođen u Podgorici, Terzić je obrazovanje započeo u Matematičkoj gimnaziji u Beogradu, a svoje akademsko usavršavanje nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama SAD), gdje je doktorirao iz matematike na Univerzitetu Florida State. Njegovo interdisciplinarno istraživanje obuhvata oblasti poput kompjuterskih simulacija, astrofizike i opšte relativnosti, čime doprinosi razvoju savremene nauke.
Terzićevo gostovanje predstavljalo je dragocjenu priliku za razmjenu znanja i iskustava sa akademskom zajednicom u Crnoj Gori.
U intervjuu za sajt UCG prof. dr Balša Terzić je govorio o potencijalu inverznih Komptonovih izvora zračenja, značaju numeričkih simulacija u nauci i tehnologiji, te o njegovom inspirativnom akademskom putu od Crne Gore do SAD-a.
Životni put Vas je vodio od Matematičke gimnazije u Beogradu do pozicije profesora na univerzitetu u Americi. Kako su vam iskustva iz Crne Gore i regiona pomogla da ostvarite karijeru u inostranstvu i šta biste izdvojili kao ključni trenutak na tom putu?
Moje obrazovanje u Crnoj Gori i Srbiji, uključujući tri godine Matematičke gimnazije u Beogradu, stvorilo mi je podlogu i dalo samopouzdanja da mogu da se, uz mukotrpan rad, uhvatim u koštac sa najvećim akademskim izazovima. Odlazak u Ameriku je svakako bio najbitnija prekretnica u mojoj naučnoj karijeri. Otišao sam 1991. sa 17 godina u zemlju sa 300 miliona stanovnika, u kojoj nisam poznavao ni jednu jedinu osobu! Na ovaj drastičan korak sam se odlučio kako zbog akademskih ambicija, tako i zbog geopolitičkih momenata u to vrijeme.
Kao neko ko je rođen u Crnoj Gori, kako održavate kontakte sa naučnom zajednicom u regionu i da li planirate projekte koji bi mogli doprineti razvoju nauke kod nas?
Moj prvi kontakt sa naučnom zajednicom u Crnoj Gori bio je tokom Dana naučne dijaspore 2024. Impresioniran sam mnogim ljudima iz ovog kraja koji se sa puno uspjeha bave naukom, kako u Crnoj Gori, tako i širom sveta. Spreman sam za saradnju svih vrsta, jer želim da afirmišem nauku i obrazovanje mladih ljudi iz Crne Gore. Već sam uspostavio prve kontakte.
Vaša istraživanja obuhvataju matematiku, fiziku i računarske nauke. Kako kombinovanje ovih različitih oblasti doprinosi stvaranju novih naučnih saznanja, i možete li navesti neki konkretan primjer?
Interdisciplinarni pristup rješavanju problema je esencijalan u napretku nauke i tehnike. Matematičari, fizičari i stručnjaci za računarske nauke pristupaju rješavanju istog problema na fundamentalno različite načine. Ponekad je jedan pristup bolji od ostalih. Zato je bitno pristupiti istom problemu sa različitih strana. U oblasti inverznih Komptonovih izvora, mi smo kroz matematičku formulaciju i numeričke simulacije izumili novi metod za poboljšanje rada ovih mašina.
Vaša istraživanja se bave simulacijama zračenja iz Inverznih Komptonovih izvora. Možete li nam ukratko objasniti kako bi ova tehnologija mogla promijeniti svijet nauke i medicine u budućnosti?
Inverzni Komptonovi izvori predstavljaju obećavajući novi način proizvodnje rendgenskih zraka. Kada relativistički snop elektrona stupi u interakciju sa laserom visokog polja, intenzivno i visoko kolimirano elektromagnetno zračenje se generiše preko Komptonovog raspršenja. Širenje Komptonovih izvora u bolnice, industrijske laboratorije i univerzitete imaće dubok globalni uticaj. Rendgenski zraci omogućavaju naučnicima da vide unutrašnju strukturu materijala na svim skalama, od makroskopske do položaja pojedinačnih atoma. Ova sposobnost je imala dubok uticaj na nauku, tehnologiju i svjetsku ekonomiju. Nemoguće je procijeniti ovaj uticaj — od nauke za koju se dobija Nobelova nagrada do svakodnevnog rendgenskog snimka zuba. Naučno-tehnološka zajednica se slaže da budući napredak u mnogim oblastima zavisi od razumijevanja odnosa strukture/funkcije na nano-skali, gdje se pojavljuju nova svojstva, i kontrole proizvodnje složenih materijala na toj skali kako bi se postigla transformativna fizička, hemijska i biološka funkcionalnost.
Numeričke simulacije su ključne za eksperimente u vašem istraživanju. Možete li objasniti kako simulacije u nauci mogu pomoći u rješavanju realnih problema, recimo u medicinskim dijagnozama ili razvoju novih tehnologija?
Numeričke simulacije su ključni alat u projektovanju, konstrukciji i optimizaciji performansi inverznih Komptonovih izvora. Pored toga, naše numeričke simulacije mogu zamijeniti skupe dijagnostičke sisteme i dovesti do otkrića novih tehnika za poboljšanje njihovih performansi.
Budući da su inverzni Komptonovi izvori zračenja inovativna tehnologija, na koji način bi ona mogla uticati na svakodnevni život ljudi ili ubrzati razvoj novih medicinskih tretmana?
U budućnosti će inverzni Komptonovi izvori imati dubok društveni uticaj na mnogo različitih načina. U medicini, doza rendgenskog zraka bi se mogla drastično smanjiti uz dramatična poboljšanja u modalitetima snimanja i detektabilnosti tumora. Novi modaliteti liječenja raka bi bili mogući. U industriji bi to ubrzalo otkrivanje lijekova. U hemiji, biologiji i nauci o materijalima to bi omogućilo ultrabrzu difrakciju rendgenskih zraka za razumijevanje strukturnih promjena na femto- i pikosekundnoj vremenskoj skali.
U vašem radu koristite složene softverske alate za simulaciju. Kako ove tehnologije mogu biti korišćene u svakodnevnom životu, možda u razvoju novih proizvoda ili poboljšanju postojećih?
Često istraživanja u osnovnim naukama u fizici stvore, kao nusproizvod, nešto što unaprijedi naše svakodnevne živote: internet, mikrotalasna pećnica, GPS, laserska hirurgija... Takođe, novi matematički i numerički pristupi često dovode do poboljšanja našeg svakodnevnog života: brži protok informacija, sigurnost elektronskih komunikacija, brza pretraga interneta, veštačka inteligencija i slično. Ovaj trend će se nastaviti ubrzanim tempom.
Učestvujete na Danima naučne dijaspore. Kako ovakvi događaji mogu pomoći mladim istraživačima iz Crne Gore da ostvare uspješnu karijeru u nauci, možda čak i u inostranstvu?
Događaji poput Dana naučne dijaspore doprinose popularizaciji nauke u crnogorskoj javnosti. Afirmisani crnogorski naučnici iz svijeta primjer su mladim istraživačima iz Crne Gore da je uspjeh dostižan. Naučnici koji dolaze na ova okupljanja spremni su da pomognu mladim istraživačima iz Crne Gore kroz saradnju i povezivanje. Uvijek smo spremni za afirmaciju Crne Gore u svijetu!
Šta biste savjetovali mladima koji su zainteresovani za nauku, ali nisu sigurni da li da se posvete jednoj oblasti ili da istražuju više disciplina, kao što ste vi učinili?
Najvažnije je voljeti ono što radite. Amerikanci popularno kažu: „Ako nađeš posao koji voliš, nećeš raditi ni dan u životu.“ Ponekad je to jedna oblast, ponekad više njih, ali to je manje važno. Važno je znati zašto si baš tu gdje jesi, zašto radiš baš to što radiš – koje je tvoje mjesto pod kapom nebeskom. Takođe, bitno je biti prilagodljiv i spreman na promjene u ovom dinamičnom vremenu.
Izvor UCG, foto UCG