ChatGPT i drugi jezički modeli, koji mogu biti korisni saradnici u poslu ali i izvori dezinformacija, tema je kojom je svjetski priznati stručnjak iz oblasti računarskih nauka i inženjerstva prof. dr Avi Mendelson sa Tehnološkog instituta Technion u Izraelu, nedavno privukao pažnju akademske zajednice na Univerzitetu Crne Gore (UCG).
On je član prestižnog Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) i ima bogato iskustvo u industriji, koje uključuje višegodišnje angažovanje u kompaniji Intel i vodeće uloge u Microsoft R&D u Izraelu.
Za sebe kaže da bi već mogao da ide penziju, ali da nastavlja da radi jer zaista uživa u radu. Da može, mlađoj verziji sebe, na samom početku karijere, poručio bi isto: nastavi da radiš ono što voliš. Prepoznat po svom radu u oblasti računarske arhitekture, dizajna sistema i vještačke inteligencije, doprinio je značajnom napretku u oblasti računarstva.
Za Crnu Goru kaže da je prelijepa zemlja koju je imao prilike da snimi i kroz svoj objektiv, te da će nastojati da ostvari čvršće veze sa njenom naučnom zajednicom. U ovom intervjuu za sajt UCG, Mendelson govori o budućnosti vještačke inteligencije, značaju saradnje između akademske zajednice i industrije, kao i o tome kako manje zemlje mogu uspostaviti tehnološko vođstvo.
PR UCG: Šta će vještačka inteligencija donijeti u narednih deset godina? Možete li predvidjeti kako će se veliki jezički modeli kao što je ChatGPT razvijati?
AVI MENDELSON: Već sada vidimo impresivne mogućnosti, iako još postoji praznina kada je riječ o kreativnosti. I dalje smatram da je kreativnost nešto što mašine ne mogu u potpunosti posjedovati. Alat je već skoro savršen, iako nije uvijek 90 posto tačan – često se kreće između 70 i 80 procenata – pa je i dalje potrebno provjeriti odgovore.
Čini se da će sve više i više sistema biti aktivirano, ali teško je tačno odgovoriti na to pitanje jer zavisi od reakcije ChatGPT-a. Ako mu dopustimo da radi šta želi i da generiše nove stvari, može biti vrlo kreativan. Glavni problem je što korisnici nemaju potpunu kontrolu nad njegovim odgovorima, naročito kada je riječ o tačnosti informacija. Ponekad će rješenja biti precizna i tačna, a ponekad neće, ako se takva situacija ne spriječi.
Jasno je da će ljudi kreirati nove stvari u svim pravcima, kao i da će ChatGPT i slični alati zamijeniti skoro svaku tehničku profesiju. Ako ga podesite da pročita knjigu i sažme je, može to učiniti brže i preciznije od ljudi. S druge strane, ako zahtijevamo detaljnu provjeru i ispravku informacija, to postaje teži zadatak za mašinu.
Sada je na nama da odlučimo koje ćemo modele dozvoliti i koristiti u privatnosti. Na primjer, GPLpostavlja ograničenja na velike modele, nikada se ne piše bez ograničenja, a postavljaju se i ograničenja na kreativnost. U svakom slučaju, niko ne zna tačno gdje će nas sve to odvesti.
PR UCG: Da li su ovi veliki jezički modeli konkurencija Guglu, za kojeg često kažu da je sveznajući i ima odgovor na sve?
Prije svega, Gugl ima ogromne timove koji pokušavaju da unaprijede svoj pretraživač tako da liči na ChatGPT. Stoga će se i oni prilagoditi ovim promjenama. Gdje god da postavljate pitanja Guglu dobićete pomoć od velikog jezičkog modela, bilo da je to ChatGPT ili neki drugi model. Ovo je jedan od trenutnih trendova, ali ipak zahtijeva veće troškove.
Nisam siguran da li je rješenje koristiti samo ChatGPT, ili možda više modela istovremeno, kao što su ChatGPT i Gemini, pa uporediti rezultate. Ako dobijete isti odgovor od svih njih, vjerovatno je tačan, ali nažalost, češće će se odgovori razlikovati, što znači da ćete dobiti tri različita odgovora. Na kraju ćete morati odabrati koji vam se najviše sviđa
PR UCG: Vještačka inteligencija već sada, nevjerovatnom brzinom i gotovim rješenjima može biti podrška u obavljanu različitih poslova, kao recimo u obrazovanju, kreiranju različitih zadataka kreativne nastave, te pisanja eseja, govora i slično. S obzirom na brz razvoj ove tehnologije, kako će, po Vama, vještačka inteligencija uticati na tržište rada?
AVI MENDELSON: Tržište će se promijeniti. Tako je bilo sa svakom revolucijom, od otkrića parnog stroja. Ljudi su bili zabrinuti da neće pronaći posao. Svaka nova tehnologija donosi promjene. Vjerujem da će vještačka inteligencija zamijeniti neke profesije, ali će istovremeno stvoriti i nove. Na primjer, lični asistenti će pronaći način da zaobiđu mašine i usmjere se direktno na osobe. Vještačka intgeligencija može davati korisne podatke i odgovarati na pitanja, ali kada ljudi postave pitanja koja su previše kompleksna za botove, oni će ih preusmjeriti osoblju koje može pružiti preciznije odgovore.
PR UCG: Vi ste imali iskustvo rada i u univerzitetskoj i u industrijskoj oblasti. Koju ulogu saradnja između univerziteta i industrije igra u tehnološkom razvoju?
AVI MENDELSON: Mogu vam reći da je jedna od prednosti Izraela to što sve velike američke kompanije ovdje imaju dobro opremljene laboratorije. Blisko sarađuju s akademskom zajednicom, što je naša glavna snaga u ovoj oblasti. Na primjer, moja supruga i ja smo nakon završetka doktorata u SAD-u odlučili da se vratimo u Izrael, gdje smo imali dobre alternative. Oboje smo radili za IBM mnogo godina. Sinergija između akademske zajednice i industrije ostaje ključna za brz razvoj obje strane. Industrija dobija nove ideje i talente, dok akademska zajednica profitira od uvida u stvarna pitanja s kojima se suočavaju kompanije.
Mnogo puta u akademskoj zajednici ne nailazimo na prava pitanja jer se mnoge tehnologije koriste isključivo u kompanijama. Tek kroz rad s njima razumijemo stvarne probleme i mogućnosti koje možda nisu očigledne u univerzitetskom okruženju. Zato je sinergija između ova dva svijeta fantastična, i trudim se zadržati prisutnost u oba. Kada sam bio u aktivnom istraživačkom timu na Technion-u, istovremeno sam sarađivao s kompanijama jer je ta sinergija ključna za obje strane.
Supruga i ja smo oboje u istoj naučnoj oblasti. Zajedno smo počeli na Technionu, gdje smo oboje bili studenti. Imamo sličnu akademsku pozadinu: diplomirali smo na Technionu, gdje smo potom magistrirali i doktorirali u SAD-u, iako sa različitim mentorima. Moja supruga sada radi u istraživačkom centru na Islandu, ali naša zajednička iskustva su nam pomogla da stvorimo snažnu profesionalnu i ličnu vezu.
PR UCG: Na Univerzitetu Crne Gore jednom godišnje se već tradicionalno organizuje događaj Dani dijaspore koji okuplja naučnike s ovih prostora, a koji su postigli uspjeh u inostranstvu. Kako vidite povezanost sa naučnicima ovih prostora koji su postigli uspjeh u svijetu?
AVI MENDELSON: Počnimo s činjenicama. IBM-ove laboratorije u Izraelu osnovane su kada je ugledni istraživač iz IBM-a, koji je postao nostalgičan, odlučio da se vrati i pokrene malu istraživačku lokaciju u Izraelu. Majkrosoftovo istraživanje je započelo na sličan način. Slična priča važi i za Intel, osnovani su mali timovi u Izraelu. Svaka od tih malih lokacija danas zapošljava stotine ljudi, baveći se istraživanjem i razvojem.
Dakle, kada se makar jedna osoba vrati i dobije podršku, ona može inspirisati druge. To stvara pozitivnu dinamiku. Mnogi od nas koji smo se vratili u Izrael to nismo učinili zbog boljih poslova, jer su plate u SAD-u bile veće, ali volimo to okruženje i ljude. Imali smo priliku jer su drugi već pokazali da se može uspjeti.
Ako uspijete ubijediti neke od ovih uglednih ljudi da barem jedan dio svojih aktivnosti prebace u Crnu Goru, mnogi studenti će se okupiti oko njih. Drugi naučnici će se vratiti, a njihove porodice će podržavati uspjeh, što će privući još više porodica. Vjerujem da je ovo ključ uspjeha.
PR UCG: Kako mala zemlja poput Crne Gore može postići tehnološko vođstvo?
AVI MENDELSON: Pronađite male niše u kojima možete da se istaknete, a zatim usmjerite energiju na njih. Crna Gora je već proizvela odlične lidere širom sveta, pa zamislite potencijal kada bi se svi ti talenti vratili. Omogućite prave prilike i uslove, i ljudi će se vratiti da doprinesu. Nije stvar u veličini, već u kvalitetu.
Razvijanje tehnološke zajednice zahtijeva obuhvat mladih ljudi. U Izraelu posjećujemo srednje škole i razgovaramo sa studentima iz nerazvijenih grupa. Obrazovanje u domenu nauke treba početi što ranije, čak i u vrtiću, kako bi se što ranije shvatila privlačnost nauke i tehnologije. Nauku treba približiti kroz nastavne predmete u školi na nov, zanimljiv načine, bilo kroz igre ili zagonetke, bez opterećivanja učenja sadržaja napamet.
PR UCG: Koji savjet biste dali studentima i inžinjerima koji žele da doprinesu tehnologiji i inovacijama?
AVI MENDELSON: Mislim da je najvažniji aspekt to što tehnologija omogućava studentima da ostvare mnoge svoje snove. Mnogi žele da prave robote ili da se igraju s tehnologijom, a polje je dovoljno široko da svako može pronaći okruženje koje mu zaista odgovara. Iskreno, to je najbolji parametar pri odabiru onoga što želite raditi.
Ako ljudi biraju isključivo na osnovu visine plate ili trenutnih prilika na tržištu rada, možda neće postići dugotrajno zadovoljstvo. Ako radite ono što zaista volite, to će vas držati motivisanim. Uz to, savremeni svijet zahtijeva da prelazimo s jedne teme na drugu. Osnovni uvidi iz matematike, fizike, pa čak i filozofije, su ključni za vaš budući uspjeh.
Nije presudno ono što trenutno radite, važno je izgraditi širok spektar vještina kako biste bili uspješni u budućnosti.
Izvor: UCG