Predstavljeni rezultati Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori: OBRAZOVANJE NIJE TROŠAK, VEĆ NAJBOLJA INVESTICIJA

Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori 2015-2020. godine, koja je predstavljena danas u Podgorici u susret Svjetskom danu djeteta, pokazala je da neophodno adekvatno ulaganje u nastavnike i školsku infrastrukturu, kao i unaprijeđeno i efikasnije finansiranje obrazovanja. Da bi se date preporuke sprovele potrebno je da svi sektori podrže obrazovne reforme.

Analizu je pripremilo predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, a sprovedena je uz podršku konsultantske agencije SOFRECO. Cilj ovog dokumenta je da posluži kao osnova za razvoj višegodišnje strategije sektora obrazovanja u Crnoj Gori.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu postizanja ciljeva održivog razvoja s akcentom na cilj broj četiri – obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje“, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

Šef predstavništva UNICEF.a u Crnoj Gori Huan Santander naglasio je da je kvalitetno obrazovanje ključno za razvoj svake zemlje i stoga je prioritet u radu UNICEF-a širom svijeta.

„U Crnoj Gori smo podržali Analizu sektora obrazovanja kako bi nadležne institucije, prije svega Ministarstvo prosvjete, na osnovu njenih nalaza razvile dugoročni plan reforme sektora obrazovanja.

On je ukazao na nekoliko preporuka ove analize.

„Dvoje od troje djece u Crnoj Gori u osnovnim školama je s nedovoljnom infrastrukturom.  U prosjeku, 16 učenika u osnovnim i srednjim školama koristi jedan kompjuter. Ovi podaci pokazuju da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu.

Na godišnjem nivou tek svaki četvri nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više novca u kontinuirano stručno usavršavanje svih nastavnika je prioritet, ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Djeca koja rastu u siromašnim porodicama u mnogo manjem broju idu u vrtić, osnovnu i srednju školu. Analize širom svijeta ukazuju da je obrazovanje izlaz iz siromaštva. Stoga se za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, mora pružiti kvalitetno obrazovanje svoj djeci iz siromašnoh porodica, romskoj i djeci sa smetnjama u razvoju i to od prvih godina života“, naveo je Santander.

„Ostvarivanje prava djece na kvalitetno obrazovanje je odgovornost svih nas. To je prioritet svakog društva. Ulaganje u obrazovanje nije trošak, već najbolja investicija za razvoj jedne zemlje“, poručio je on.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je da je godišnji izvještaj Evropske komisije za 2022. godinu preporučio Crnoj Gori da usvoji plan s jasnim budžetom za niz obrazovnih reformi kako bi se na svim nivoima svoj djeci obezbijedilo kvalitetno, inkluzivno obrazovanje.

„Ova sveobuhvatna Analiza sektora obrazovanja, koja je sada dostupna zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Ministarstva prosvjete i UNICEF-a, prvi je korak u tom pravcu“, kazala je ona, i najavila finansijsku podršku EU od milion eura za buduću strategiju obrazovanja i aktivnosti na tom polju sa UNICEF-om i Vladom Crne Gore.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ukazao je da nastavnici pripremaju naraštaje koji će voditi ovu zemlju i time utiču na kreiranje njene budućnosti. Da bi to uradili na kvalitetan način oni moraju biti motivisani. Zato se Sindikat prosvjete zalaže da se prosvjetnim radnicima povećaju zarade. Takođe će zahtijevati da se izmijene neke stavke iz Zakona o obrazovanju.

Kako je kazao, ne postoje nikakvi kriterijumi prilikom zapošljavanja nastavnika, pa sve zavisi od mišljenja direktora.

„Ima pojedinaca koji čekaju po deset godina da bi se zaposlili na neodređeno vrijeme. Ljudi se demotivišu. Slično je i prilikom izbora direktora gdje dominantnu ulogu ima ministar. Radićemo da to promijenimo u narednom periodu, kao i na tome da se vrati dostojanstvo prosvjetnim radnicima“, istakao je Božović.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković rekla je da je ova analiza pokazala da su nastavnici nezadovoljni svojim primanjima, ali i društvenim statusom.

„A bez kvalitetnog i motivisanog nastavnika nema kvalitetnog obrazovanja. Da bi motivisali sve nastavnike i privukli najbolje đake da se opredijele za nastavničku profesiju moramo im ponuditi bolji životni standard“, naglasila je ona.

Leković je ukazala da nastavnici treba da utiču na razvoj buduće obrazovne strategije i da u tom cilju treba organizovati stručne diskusije u svim školama i vrtićima.

„Ako nastavimo da ne ulažemo u nastavni kadar i školsku infrastrukturu, ako omalovažavamo  rad i značaj nastavnika koji rade u sve težim uslovima, ako ne uključimo nastavnike u proces planiranja i odlučivanja tokom kreiranja obrazovnih politika, ako u obrazovanju ne zapošljavamo ljude po principu meritokratije, bićemo sve dalje od našeg cilja − od stvaranja društva znanja, društva u kojem će svaki učenik imati pravo na kvalitetno i inkluzivno obrazovanje“, poručila je Leković.

Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović  istakla je da, s obzirom na to da je puno problema i puno izazova u obrazovnom sistemu, veoma je važno da se nakon ove analize napravi plan koji će sprovoditi u narednom periodu.

Ona je naglasila da sistem ocjenjivanja treva da se poboljša, da postignuća učenika u odnosu na druge zemlje moraju biti veća, kao i pristup obrazovanju za djecu iz siromašnih porodica. Pozvala je na jačanje kvaliteta inkluzivnog obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju.

Učenica Srednje medicinske škole Jelena Jovanović kazala je da sistem obrazovanja nije dobar.

„Nama je onemogućen napredak, jer je naš način školovanja isti godinama unazad. Dok cijeli svijet napreduje i pronalazi različute načine učenja,  mi stojimo na istom mjestu. Dovoljno govori činjenica da nama profesori u 21. vijeku i dalje diktiraju.  Da ne govorimo o tome koliko nespremni odlazimo na fakultet ili koliko djece završava srednje stručne škole bez ikakvog praktičnog znanja“, navela je ona.

Jovanović je istakla da je u cijelom ovom procesu ključna digitalizacija.

„Budite svjesni da ćemo sjutra mi zamijeniti vas u svim državnim i privatnim institucijama, pa ne bi valjalo da naše znanje bude kao vaše sada, čast izuzecima“, poručila je ona.

Ključne nalaze i preporuke Analize sektora obrazovanja predstavile su konsultantkinje Miriam Viseer i Tinda Kovač Cerović.

Lj. V.

Back to Top