Ovogodišnja XV crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”, koja je u organizaciji Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR-a), a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje održana u Podgorici, ukazala je na povezanost pušenja i kardiovaskularnih odjeljenja.
Skup je otvorila direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore dr Mevlida Gusinjac, a predavači su bili kardiohirurg dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, prim dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za kardiologiju KCCG, i kardiohirurg dr Aleksandar Radović.
Izlažući temu„Ja i pušenje”, dr Aleksandar Mugoša ukazao je da dim cigarete sadrži preko 4.000 različitih hemijskih odjeljenja, a najštetniji su nikotin, katran i ugljen monoksid. On je objasnio da tinejdžeri, pored ostalog, počinju da puše: zbog stidljivosti i nelagodnosti, da bi se uklopili u društvo, da bi bili cool, da bi se osjećali odraslo, da bi se osjećali nezavisno, kao znak protesta i pobune prema odraslima, da bi smršali, da bi se smirilipuši neko od odraslih iz okoline koga poštuju ili mu se dive, puši neko od poznatih glumaca, pjevača koji im se sviđaju...
Mugoša je kao najčešće posljedce pušenja naveo: izazivanje raka, bolesti srca, moždanog udara, ali i mnogi drugih zdravstvenih problema uzrokovani su drugim hemikalijama u duvanskom dimu, ali nikotin je najveći problem, jer zbog njega se stvara zavisnost.
On je rekao da je teško prestati pušiti zato što se javljaju se apstinencijalni simptomi: razdražljivost, vrtoglavica, glavobolja, nedostatak koncentracije, nervoza, depresija, umor, nevjerojatna želja za nikotinom.
Prim dr Nebojša Bulatović održao je predavanje na temu „Preporuke za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja − pušenje”. On je istakao da je pušenje je značajan faktor rizika razvoja ishemijske bolesti srca,a prestanak pušenja dovodi do njegove redukcije. Prestankom pušenja smanjuje se rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB) za oko 50% u toku jedne godine, a izjednačava se sa rizikom nepušača tek nakon pet do 15 godina. Kao mjera primarne prevencije prekid pušenja se savetuje osobama koje nemaju kardiovaskularne tegobe, a kao mjera sekundarne prevencije kod osoba koje se liječe od KVB.
Govoreći povezanosti pušenja i kardiohirurških oboljenja, dr Aleksandar Radović je kazao da se pušenje duvana danas smatra jednim od značajnijih faktora rizika za zdravlje.
On je iznio podatak da se procjenjuje da danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetske populacije iznad 15. godine života. Smatra se, da u svijetu svakih osam sekundi umire jedna osoba zbog bolesti uzrokovane ovim porokom. Samo u Evropi zbog posljedica pušenja godišnje umre oko 650.000 ljudi.
“Nikotin na kardiovaskularni sistem djeluje tako da povećava periferni otpor u krvnim sudovima utičući na porast sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska. Porast pritiska dovodi do povećanog opterećenja srca tako da mora pumpati jačom snagom. Nikotin direktno ubrzava srčani ritam, odnosno povećava broj otkucaja srca. Takođe, dokazano je da pušenje oštećuje endotel krvnih sudova i time započinje proces ateroskleroze. U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali koji dovode do direktnog oštećenja ćelija. Rizik ateroskreloze je srazmjeran broju popušenih cigareta na dan. Smrtnost od bolesti kardiovaskularnog sistema kod pušača je za 66-70% veća nego kod nepušača, istakao je dr Radović.
On je ukazao da je iznenadna srčana smrt za 2.3 puta češća kod pušača nego nepušača, a četiri puta je češća kod mladih muškaraca pušača nego u nepušača (u dobi od 35. do 54. godine života). To se objašnjava neskladom potreba i dostave kiseonika miokardu, spazmom koronarnih arterija, smanjenjem praga za nastanak ventrikularne fibrilacije, povećanjem agregacije trombocita i hiperkoagulabilnošću.
Lj. V.