Mediji u Crnoj Gori gube ugled i kredibilitet, najviše uvredljivih sadržaja je u komentarima na portalima i na društvenim mrežama gdje nema uredničkih intervencija, a ključni lijek protiv govora mržnje je emancipacija. To je saopšteno na panel diskusiji „Mediji i društvene mreže kao platforma za širenje govora mržnje i nacionalizma”, koju je organizovalo Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG).
Advokatica Milica Kadović kazala je da je veoma bitno od koga potiču određene riječi, kome su upućene i potrebno je utvrditi ko je, a ko nije, javna ličnost.
„Treba utvrditi kolika je granica nečijeg trpljenja da bi se moglo znati da li je nešto uvreda ili nije. Različiti ljudi se nalaze uvrijeđenim u različitim kontekstima. Problem je na kraju odrediti i visinu štete za govor mržnje. Dakle, kada je praksa u pitanju ima puno situacija koje su neriješene, koje se rješavaju ad hoc, koje zavise od sudije pojedinca, zavise od slobodnog uvjerenja“, pojasnila je Kadovićeva.
Ona smatra da su nadležne institucije prilično pasivne u odnosu na bilo kakvo podnošenje prijava, a Tužilaštvo jako sporo reaguje i nekad prođe po nekoliko godina dok se po nekoj prijavi ne postupi.
„Nije samo cilj da jedna krivična prijava bude procesuirana i jedan čovjek bude kažnjen. Suština našeg djelovanja je da se sistemski stvari promjene“, rekla je Kadovićeva.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić rekla je da je ta ustanova od aprila do kraja jula radila analizu narativa u kojima se može prepoznati govor mržnje, zapaljivi govor, dezinformacije i uvredljivi govor.
„Ovdje u Crnoj Gori, najviše smo pratili portale Vijesti, CDM i IN4S. Opredijelili smo se za ova tri medija zbog toga što su najčitaniji u Crnoj Gori. Kod Vijesti i CDM-a ustanovili smo da u uredničkim sadržajima nema govora mržnje, uvredljivog govora, ali ono što se pojavljuje kao izazov je moderacija komentara. Tu se pojavljuju uvredljivi govori i Facebook grupe i profili koji se naslanjaju na određene medijske platforme, a gdje takođe nema uredničke intervenije“, rekla je Nikolić.
Kod desno orjentisanog portala kakav je IN4S, kako je dodala, postoji sumnja da je u određenim uredničkim sadržajima bilo zapaljivog govora i govora mržnje, a online komentari tog medija se uopšte ne moderiraju, ne filtrirarju.
„Treći nivo jesu društvene mreže koje, takođe jesu izvor uvredljivih sadržaja pogotovo na račun pripadnika vjerskih zajednica, drugih etničkih grupa, žene su izložene uvredljivom govoru, kao i osjetljive grupe“, kazala je Nikolićeva.
Ona je rekla da nije za stroga kažnjavanja već za suptilne mehanizme i da mediji moraju da vode računa o profesionalnim standardima.
„Zagovornica sam jedinstvenog, širokog, reprezentativnog samoregulatornog tijela koje bi mnogo češće i jače skretalo pažnju na kršenja etičkog kodeksa“, kazala je Nikolićeva.
Ona je ukazala da u redakcijama onlajn medija uglavnom rade manje iskusni novinari, a s obzirom na sve izazove treba, kako smatra, da rade najiskusniji.
Nikolićeva je kazala da nije sigurna da se mediji trenutno ponašaju kao dio rješenja, i da dijeluje da su više dio problema.
„Kad to kažem prije svega mislim na ono čega, po meni, prilično manjka u medijima, a to je podsticanje društvenog dijaloga. Da li mogu da mediji budu faktor? Mogu jer oni jesu važan faktor koji oblikuje naše mišljenje, pomaže ili odmaže da donesemo odgovarajuće odluke“, rekla je Nikolić I izrazila uvjerenje da samo mediji koji su kredibilni i etični mogu dugoročno da opstanu.
Novinar Petar Komnenić smatra da je govor mržnje usvojen kao potpuno normalna stvar, a jedini lijek je empancipacija.
„A do te emancipacije će teško doći, ako živimo ovdje gdje živimo. A živimo u nacionalnim, vjerskim, polnim rovovima. Ovo društvo jednostavno nije evoluiralo da bi moglo da odbaci takvu praksu. Taj govor se, nažalost, vraća i u sredinama koje su decenijama ispred nas“, kazao je Komnenić.
Predstavnica Studentskog portala „Makanje“ Maja Nikolić kazala je da mnogi mladi smatraju da na društvenim mrežama imaju slobodu i da im je dozvoljeno da govore šta hoće i kad hoće.
„Nisu sankcionisani zbog svog govora, tako da i oni podržavaju takvu retoriku. Mladi su i dosta nezadovoljni trenutnom situaciju i ispoljavaju bijes i nezadovoljstvo upravo na društvenim mrežama i kroz govor mržnje“, rekla je Nikolić.
Ona je kazala da na portalu „Makanje“, nije bilo problema sa govorom mržnje i širenjem nacionalizma.
„Naš fokus je na temama koje su bitne za studente. To su kultura, umjetnost, teme koje će probuditi njihovu kreativnu stranu“, rekla je Nikolićeva i izrazila uvjerenje da je važno da mladi provjeravaju informacije iz više izvora i da budu medijski pismeni.
Dekanica Pravnog fakultata Aneta Spaić proglasila je tri najbolja eseja koja su pristigla na konkurs „Sloboda izražavanja vs politička korektnost“, a koji je raspisalo Studentsko vijeće Pravnog fakulteta.
Nagrađeni su radovi Alide Bojadžić, Dajane Drljević i Luke Bukilića.
Izvor: PR Centar