U organizaciji Ministarstva kulture i Opštine Petnjica, u okviru programa Evropske godine kulturne baštine, na Cetinju je otvorena izložba “Izrada Bihorskog ćilima”.
“Pored nesumnjivog istorijskog značaja, izrada bihorskog ćilima u Crnoj Gori predstavlja i onaj dio nasljeđa koji je veoma upotrebljiv u savremenoj primjenjenoj umjetnosti, pogotovo u kontekstu obnove i čuvanja tradicionalnih zanata kao jednog od mehanizama razvoja kreativnih industrija. Upravo zbog toga, bihorske ćilime koji su ovde prezentovani moramo tretirati kao dostignuće koji nije samo arhivski podatak minulih pregnuća narodnog stvaralaštva, već kao osoben fenomen tradicje čiji resursi adekvatnom primjenom i svremenom kontekstualizacijom mogu da doprinesu ekonomskom i turističkom razvoju zajednice koja ga baštini”, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
On je istakao da su motivi, kolorit i metode tkanja bihorskih ćilima učinili da njihova ljepota i značaj nadiđu prostor u kom su nastajali, što obavezuje na stvaranje jedne promišljenje strategije za dalju popularizaciju i valorizaciju, ne samo gotovog umjetničkog proizvoda veći i svega onoga sa čime ovo kulturno dobro korespondira u širem socio-kulturološkom kontekstu.
“Izložbom bihorskih ćilima Ministarstvo kulture želi da podsjeti na značaj ove viševjekovne tradicije za cijelo društvo, kako njenom umjetničkom vrijednošću tako i izuzetnim primjerom etničke i kulturne raznolikosti naših prostora,” rekao je ministar Bogdanović.
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović ocijenio je da je ovaj projekat od izuzetne važnosti, ne samo za Bihor, već i za državu Crnu Goru koja je prepoznala vrijednost samog Bihorskog ćilima i na institucionalan način ga zaštitila, čime je Bihorski ćilim, s pravom, postao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.
“Ovaj projekat ima i simboličko značenje, jer smo željeli da sačuvamo od zaborava izuzetnu umjetničku vrijednost izrade Bihorskog ćilima. Bihorski ćilim je bio statusni simbol svake porodice i on je govorio o imetku i značaju neke porodice u društvu. Bihorske djevojke tokom tkanja ćilima bi iskazivale svoje skrivene ljubavne tajne, izrađujući poruke voljenom kojeg su očekivale da obraduju sa tim djevojačkim ćlimom, tokom udaje i prelaska u novi dom. Sa današnjeg aspekta mi želimo da, pored toga što nam je namjera da očuvamo tradiciju, učinimo kroz ovaj projekat ekonomsko snaženje naših žena. Vjerujemo da kroz socijalno preduzetništvo, dakle u ovom slučaju žensko, možemo ekonomski snažiti današnju Bihorku. Sa druge strane želimo da osnujemo Muzej ćilimarstva i tako učinimo kvalitetnijom turističku poudu u našoj sredini”, naglasio je Agović.
Izrada Bihorskog ćilima je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, zaštićeno 2016. godine.
Lj. V.
