„Svakodnevno smo svjedoci prosjačenja na javnim mjestima a posebno trgovima, prometnim ulicama, trgovačkim centrima i ispred ugostiteljskih objekata. U Crnoj Gori kao i u zemljama regiona na ulicama milostinju traže u najvećem broju slučajeva djeca, ali i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje“, kazala je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Snežana Mijušković, otvarajući okrugli sto na temu prevencije prosjačenja, koji je organizovao Crveni krst Crne Gore u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma, Egipćana i drugih ranjivih grupa “.
Ona je ukazala na veoma težak i nedopustiv položaj djece prosjaka, djece koja žive i rade na ulici, kao i da je problem prosjačenja aktuelan tokom cijele godine, a da se povećava tokom državnih i vjerskih praznika i za vrijeme turističke sezone. Posebno je istakla da zabrinjava činjenica de djeca sve više prose i tokom noći ispred ugostiteljskih objekata.
Prema riječima Mijušković, imajući u vidu činjenicu da ne postoje precizne evidencije djece i porodica koja se bave prosjačenjem upitno je da li ta djeca pohađaju školu ili je vrlo brzo napuštaju, da li imaju zdravstveno osiguranje, da li su upisana u matične knjige.
„Kao takva odrastaju u jednom neprijateljskom okruženju, što vodi tome da prihvate taj model ponašanja te da se na isti način, kada postanu roditelji, ophode prema svojoj djeci u budućnosti. Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta“, rekla je ona.
Mijušković je podsjetila je da Zaštitnik u kontinuitetu ukazuje na ovaj problem u godišnjim izvještajima o radu, a da je 2011. godine objavljen i Poseban izvještaj o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori. Ona je podsjetila na neke od preporuka koje su date još 2011. godine, kao što su preduzimanje mjere u cilju utvrđivanja i otkrivanju uzroka koji dovode do prosjačenja maloljetnika i preduzimanja preventivnih mjera na otkrivanju djece i porodica koje su u riziku; uspostavljanje multidisciplinarnog pristupa na rešavanju i suzbijanju problema prosjačenja maloljetnika; uspostavljanje sistema evidentiranja djece (koja žive) na ulici i/ili se bave prosjačenjem i preduzmanje mjera u cilju poboljšanja standarda života porodica sa djecom, posebno onih koji žive ispod linije siromaštva.
Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj ocijenio je da ima pozitivnih pomaka u inkluziji romske i egipćanske populacije ali da treba raditi još mnogo kako bi stanje bilo zadovoljavajuće.
Za to je, kako je naveo, potrebna dobra koordinirana aktivnost državniih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija i lokalnih zajednica.
Beganaj je ukazao da su Romi najugroženija i najsiromašnija manjinska zajednica u Crnoj Gori, a da djeci koja djetinjstvo provode na ulici to stvara i ostavlja posljedice za cio život.
„Ne prosječe svi Romi da se obogate, nisu svi dio organizovanog lanca niti svi roditelji daju djecu u prošnju da bi ih eksploatisali. Mnogi to rade iz krajnje nužde jer nemaju od čega da žive. Prosjačenje vodi u stereotipe, predrasude, stigmu i diskriminaciju čime se problemi krajnje usložnjavaju“, rekao je Beganaj.
I generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak ukazala je da je posebno zabrinjavajuća činjenica što najveći procenat prosjaka čine djeca.
„Stvari se ne smiju podrazumijevati. Ne smije nam biti normalno da vidimo dijete na semaforu kako prosi i da ne reagujemo. Bitno je svi znamo šta tada treba da uradimo. Stvari će početi da se mijenjaju tek onda kada na tu djecu budemo počeli da gledamo kao na svoju“, zaključila je Dubak.
Lj. V.