Gojaznost djece u Crnoj Gori postaje ozbiljan problem, istaknuto je na panel diskusiji na temu “Ishrana djece u vremenu loših navika”, koju su u okviru projekta HealthUP organizovali Udruženje Roditelji, CAZAS i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica u prostorijama EU Info centra u Podgorici. Na panelu su učestvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja.
Ljekari upozoravaju da je procenat predgojazne i gojazne djece u Crnoj Gori visok i ukazuju da je roditelji imaju ključnu ulogu u formiranju navika u ishrani, zbog čega ih pozivaju da rade zajedno na njihovom mijenjaju.
Kako je kazala Kristina Mihailović iz Udruženja roditelji, ishrana je tema koja izaziva velike rasprave među roditeljima. Ona je najavila da će u narednom periodu zajedno sa Institutom, ljekarima i Ministarstvom prosvjete raditi na promjeni stanja i svijesti o važnosti zdrave ishrane.
Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić istakla je da je Ministarstvo prosvjete prepoznalo da se ovom temom mora baviti.
„Đačka užina se ove godine u Podgorici priprema u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, čime smo i mi kao Ministarstvo, i škola garantovali značajan porast kvaliteta hrane koja se nudi djeci. Naš stav je da se više ne daje saglasnost za prodaju nezdrave hrane u kioscima koji se nalaze u okviru školskih dvorišta. Za početak, na teritoriji Glavnog grada“, rekla je ona, ukazujući da se počelo od Podgorice iz više razloga. Prije svega, tu se neke od škola sa najviše djece, ali i odlični kapaciteti škole „Sergije Stanić“ koja će, ukoliko to bude bilo potrebno, moći eventualno da ponudi svoj zdravi asortiman.
„Za sve je potrebno vrijeme, ali smatramo da smo krenuli ozbiljnim pravcem u korigovanje nedostatnosti našeg obrazovnog sistema. Neke od njih se mogu korigovati dobrim dijelom zakonskim izmjenama, ali neke od njih, poput zdrave ishrane, traže vrijeme jer se oslanjaju, prije svega, na promjenu načina razmišljanja“, naglasila je Lekić.
Istraživanjem Instituta za javno zdravlje prošle godine bilo je obuhvaćeno oko 3.500 djece uzrasta šest do osam godina, a rađeno je na teritoriji cijele Crne Gore i obuhvatilo je oko 100 škola iz sjeverne, centralne i južne regije.
Specijalista higijene u Institutu, Enisa Kujundžić kazala je da se jedno od pitanja u upitniku odnosilo na navike djece kad su u pitanju ishrana, spavanje, fizička aktivnost, a ispunjavali su ga roditelji, odgovarajući kako oni doživljavaju svoje dijete − gojazno, predgojazno, pothranjeno ili normalno.
“Samo jedan odsto roditelja vidi svoje dijete kao gojazno, devet odsto njih kao predgojazno i oko jedan odsto kao pothranjeno. Tu leži ključ ali i rješenje problema”, zaključila Kujundžić, ukazujući da roditelji moraju uzeti u obzir činjenicu da ishrana nije samo zadovoljenje energetskih potreba, već da mora da ima i zdravstveni aspekt. Ona je podsjetila je da su roditelji ti koji formiraju dječije navike u prvim godinama života.
Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica dr Paša Divanović govorila je o rezultatima sistematskih pregleda djece različitih uzrasta, koji takođe pokazuju da ih je sve više gojazno.
Prema podacima Doma zdravlja, oko 60 do 80 odsto gojazne školske djece ostane gojazno i u starijem uzrastu. Divanović je pojasnila da, pored toga što ne uzimaju hranu u pet obroka, nepravilno uzimaju ugljene hidrate, proteine, masti i vitamine djeca se nedovljno bave fizičkom aktivnošću i spavaju.
Projekat HealthUP ima za cilj jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva. Cilj programa, koji posljednje dvije godine sprovode CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva, kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata.
Lj. V.
