Rezultati crnogorskih učenika na PISA testiranju bilu su u fokusu današnje tematske sjednice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore kojoj su pored članova ovog skupštinskog tijela prisustvovali ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr. Anđela Stojanović-Jakšić, kao i predstavnici obrazovnih institucija i fakulteta.
Ministarska Stojanović-Jakšić kazala je da se naši učenici ne mogu pohvaliti rezultatima na PISA testiranjima od 2006. godine.
„Rezultati govore da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja koja reprodukuju za ocjenu bez obzira o kojem nivou obrazovanja je riječ, ali ta znanja ne umiju da primijene u realnom kontekstu. Zabrinjava i to što imamo mali broj izvanrednih učenika uprkos velikom broju dobitnika diplome „Luča“ u osnovnim školama (8,5 odsto). Kada to uporedimo sa rezultatima da je samo jedan odsto naših učenika u grupi izvanrednih, očigledno je da imamo problem sa kriterijumima ocjenjivanja“, istakla je ona.
Ministarka je ukazala da je potrebno da se stavi tačka na politizaciju obrazovnog sistema što je bio veliki problem u proteklom periodu.
Ona je obećala da će se u toku svog mandata zalagati za depolitizaciju obrazovnog sistema.
„Neophodno je analizirati nastavne planove i programe. Svima je jasno da sa njima nije nešto u redu. Nemamo dovoljan fond časova iz oblasti prirodnih nauka, a očigledno je da nedostaju metode i tehnike rada koje učenike i profesore podstiču na kritičko razmišljanje (učenje kroz kroz rešavanje problema). Potrebna je revizija i analiza udžbenika, kao i unapređenje metoda i tehnika rada. Meni se čini i da smo uložili nedovoljno vremena i pažnje, a možda i novca u kontinuiranu edukaciju prosvjetnih radnika na svim nivoima. Nastavnici moraju da prate novine koje se dešavaju u obrazovnom sistemu, jer obrazovanje usljed globalnih promjena na tržištu rada ne izgleda kao prije 15 godina. Promjene se dešavaju veoma brzo. Stiče se nekad utisak da studente i učenike ne možemo toliko naučiti znanju koliko ih možemo naučiti kako da se brzo prilagođavaju promjenama i da brzo usvajaju znanja“, rekla je Jakšić-Stojanović.
Prema njenim riječima, neophodno je raditi na smanjivanjum dijela adminstrativnih obaveza nastavnika. Elektronski servisi su rad prosvjetnih radnika zakomplikovali, umjesto da ga olakšaju, jer moraju da unose podatke i ručno i elektronski.
FUNKCIONISANJE ŠKOLSKIH ODBORA
Ministarka smatra da je jedan od ključnih problema funkcionisanje školskih odbora.
„Novim zakonom je predviđeno da izbor direktora bude u rukama školskih odbora. To je dobra namjera i u skladu sa idejom o depolitizaciji obrazovnog sistema. Međutim, članovi odbora se sada tretiraju kao javni funkcioneri i treba da Agenciji za sprečavanje korupcije prijave imovinu. Zato se suočavamo sa problemom da veliki broj članova školskih odbora podnosi ostavke i veoma je teško sada izabrati članove tog tijela“, kazala je ona i predložila da se posebna sjednica Odbora posveti ovom pitanju.
„Veliki problem jeste i infrastruktura. Govorili smo o strategiji digitalizacije obrazovnog sistema, a zaboravili da smo da ne možemo da govorimo o tom procesu kada naše škole imaju računare stare dvadeset godina i više ili imamo jedan račuanr na desetoro djece. Zato je neophodno stvoriti preduslove što smo i uradili potpisivanjem ugovora za nabavku računarke opreme za crnogorske škole“, istakla je Jakšić-Stojanović.
Ocjenjujući da je stanje loše i da su potrebne promjene, ona je navela da je Evropska unija opredijelila million eura za izradu strategije obrazovnog procesa.
„To je krovni dokument u čiju pripremu će biti uključeni svi relevantni akteri. U plan rada Vlade uvrstili smo izmjenu zakonskih rješenja i pripremu strategija za sve nivoe obrazovanja“, naglasila je ministarka Jakšić-Stojanović.
V.d. direktorice Zavoda za školstvo Irena Pavlović smatra da je jedan od problema nedostak eksperimenata u nastavi a to zahtijeva opremljenost škola. Ona je predložila uvođenje pokretne laboratorije u vidu autobusa koji bi obilazio škole i tako vratio eksperiment u nastavu.
Direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica mr Aleksandra Hajduković istakla je da je ova institucija važan segment obrazovnog sistema koji realizuje prethodno donešene odluke obrazovnih ustanova.
Ona je ukazala je da uspješnost jednog udžbenika ne zavisi samo od izdavača, već i od autora, kao i od nastavnika koji će ga primijenjuje u učionici.
Hajduković je istakla da Zavod ima jasno definisane procedure za pripremu udžbenika koji moraju da zadovolje određene standarde
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić podsjetio je da smo na posljednjem PISA testiranju iz matematičke pismenosti na 54, čitalačke 57, a iz naučne pismenosti na 62. mjestu. On je naveo da su naši učenici tri do četiri godine zaostatka u odnosu na OECD prosjek.
NEOPHODNA KONTINUIRANA SARADNJA IZMEĐU SVIH INSTITUCIJA
Dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr Tatjana Novović smatra da rješavanju ovog problema treba pristupiti sistemski i timski, te da je neophodna kontinuirana saradnja između svih institucija koje se bave obrazovanjem nastavnika i kvalitetom nastave.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta prof. dr Miljan Bigović je istakao da u Crnoj Gori još nema studijskog program za hemiju, pa taj predmet predaju ljudi iz drugih struka. Samo je 30 hemičara.
Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Igor Lakić ocijenio je da se moraju postaviti nove osnove obrazovnog sistema. On je rekao mda djeca nisu zainteresovana za PISA testiranje jer ne dobijaju ocjene, i dodao da je veliki problem što se diplome „Luča“ dodjeljuju đacima koji ih nisu zaslužili.
Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje ocijenila je da je stanje u obrazovanju više nego zabrinjavajuće. Ona je navela da je poslata poruka da se uči za ocjenu a ne za znanje, te da su nastavnici izgubili integritet, dozvaljavajući da ambiciozni roditelji vrše pritisak.
Poslanik Branislav Nenezić je pitao šta je sa zanimanjima koja izumiru.
Prema njegovom mišljenju, treba da postoji neki kazneni mehanizam za đake koji su ispod prosjeka.
Članovi Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport postavili su, pored ostalog, pitanja u vezi sa dostupnošću informacija o polaganju eksterne mature, pripremi učenika za PISA testiranje, broju obuka nastavnika organizovanih između dva kruga PISA testiranja, kao i koje aktivnosti su sprovedene da bi se unaprijedio rezultat naših učenika na ovoj provjeri znanja. Članovi Odbora su saglasni da treba provjeriti diplome zaposlenih na svim nivoima obrazovanja.
Lj. V.
FOTO: skupština.me