Zajednički program Zavoda za školstvo i UNICEF-a “Moje vrijednosti i vrline”, namijenjen jačanju socijalnih i emocionalnih kompetencija učenika i vaspitne uloge škole, koji se u Crnoj Gori primjenjuje skoro tri godine (od 2015. godine), pokazao se veoma korisnim, uticao na promjenu atmosfere u školama, a socijalne i emocionalne vještine propisane su zakonima kao ciljevi osnovnog obrazovanja, istaknuto je na obuci za trenere koja je juče i danas održana u Podgorici.
„Obrazovanje nije samo učenje, čitanje, pisanje ili aritmetičke vještine. Ono takođe predstavlja i učenje i spoznavanje emocija i upravljanje njima. Obrazovanje nam pomaže kako da djelotvorno radimo sa drugim osobama. Upravo to su socijalno i emocionalne vještine o kojima govorimo“, kazao je, pozdavljajući učesnike obuke, Osama Kogali, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
On je istakao da i ova obuka ima za cilj podržavanje djece u Crnoj Gori da razviju ove vještine unutar obrazovnog sistema, jer su od ključne važnosti kako bi svako dijete izraslo u zdravu i srećnu osobu.
„Potrebno je da djecu naučimo kako da ovladaju mogućnošću donošenja dobrih odluka u životu, kako da se saosjećaju i slažu sa drugima, kao i kako da na efikasan način upravljaju svim onim što se dešava u unutar njih. Istraživanja širom svijeta pokazuju da razvoj socijalnih i emocionalnih vještina od ranog djetinjstva vodi boljem mentalnom i fizičkom zdravlju, boljim obrazovnim postignućima, nižem stepenu nasilja i boljoj operativi na radnom mjestu. Upravo zbog ovoga učenje ovih vještina predstavlja suštinu razvoja svakog društva“, kazao je Kogali.
Direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama Ministarstva prosvjete Arijana Vučinić-Nikolić zahvalila se UNICEf- na podršci u unapređivanju obrazovnog sistema. I ona je ukazala da su socijalno i emocionalne vještine bitne za svako dijete, te da je Ministartvo prosvjete prepoznalo značaj ovih vještina i one su dio kurikuluma. „Svaka škola treba da omogući učenicima da razvijaju kognitivne, socijalne i emocionalne vještine, jer one čine nerazdvojni skup i zato kada govorimo o kvalitetnoj nastavi i o kvalitetnoj podršci učenicima, neizbježno je da govorimo o ovim vještinama“, istakla je Vučinić-Nikolić.
DUH VREMENA U KOJEM ŽIVIMO ZAHTIJEVA NOVE KOMPETENCIJE
Prof. dr Ana Pešikan, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu, odgovarajući na pitanje zašto se bavimo socio-emocionalnim kompentencijama u školi, istakla je da se promijenio duh vremena u kojem živimo što je nametnulo potrebu za novim kompetencijama, pored ostalih, to su: socio-emocionalne kompetencije (SEK), rješavanje problema, kritičko mišljenje, kretaivnost, informatička pismenost.
Ona je ukazala da su SEK veoma važne u školi, jer postoji značajna veza između njih i akademskih kompetencija učenika tokom osnovnog školavanja, te da učenici u školama u kojima se primjenjuju socijalno-emocionalno učenje imaju poboljšane socijalno-emocionalne kompetencije i akademske vještine, povećan uspjeh na testovima postignuća, češće su prisutni na nastavi i pokazuju više konstruktivnih, a manje neadekvatnih ponašanja.
Pešikan je naglasila da brojna istraživanja ukazuju da su nastavncima neophodne emocionalne kompetencije i da se one mogu učiti i razvijati. Zato fakulteti treba da tome posvete pažnju.
„Uspješni i kompetentni nastavnici imaju visoku samosvijet, samokontrolu, obraćaju pažnju na svoje emocije i emocije učenika, shvataju da je prepoznavanje emocionalnog stanja učenika ključna komponenta nastavničke uloge“, zaključila je ona.
AUTENTIČAN I NA NAŠEM ISKUSTVU ZASNOVAN PROGRAM
Govoreći o dosadašnjoj realizaciji ovog projekta u osnovnoj školi, njegova koordinatorka Anđa Backović, savjetnica u Zavodu za školstvo, ocijenila je da je Crna Gora, ulazeći u ovaj program, napravila autentičan i na našem iskustvu zasnovan projekat, baziran na našim istraživanjima. Ona je podsjetila da je cilj projekta kontinuirano, ciljano i planirano podsticanje razvoja socijalnih i emocionalnih vještina učenika, kako bi se pripremili za uspješan život u društvu, kao i osposobljavanje nastavnika da ih razvijaju.
Backović je istakla da je istraživanje vaspitne uloge škole prije početka primjene ovog projekta (2015) pokazalo da se u školama nedovoljno prepoznaju načini rada i odnosi sa učenicima kao vaspitni modeli. Nakon njegove primjene iste godine u eksperimentalnim školama uočen je napredak. Došlo je do promjene metoda rada, odnosa i atmosfere, djeca su pažljivija (empatija), pomažu jedni drugima (saradnja) i bolje se kontrolišu. Takođe, bolje razmiju odabrane vrijednosti i vrline, zrelije prosuđuju i postupaju u problemskim situacijama, a nastavnici su bolje upoznali učenike.
Istraživanje 2017. godine o tome koliko su socijalne i emocionlne vještine i ključne kompetencije za 21. vijek (KC21) zastupljene u kurikulumima pokazale su nedostatak i neravnomjernu distribuciju, zanemarenost KC21, neusklađenost obrazovne politike i inicijalnog obrazvanja nastavnika, te da je što je viši nivo obrazovanja manja KC21.
Govoreći o postignućima, Anđa Backović je kazala da je ovaj projekat do sada primjenjivan u 16 osnovnih škola (5.683 učenika) i četiri gimnazije (311 učenika). Pripremljeni su materijali za nastavnike – Program od I do IX razreda, vodič kroz redovnu nastavu i Program od I do IV razreda gimnazije. Program je ušao u standarde kompetencija za nastavnike i direktore, vaspitno-obrazovne ishode u nastavnim programima, generičke kompetencije i međupredmetne teme u kurikulumima.
Koordinatorka je navela i naredne korake. To su širenje programa na nove osnovne i srednje škole, obuka nastavnika, ali i promocija inicijative Uniji direktora, organizovanje fokus grupa sa gimnazijalcima, školske akcije. Takođe su planiranja savjetovanja za nadzornike i savjetnike da prate razvijanje ovih vještina.
Vrijednosti i vrline identifikovane istraživanjem 2015. godine su: timski rad, kreativnost, tolerancija, optimizam, empatija, zahvalnost, poštenje i samokontrola.
POPRAVIO SE NAČIN RADA NASTAVNIKA, ODNOSI NASTAVNIKA I UČENIKA...
Savjetnik u Zavodu za školstvo mr Zoran Lalović i prof. dr Ana Pešikan predstavili su rezultate evaluacije pilot programa za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina u četri gimnazije 2017/2018. godine. Ona je pokazala da je program imao značajan uticaj na razvoj odabranih vrijednosti i vrllina. Prije svega, popravio se kvalitet sredine za učenje, način rada nastavnika, odnosi nastavnika i učenika, odnosi između samih učenika, a uočeno je i bolje razumijevanje pojedinih vrijednosti, vrlina i vještina. Zaposleni u školama ocijenili su njegovu korisnost 85, 4 odsto.
Pešikan i Lalović su dali i preporuke. Prije svega, treba nastaviti primjenu ovog ili sličnih programa namijenjenih razvoju vrijednosti, vrlina i vještina, ali i organizovati skupove na kojima bi bili prikazani rezultati istraživanja i razgovarano kako da škole u Crnoj Gori rade na njihovom razvoju.
Takođe je potrebno da se na nastavničkim fakultetima uvedu sadržaji koji će sa baviti socijalno-emocionalnim kompetencijama i socijalno-emocionalnim učenjem, kao i da se u obrazovnim dokumentima akcentuje vaspitanje i razvoj ključnih kompetencija za 21. vijek.
Inače, za primjenu ovog programa obučeno je preko 250 nastavnika i stručnih saradnika iz 16 osnovnih i četiri srednje škole.
Obukom za trenere biće stvorena baza od trideset trenera, što će omogućiti da se u realizaciju programa, počev od naredne školske godine, uključi veći broj novih škola i time poveća i broj učenika uključenih u program.
Predavači na jučerašnjoj i današnjoj obuci bili su prof. dr Ana Pešikan, mr Zoran Lalović, kao i Slavica Vujović, Anđa Backović i Radmila Bajković, članice Projektnog tima.
Poseban naglasak bio je na korišćenju potencijala redovne nastave i potencijala svakog predmeta za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina učenika. Naime, izbor metoda nastave i učenja, način rukovođenja odjeljenjem, način ocjenjivanja, interakcije i komunikacija između nastavnika i učenika, veoma su važni činioci kojima nastavnik može da podstiče i usmjerava razvoj ovih vještina, odnosno podstiče sveukupni, a ne samo saznajni, razvoj učenika.
Treći dan obuke biće organizovan u maju.
Lj. Vukoslavović
