Više od 130 autora, odnosno 175 radova u diferentnim izražajnim medijima i tehnikama, predstavljeno je crnogorskoj javnosti u sklopu izložbe „Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja“, na četiri etaže Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“. Uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju, a uvažavajući veliko interesovanje publike, Narodni muzej Crne Gore (NMCG) omogućio je live streaming izložbe, koji je svim zainteresovanima dostupan na zvaničnom YouTube kanalu te ustanove (https://www.youtube.com/watch?v=OOxkT40PiOg).
Kako je kazala direktorica NMCG-a Anastazija Miranović, ovom ekspozicijom pruža se jedinstvena prilika da šira javnost stekne uvid u presjek muzejskog materijala, koji decenijama sakuplja, čuva i baštini Umjetnički muzej, odnosno NMCG.
„Iako nije namjenski projektovan prostor umjetničke ekspozicije, objekat galerije 'Miodrag Dado Đurić' predstavlja najreferentniji javni izložbeni prostor u Crnoj Gori u vlasništvu države. Umjetnički muzej baštini djela autora koji su stvarali u vremenskoj amplitudi sa vremena kraja XIX do prvih decenija XXI vijeka“, kazala je Miranović.
Svakako najznačajnija i najraznovrnsija su, kako je dodala, djela zbirke crnogorske likovne umjetnosti i ex yu prostora.
„U zavisnosti od društveno-političkih okolnosti, a shodno svojoj fundamentalnoj misiji istraživanja, prikupljanja i čuvanja djela, Umjetnički muzej raspolaže najreprezentativnijim djelima priznatih crnogorskih umjetnika i referentnim umjetničkim djelima autora iz više jugoslevenskih republika. Promišljenim menadžerskim politikama Umjetnički muzej baštini djela koja ga svrstavaju u nezaobilazne odrednice za proučavanje jugoslovenske likovne umjetnosti iza XX vijeka“, navela je Miranović.
Razumljivo, kako je istakla, po obimu i kvalitetu najznačajnija je zbirka crnogorske likovne umjetnosti.
„Umjetnički muzej posjeduje i legate Anastasa Bocerića, Marka Brežanina, Miloša Vuškovića, Miodraga – Dada Đurića, Voja Stanića, Luke Tomanovića, Branka Filipovića – Fila. I nadalje ćemo nastaviti da, putem akvizicija legata i otkupa donacija, bogatimo svoje zbirke“, poručila je ona, podsjetivši da je nedavno porodica dugogodišnjeg direktora Muzeja, istoričara umjetnosti i pjesnika Mladena Lompara, zavještala vrijedan legat Narodnom muzeju od preko 3.000 predmeta.
Kako je primijetila, u nesigurnim i neizvjesnim vremenima u kojima živimo, fokus interesovanja savremenog čovjeka postaju zdravi stilovi života i globalno zdravlje kao preduslov individualnog opstanka.
„U nemogućnosti da se fizički družimo, društvene mreže postaju mjesta susreta i razmjena informacija. Izložbe sve više i više ostvaruju veliku virtuelnu posjećenost. Idući u susret izazovima, u produkciji Narodnog muzeja nastaje promotivni film, koji sa baletskom umjetnošću promoviše izložbeni prostor i postavku Narodnog muzeja, uključujući i Umjetnički muzej, čime se interaktivnom kohabitacijom različitih umjetnosti kontekstuira savremenost. Višehiljadite posjete i lajkovi ovom sadržaju pokazuju da smo na pravom putu ‒ putu prilagođavanja neminovnim promjenama, kao i pronalaženja adekvatnih umjetničkih odgovora“, kazala je Miranović.
Uprokos neizvjesnoj godini, kako je kazala rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Crne Gore Mirjana Dabović-Pejović, kolektiv Umjetničkog muzeja ima razloga za zadovoljstvo ‒ značajni rezultati u unapređenju muzeoloških aktivnosti i muzejske infrastrukture, intenzivne izložbe i programsko osavremenjavanje ove godine krunisani su ozvaničenjem revizionog postupka.
„To predstavlja snažan temelj za buduće djelovanje u koje kustoski tim ulazi sa velikim samopouzdanjem i, uvjerena sam, sa velikim rezultatom“, navela je Dabović-Pejović.
Upravo je izložba ovakvog formata, smatra ona, prava prilika da se blago, koje su Muzeji tokom prethodnih decenija promovisali, sada predstavi na sveobuhvatan način. Izdvojen je, kako je pojasnila, najstariji i manje poznat dio muzejskog fundusa.
„Time želimo istaći u javnosti pomalo zaboravljene protagoniste crnogorske umjetnosti, ali i ukazati na pionirske napore u izgradnji instuticionalnog okvira iz kojeg je nastao danšanji Umjetnički muzej. Na izložbi je predstavljeno nekoliko generacija stvaralaca, autora i autorki koji su svoj stvaralački put započeli u prvoj polovini XX vijeka, a koji su svojim djelovanjem uticali na uobličavanje crnogorske i jugoslovenske moderne“, kazala je ona.
Odabrani su i umjetnici i umjetnice iz Crne Gore čije je stvaralaštvo manje poznato na domaćoj sceni.
„Pored autentičnih individualnih kvaliteta, ova djela i njihovi autori omogućavaju sagledavanje šireg konteksta umjetničke klime i vremena u kojem su nastala, a samim tim i njegovo nerazumjevanje koje se uglavnom neopravdano temelji samo na djelima velikana tog perioda“, kazala je Dabović-Pejović.
Drugu grupu predstavljenih autora, kako je rekla, čine relevantni stvaraoci sa prostora bivše Jugoslavije ‒ slikari, slikarke, vajarke, vajari čije je djelovanje dio korpusa istorije umjetnosti matičnih sredina, a koji su nalazili odjek na crnogorskoj likovnoj sceni. Grupisani kroz kombinaciju hronološkog i tematskog kriterijuma, povezani su u manje cjeline kojima se omogućava sagledavanje likovnog odnosa umjetnika i umjetnica prema ovim standardnim, ali uvijek aktuelnim tematsko-žanrovskim odrednicama.
„Poslednju cjelinu čini izbor grafike koja, kao i drugi mediji u periodu nakon Drugog svjetskog rata, prolazi kroz transformaciju i značajnu afirmaciju. Važan segment ove izložbe predstavljaju i žene umjetnice kojih je sa početka vijeka bilo znatno manje, ali upravo zbog toga je njihovo djelovanje od posebne važnosti, jer su pokazale sposobnost da se dokažu u tradicionalnom i patrijahalnom svijetu“, navela je Dabović-Pejović.
Ova izložba se, prema njenom sudu, može posmatrati i kao poziv za preispitivanje politika proširenja i unapređenja muzejskih kolekcija.
„Zamišljeno je i da bude uvod u buduća istraživanja i prezentacije bogatih i raznovrsnih zbirki Umjetničkog muzeja, kao i da, osvjetljavajući manje poznate faze umjetnika, ukaže na važnost praćenja umjetničkih tendencija i potrebu za njegovanjem kosmopolitskog duha u svijetu umjetnosti“, poručila je rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Crne Gore.
N. N.