Trinaestogodišnja Oleksandra došla je prošle godine iz ratom zahvaćene Odese u Ukrajini došla u Bar. Iako joj se odmah dopao život uz more i OŠ ,,Anto Đedović“ koju je upisala, strahovala je kako će nastaviti obrazovanje u novoj sredini i s vršnjacima čiji jezik ne govori.
Ipak, Oleksandra nije jedina učenica sa stranog govornog područja. školu ,,Anto Đedović“ u Baru ove školske godine upisalo je 157 stranih učenika. Najviše ih je iz Rusije i Ukrajine, zatim iz Bjelorusije i Njemačke.
Uz podršku Ministarstva prosvjete i UNICEF-a, škola je ovim učenicima pomogla da se uključe u obrazovni sistem i da intenzivno uče crnogorski jezik da bi mogli da prate gradivo.
,,Redovno pratim časove, vježbam, radim domaće zadatke, idem na dopunsku nastavu i pratim dodatne časove koje organizuje edukator iz Ukrajine“, objašnjava Oleksandra, pokušavajući da ispravno izgovori svaku riječ.
Da lakše savlada obimno gradivo, pomaže joj drugarica Sofija koja je prije nje doselila iz Rusije u Crnu Goru.
Na pitanje je li joj bolje bilo u školi u Odesi ili u Baru, Oleksandra kaže: ,,Nastava je ovdje zanimljiva, nastavnici zanimljivije predaju, mi se svi uključujemo i djeca se bolje ophode jedna prema drugima.“
,,A kad joj je bio rođendan, dočekali su je aplauzom“, dodaje nastavnica crnogorskog − srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnost Ljiljana Milović.
U Oleksandrinom odjeljenju ima 12 učenika kojima crnogorski nije maternji jezik. Za nastavnike koji rade s njima najveći je izazov to što svi imaju različiti nivo znanja našeg jezika.
Osim dodatnih časova jezika, djeca učestvuju i u vannastavnim aktivnostima i druže se s vršnjacima iz Bara, što im pomaže da uče jezik i da se bolje socijalizuju.
Kako program za Crnogorski − srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost za sedmi razred nije jednostavan, nastavnica kaže da se trudi da nastavu prilagodi svakom đaku.
,,Na primjer, ako obrađujemo ’Toma Sojera’, onda strani učenici mogu da pogledaju film, mogu da se izraze crtežom ili stripom, ili da se u pismenom radu izraze na svom maternjem jeziku“, objašnjava nastavnica Milović.
Trenutno Crna Gora ima najveći broj izbjeglica iz Ukrajine po glavi stanovnika u Evropi, pa su obrazovne institucije i Udruženje psihologa, uz podršku UNICEF-a, pripremili i materijale za učenje s djecom kojima crnogorski nije maternji jezik, formirani su timovi za podršku učenju i organizovane radionice podrške mentalnom zdravlju.
Takođe, razvijen je i veb-servis za utvrđivanje broja djece koja su došla iz Ukrajine i upisana su u obrazovni sistem nakon marta 2022. kako bi se pratilo njihovo obrazovanje, dok je šest osnovnih škola i četiri vrtića opremljeno dodatnim namještajem i opremom u cilju prevazilaženja infrastrukturnih kapaciteta.
Za djecu koja dolaze iz drugih govornih područja obrazovanje ima veliki značaj. Pored usvajanja akademskog znanja, vrtići i škole doprinose socijalnoj inkluziji i unapređenju dobrobiti i mentalnog zdravlja.
U skladu s tim, UNICEF će i u narednom periodu nastaviti da podržava institucije u Crnoj Gori kako bi se osiguralo da sva djeca ostvare svoje pravo na kvalitetno i inkluzivno obrazovanje.
Izvor: UNICEF Crna Gora – Milica Bogdanović
(FOTO: Duško Miljanić)
