Dvodnevni naučni simpozijum „Nauka i male zemlje: Sinergija dijaspore, matice i prijatelja Crne Gore” okupio je u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG) brojne naučnike sa ovih prostora koji rade u svijetu na prestižnim naučnim i obrazovnim institucijama, kao i plenarnog predavača Nobelovca Dena Šehtmana.
Rektor Univerziteta prof. dr Vladimir Božović kazao je da iako naslov određuje okvir ove konferencije ona nema samo naučni karakter. „Ona je po svom sadržaju, a potpuno sam siguran i po odjecima koje će imati, zlata vrijedna poruka – da možemo“.
Božović je izrazio vjerovanje da Crna Gora ima potencijal koji daleko nadmašuje statističke parametre kojima se suvoparno enciklopedijski opisuje.
„Naša snaga i značaj se može mjeriti i time koga možemo da privučemo i okupimo. Dovoljno je pogledati spisak onih koji će ovdje govoriti i jasno je – u pitanju je naučni događaj elitnog svjetskog nivoa. Time svjedočimo njegoševsku poruku, misao lovćenskog genija iz nešto drugačijeg ugla. Onoliko koliko je lako iz grmena velikog izaći na svjetsku pozornicu, toliko je teško iz male zemlje skromne naučne tradicije. Zaista je teško, ali je moguće, potvrđuju lavovi nauke i znanja, okupljeni u ovoj sali, na ovoj konferenciji“, poručio je on.
Božović je podsjetio da je u tom duhu i poručio mladim kolegama koji su ove godine zakoračili na UCG, da budu odgovorni prema sebi, da ne dopuste da budu radna snaga za ostvarenje tuđih snova.
„To što smo mala zajednica ne znači da ne treba da se borimo da bi bili najbolji u onom što radimo. Možda je nama zato teže, ali su zato plodovi uspjeha slađi i dugotrajniji“, poručio je Božović.
Vrijednost nauke, dodao je on, ne smije biti u znanju koje se hladno niže u spratovima vremena, bez topline za život društva, ali odgovornosti za čovjeka i njegove potrebe.
„Ne želimo visoko-tehnološku, apatičnu i hladnokrvnu civilizaciju u kojoj je čovjek puka statistička jedinica, pa čak i višak. Duboko vjerujem da je nauci potreban danas povratak smislu u humanističkom okviru, što je i njeno rodno mjesto. Isto toliko vjerujem da je ova konferencija korak u tom pravcu“, rekao je Božović.
„Ako svake godine budemo okupljali naučnu elitu kao što smo to uradili zahvaljujući ogormnom entuzijazmu i trudu uvaženog profesora i prijatelja Veljka Milutinovića, onda Crna Gora neće biti samo divna turistička zemlja, pa ćemo ovim silnim planinama dodati i neke eminientne naučne vrhove”, zaključio je on.
Naučni simpozijum organizovan je u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka, čiji je inostrani član profesor Milutinović kojem je zahvalnost iskazao i predsjednik CANU akademik Dragan K. Vukčević.
„Kasno smo kao društvo i država zakoračili na put koji vodi iz sela u grad, sa njive u frabriku i iz crkve u školu. Cijenu zakašnjele moderne plaćamo i danas. Po mom sudu neznanje je najveći problem savremene Crne Gore. Teško shvatamo da su institucije krovovi pod kojima se oblikuje kultura jednog društva i njegove države i teško prihvatamo da je planiranje elita oblikovanje sopstvene budućnosti. Zbog nedostatka tih institucija naše nekadašnje elite oblikovane su i stvarane van Crne Gore“, kazao je predsjednik CANU akademik Vukčević.
On je kazao da su mnogi od prisutnih naučnika na skupu potomci ljudi koji su otišli iz zemlje, i istakao da su svojim dolaskom učinili čast i CANU i UCG i Crnoj Gori. Zaključio je riječima da u Crnoj Gori sazrijeva svijest da je kultura poslednja odbrana države, profesionalizam najbolji oblik patriotizma, a ulaganje u znanje od presudne važnosti.
Skup je pozdravila i ministraka nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Biljana Šćepanović:
„Jesmo mala država – teritorijom, populacijom… Ali, ta mala država ima svoje djeliće, svoje predstavnike širom svijeta, koji govore univerzalnim jezikom – jezikom nauke. I srećna je što je nisu zaboravili, što ne samo da održavaju i jačaju svoje veze sa njom, već i pomažu da uspostavi naučnu konekciju sa drugim državama, da se crnogorske naučnoistraživačke ustanove i istraživači povežu i sarađuju sa svojim kolegama širom svijeta“, kazala je ona.
Nobelovac Den Šehtman je održao inspirativnu prezentaciju na temu „Demografija, tehnološko poduzetništvo i budućnost Crne Gore“. Rješenje za razvoj malih zemalja Šehtman vidi u ulaganju u obrazovanje na svim nivoima, sa posebnim akcentom na ulaganje u nauku i razvijanje tehnološkog preduzetništva. Startapovi su, istakao je on, ti koji kreiraju nova zaposlenja. Na Tehnionu, Izraelskom institutu tehnologije, tokom osamdesetih, profesor Šehtman je osnovao i vodio predmet na temu tehnološkog preduzetništva koji i danas postoji, kao uspješan model obrazovanja mladih ljudi kako da realizuju sve startap zamisli.
Nakon izlaganja, otvorila se i živa diskusija tokom koje je Nobelovac Šehtman dao savjete i odgovore na postavljena pitanja kolega naučnika. Simpozijum će se nastaviti i sjutra, izlaganjima eminentnih imena iz svijeta nauke.
O. Đ.