Svaka kultura koja je imala umjetnike sposobne da autentičnost svog prostora uvežu u univerzalni svijet umjetnosti, pravila je bitan odmak od onog statusa koji se često definiše kao kulturna periferija. Umjetnici koji su to u stanju dobijaju mjesto u nečemu što bismo mogli nazvati borhesovska galerija svjetske umjetnosti. Jer, ’Noć u Crnoj Gori’ ili ’Bitka na Vučjem dolu’, jesu djela u kojima će posmatrač sa bilo koje tačke na planeti otkriti duboke protivrječnosti ljudske egzistencije, njene iskonske borbe i mijene, njenu arhetipsku uvezanost, kazao je ministar kulture prof. mr Janko Ljumović na svečanosti povodom 110 godina od rođenja Petra Lubarde, koja održana juče u Vladinom domu na Cetinju.
“Upravo zbog te tragalačke invencije na polju uvezivanja lokalnog i univerzalnog, Lubarda i dalje mora biti veliki uzor našim mlađim stvaraocima, jer savremena stvarnost, možda više no bilo koja druga epoha, traži od umjetnika da problematizuje ali i odgoneta kako vremenske tako i prostorne dosluhe,” istakao je ministar.
Naglašavjući da ovom podneblju nijesu strani životopisi nalik Lubardinom, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović je rekao „Kretali su sa cetinjskog i crnogorskog krša mnogi ka svijetu – gradeći ime, a uvijek se vraćajući ognjištu – svojim duhom i svojim radom. No, baš je Petar Lubarda bio jedan od najznačajnijih među njima. Koliko je samo njegovo stvaranje i njegovo ime bilo cijenjeno širom svijeta – a da se on svojim duhom uvijek vraćao ovdje i time što se ukazivalo sa skoro svakog njegovog platna. On je uvijek ostajao – naš. Cetinje zbog toga sa ponosom čuva ime Petra Lubarde – velikog slikara, velike životne priče i velikog djela.“
O Lubardi je govorila i Đina Lazar, predsjednica Fondacije Petar Lubarda.
“Tu, nedaleko u pravom kamenom kršu, pod ovim nebom Lubarda je izgradio svoj unutarnji svijet, on je gledao kao i svi, ali zapažao njegovim okom nešto dublje, značajnije i snažnije. Druženje sa tim kršem, u onim vremenima kada je jedva imao olovku da ’škraba’ kako sam kaže, kamen mu je bila olovka, sveska i papir”, istakla je ona.
Povodom jubileja u Biljardi je predstavljena izložba radova “Lubarda kao inspiracija”, čiji su autori učenici iz osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore.
Program je realizovala Fondacija „Petar Lubarda“ iz Herceg Novog u saradnji sa Narodnim muzejem, a uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i Prijestonice Cetinje.
U okviru programa obilježavanja jubileja 110 godina od rođenja Lubarde institucije kulture organizovale su izložbu „Od predjela ka znaku“ – omaž Milu Milunoviću i Petru Lubardi, u okviru likovnog programa 30. Barskog ljetopisa, koja je otvorena 5.jula. Takođe, 3. avgusta, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu će biti otvorena izložba “Petar Lubarda 1907-1974.2017.”, koju Centar savremene unjetnosti organizuje u saradnji sa Spomen-zbirkom Pavla Beljanskog iz Novog Sada iI Kućom legata iz Beograda.
Lj. V.
