Osnovna škola „Boško Strugar“ u Ulcinju najstarija je obrazovno-vaspitna ustanova u toj opštini. Nedavno je proslavila 141. rođendan. O aktuelnoj situaciji i planovima za naredni period razgovarali smo sa direktoricom Mladenkom Majom Perić.
Škola „Boško Strugar“ obavlja uspješno prosvjetnu misiju vijek i više od četiri decenije. U tom periodu ostvareni su značajni rezultati. Podsjetite naše čitaoce na neke najvažnije segmente iz njene istorije.
− Škola je počela da radi 1882. godine. Kao prvi učitelj pominje se Mitar Ivelić, a zatim slijedi plejada izuzetnih prosvjetnih radnika. Prošao je od tada vijek i više od četiri decenije, mijenjale se države, gradili i nestajali arhivi. Riječi koje je školski nadzornik napisao 1887. ostale su vrijedne za školu i njene đake: „Svi učenici imaju ljubav i naklonost prema nauci i privrženost učiteljima bez obzira na konfesiju“. Škola je 1959. dobila novu zgradu, a 1961. i ime narodnog heroja Boška Strugara koje i danas s ponosom nosi. Godine 1970. je izgrađen i novi dio zgrade pod zidinama ulcinjskog Starog grada. Prošle su kroz školu hiljade učenika, ali ostale su nagrade kao svjedočanstva izuzetnosti koja se njeguje decenijama, od najvažnijeg priznanja „Oktoiha“ do ordena „Bratstva i jedinstva“.
Iz novije istorije škole izdvajaju se uspjesi učenika koleginice Radmile Đačić, nastavnice muzičkog vaspitanja, kojoj smo ove godine priredili omaž za njen radni vijek, dug 40 godina. Čuveni troglasni hor OŠ „Boško Strugar“ se takmičio u kategoriji sa muzičkim školama tadašnje Jugoslavije. Sa republičkih i saveznih takmičenja vraćao se sa „Zlatnom lirom“, medaljama i priznanjima.
Po uzoru na prošlost gradimo budućnost, a nagrade se nižu.
Školu danas pohađa oko 370 učenika. U koliko smjena organizujete nastavu i da li je broj učenika u odjeljenjima u skladu sa pedagoškim standardima?
− Nastava se odvija u dvije smjene kako u matičnoj, tako i u područnoj školi u Krutama. Broj učenika odgovara pedagoškim standardima, jer je prosjek u odjeljenjima 17 učenika. To je optimalan broj djece za izvođenje svih oblika nastave.
Za kvalitetnu nastavu potrebni su dobro opremljeni kabineti. Kakva je situacija u Vašoj školi?
− Učionice su najvećim dijelom opremljene audio-vizuelnim nastavnim sredstvima što omogućava da se nastava izvodi u skladu sa savremenim trendovima. Zahvaljujući donacijama roditelja i prijatelja škole, ove školske godine obezbijeđeni su pametni televizori za učionice u kojima se izvodi nastava od I do V razreda, kao i za zbornicu, koja je takođe renovirana i omogućava nastavnicima ugodan rad.
Kabineti biologije, hemije i fizike su opremljeni kompletima nastavnih sredstava dobijenih iz donacije Ruske Federacije.
Zahvaljujući učešću u projektu Savjeta Evrope ,,Kvalitetno obrazovanje za sve u Crnoj Gori“ škola je dobila video-konferencijsku opremu, dok je iz IPA fonda obezbijeđena IT oprema za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Problem je zastarjela kompjuterska oprema u informatičkom kabinetu, kao i neuslovna fiskulturna sala sa dotrajalim i nedostajućim sportskim rekvizitima, te se nadamo da ćemo uz pomoć resornog ministarstva i razvojnih fondova riješiti i ovaj problem.
U OŠ „Boško Strugar“ nastava je dvojezična – na albanskom i crnogorskom – srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku i književnosti. Koliko je teško to organizovati?
− Funkcionisanje nastave na oba jezika se odvija bez problema uz odličnu saradnju i uzajamno poštovanje kolega, što se prenosi i na učenike koji zajedno organizuju jednodnevne izlete, školske nastavne i vannastavne aktivnosti.
U Vašoj školi ima i dosta učenika iz Ukrajine, Njemačke i Rusije. Koliko je teško organizovati nastavu za njih i kako ocjenjujete njen kvalitet?
− Naša škola je prepoznata po svojoj inkluzivnosti. S tim u vezi, nastavnici su obučeni i spremni za prilagođavanje nastave učenicima koji dolaze iz drugih govornih područja. Oni redovno organizuju dopunsku nastavu koja uključuje i te učenike u cilju poboljšanja njihove adaptacije, kako iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, tako i iz drugih predmeta. Učenicima se pruža šansa da predstave svoju kulturu, tradiciju i specifičnosti zemlje porijekla, tako su, između ostalog, roditelji i prijatelji djece iz Njemačke na Novogodišnjem bazaru organizovali štand sa tradicionalnim jelima iz te države, dok su se na ostalim školskim priredbama ti učenici predstavljali programskim tačkama na svom jeziku.
Nedavno su na dvodnevnoj radionici „Podrška višejezičnim učionicama“ (Modul 1) u okviru bilateralne podrške Savjeta Evrope i Evropskog centra za moderne jezike u Gracu, učestvovala tri nastavnika naše škole. Radionica je bila fokusirana na inkluzivne, višejezične i interkulturalne pristupe, sa ciljem unapređivanja kvaliteta nastave i stvaranju preduslova za razvoj višejezičnih kompetencija učenika, te će stečena znanja i iskustva prenijeti kolegama u cilju poboljšanja pomoći prilagođavanja učenicama iz drugih zemalja.
Koliko škola ima zaposlenih, da li je nastava stručno zastupljena, kao i koliko je pažnje posvećeno stručnom usavršavanju nastavnika?
− Nastavu izvodi 40 nastavnika koja je stručno je zastupljena iz svih predmeta sem iz fizike na oba jezika, što predstavlja izazov na nivou Crne Gore. Uprava škole i nastavnici posvećuju veliku pažnju kontinuiranom profesionalnom usavršavanju. Važno je napomenuti, da je škola „Boško Strugar“ prepoznata kao dobar domaćin za organizaciju brojnih obuka i seminara. U protekle dvije školske godine, bili smo domaćini različitih seminara, obuka i radionica u organizaciji Zavoda za školstvo, ELTAM-a, NVO sektora, kao i lokalne Uprave. Unutar škole se na sjednicama stručnih organa redovno vrši razmjena novih stečenih znanja i vještina, kao i međusobna hospitacija časovima.
Važan segment rada svake škole je rad sa talentovanom djecom. Na koji način se u Vašoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi pruža podrška tim učenicima i koje vannastavne aktivnosti organizujete?
− U školi je formirana Baza darovitih učenika koja se redovno ažurira. Učitelji i nastavnici kontinuirano prate afinitete i eventualne talente učenika. U tu svrhu koriste najnovije instrumente procjenjivanja, takozvane skale za identifikaciju darovitosti, po različitim nastavnim oblastima i ciklusima, kao i opštim sposobnostima.
Podrška darovitim učenicima se pruža na više načina. Prvo i osnovno, kroz redovnu nastavu diferenciranim radom i dodatnim materijalom koji se nudi na samom času, kao i nuđenjem dodatnog materijala za samostalan rad kod kuće.
Ovi učeniici se podstiču i kroz ostale oblike vaspitno-obrazovnog rada u školi, kao što su dodatna nastava i sekcije poput literarne, ekološke, dramske, horske.
Tim za podršku darovitim učenicima podstiče realizaciju kvizova i školskih takmičenja.
Djeca se motivišu da učestvuju na državnim takmičenjima i literarnim, likovnim i drugim konkursima na kojima su postigli zavidne rezultate.
Radi podsticanja učenika da razvijaju svoje talente, škola promoviše postignuća darovitih na školskim proslavama, Facebook stranici i u školskom godišnjaku, ali i nagrađivanjem i pohvalama.
U cilju modernizacije nastave, jačanja kompetencija nastavnika i podsticanja učenika da razvijaju različite vještine, škola je uključena u više projekata. Koji su najbitniji?
− Razmatrajući i analizirajući nastalu problematiku na sjednicama stručnih organa škole, utvrdili smo potrebu za većim anagažovanjem radi sprečavanja nasilja u školi. Odlučili smo se da realizujemo UNICEF-ov program „Škola bez nasilja − ka sigurnom i podsticajnom okruženju“, a sprovodi ga pedagog škole. Program obuhvata razvoj vještina nenasilne komunikacije, tolerancije, empatije, kooperacije i drugih životnih vještina.
Učestvovali smo u pilot projektu „Kvalitetno obrazovanje za sve“ u organizaciji Evropske unije i Savjeta Evrope.
U saradnji sa NVO Drug realizovane su radionice u okviru projekta „Prepoznaj, razumi i ne učestvuj u govoru mržnje“.
Posvećen rad daje rezultate. Vaši učenici stalno bilježe uspjehe na takmičenjima. Navedite najvažnije?
− Spisak nagrada sa takmičenja je veoma dug kako u sportu tako i u drugim oblastima. Navešćemo najznačajnije uspjehe sa školskih, državnih i međunarodnih nadmetanja.
Učenici su veoma uspješni na literarnim konkursima. Helena Đakonović osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju Pošte Crne Gore za najljepše pismo. Njen rad će predstavljati našu zemlju na Međunarodnom takmičenju na istu temu. Dajana Milić je bila druga u Crnoj Gori na literarnom konkursu „Mama je glagol od glagola raditi“. Specijalna nagrada na literarnom konkursu Agencije za elektronske medije pripala je Katarini Franeta i Mladenu Vlahoviću. Stefan Mirović bio je prvi na opštinskom takmičenju literata na temu „Sloboda govora mržnje ne znači govor mržnje“, dok je drugo mjesto na istom nadmetanju pripalo takođe učenici naše škole Bjanki Bojanović. Mia Živanović osvojila je na opštinskom takmičenju literata drugo mjesto. Na literarnom konkursu Opštinskog odbora Crvenog krsta Ulcinj nagrađeni su Armin Peku i Helena Đakonović, dok su na likovnom konkursu ove organizacije nagrade osvojili Matea Mirović, Angelina Smiljić i Hesa Gorana.
Uspješni su i mladi šahisti. Mihailo Vojvodić bio je prvi na školskom turniru u šahu. U kvizu znanja na temu „Zanimljiva geografija Ulcinja“ prvo mjesto osvojila Katarina Franeta u pojedinačnoj konkurenciji, dok je u ekipnoj prva nagrada pripala učenicima VII-1.
Ponosimo se rezultatima na Državnom takmičenju u školskoj 2021/2022. godini. Prvo mjesto iz matematike pripalo je učeniku Dinu Kapidaniju. Treće mjesto iz njemačkog jezika osvojila je učenica Arlinda Peku. Pobjednica u kategoriji osnovnih škola u svojoj regiji na nacionalnom takmičenju „Think globally, teach locally“ je Lana Đakonović, dok je Isidora Popović osvojila treće mjesto na Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike INFOS.
Ove uspjehe na takmičenjima đaci ne bi mogli ostvariti bez pomoći nastavnika, koji odgovoran i zahtjevan posao prosvjetnog radnika obavljaju stručno i posvećeno.
Za funkcionisanje škole bitan je pratnerski odnos sa lokalnom zajednicom. Kako taj segment funkcioniše u Vašoj školi?
− Od prošle školske godine značajno je intenzivirano partnerstvo i saradnja sa organima lokalne zajednice i NVO sektorom. Škola je učestvovala u obilježavanju svih značajnih datuma. Povodom Dana opštine, škola je poklonila gradu pjesmu o Ulcinju, dok su učenici svih razreda učestvovali u maskenbalu. Donacija Opštine Ulcinj obogatila je našu školsku biblioteku novim naslovima knjiga, a uslijedile su i druge donacije. Na svim manifestacijama u školi redovni su gosti i predstavnici lokalne uprave.
Na prvoj sjednici Dječjeg parlamenta, u organizaciji SO Ulcinj, prisustvovalo je 12 učenika naše škole.
Imamo odličnu saradnju sa preduzećem DOO Komunalne djelatnosti, koje je zaslužno za lijep izgled našeg dvorišta.
Napominjemo i veoma uspješnu saradnju sa predstavnicima Odjeljenja bezbjednosti MUP-a, te lokalne privrede i NVO sektora, kao i sa medijskim kućama.
Razmjena iskustava sa kolegama je veoma važna. Kakva je saradnja sa školama u Crnoj Gori i u regionu?
− Saradnja se odvija najčešće kroz rad strukovnih udruženja, gdje prednjači Udruženje nastavnika engleskog jezika, čijim aktivnostima naše koleginice daju veoma veliki doprinos. Planiramo da uspostavimo ponovnu saradnju sa nekadašnjim školama – pobratimima, kao i uspostavljanje partnerstava sa školama u inostranstvu.
Za uspjeh u radu sa učenicima veoma je važna saradnja sa roditeljima. Kako ste zadovoljni tim aspektom i koji su najčešći vidovi saradnje?
− Otvoreni smo za sve vrste saradnje, sugestije, inicijative i dobronamjerne kritike roditelja. Veoma smo zadovoljni njihovim angažmanom u aktivnostima koje doprinose poboljšanju rada škole.
Savjet roditelja doprinosi organizaciji svih manifestacija, po kojima je naša škola prepoznata. Naročito smo zahvalni roditeljima na organizaciji i kupovini proizvoda na tradicionalnom Novogodišnjem bazaru. Ove godine smo od prikupljenog novca uspjeli da kupimo binu za realizaciju dječjih priredbi. Takođe, posebnu zahvalnost dugujemo roditeljima koji su školi donirali multifunkcionalne televizore u cilju modernizacije nastave.
Naravno, prostora za unapređivanje saradnje ima uvjek i na tome ćemo insistirati.
Šta planirate da uradite u narednom periodu radi poboljšanja kvaliteta nastave?
− Primat je renoviranje i adaptacija fiskulturne sale koja je neuslovna i prokišnjava. Takođe, potrebna je nabavka adekvatnih sportskih rekvizita, s obzirom na značaj sporta za rast i razvoj djece.
Akcenat je i na kupovini savremenih računara za informatičku učionicu, jer je potrebno obezbijediti uslove za izvođenje nastave u skladu sa kurikulumom.
Neophodno je nastaviti i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u cilju poboljšanja nastavnog procesa i praćenja savremenih oblika rada.
Lj. Vukoslavović
