Istraživanje o vršnjačkom nasilju koje je nedavno sprovedeno uz podršku Ministarstva prosvjete pokazalo je da se preko 90 odsto djece osjeća sigurno u školama, ali da je svako peto dijete imalo iskustvo sa vršnjačkim nasiljem, verbalnim uglavnom. Taj broj je manji nego što je bio 2006. kada se svako drugo dijete susrelo sa nekim oblikom vršnjačkog nasilja, ali, prema riječima ministra prosvjete dr Damira Šehovića, napredak mora biti još vidjljiviji, te je upravo zato formirana Komisija za borbu protiv nasilja i vandalizma. U Komisiji će, pored predstavnika Ministarstva prosvjete, biti Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Zajednica opština, Udruženje „Roditelji“ i Ministarstvo finansija. To je saopšteno na konferenciji „Vršnjačko nasilje – kako do efikasnog rješenja i prevencije“.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta udruženja „Roditelji“, Juventasa i Unije srednjoškolaca koji se realizuje uz podršku Ministarstva prosvjete, a finansira se IPA sredstvima. Njime je obuhvaćeno je 75 osnovnih i 41 srednja škola u 18 opština.
„Ubjedljivo najveći dio nas ne uči nikad dijete da bude agresivno, nepristojno, da udara, vrijeđa i šikanira. Ipak, često se srijećemo sa takvim slučajevima. Zašto? Zato što naravno djeca ne slušaju šta pričamo, koliko gledaju šta radimo. Ona su uvijek naš odraz. Ne samo roditelja, već čitavog društva. Naš primjer mora da im poručuje da je takvo ponašanje ispod nivoa svakog mislećeg, ispunjenog i ostvarenog pojedinca, a da je agresija, po pravilu, izraz nemoći. Isto mislim i za škole. Neću dozvoliti da bilo ko u obrazovnim institucijama okreće glavu od bilo kog vida nasilja. I ovo ne govorim deklarativno. Drago mi je zato da mogu da najavim da je formirana radna grupa sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije upravo na temu zaštite škola od vandalizama i neprihvatljivog ponašanja, koja treba da nam ponudi moguća rješenja za pomenute izazove. Rezultati će biti predstavljeni za najviše dva mjeseca“, istakao je ministar Šehović.
On je ocijenio da obrazovni sistem veoma malo može sam da učini. „Ako imate konflikt koji potiče od samih porodica, koji samo eskalira u školi, a roditelji odbijaju da dođu u školu na razgovor ili da intervenišu i preuzmu svoj dio odgovornosti; ako Centri za socijalni rad ne djeluju u skladu sa svojim ovlašćenjima odmah po prijavi nasilja; ako npr. policija nije na visini zadatka; ako kao društvo u cjelini ne prepoznajemo ovo kao važan izazov koji se tiče svih nas; onda ne možemo izaći kao pobjednici iz ove priče. Zato očekujem da borbu protiv vršnjačkog nasilja nastavimo zajednički i beskompromisno, rekao je on, naglasivši: „Naša djeca su beskonačan potencijal dobrote koji nam je dat na oblikovanje. Oni su zavjet da ćemo svijet učiniti boljim. A da bismo to uradili, moramo prvo sebe učiniti boljim“.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav ukazao je na kompleksnost problema i važnost društvenih mehanizama podrške i prevencije, te da je potrebna je posvećenost i reagovanje cijelog sistema u borbi protiv dječijeg nasilja.
Izvršna direktorica Juventasa Jelena Čolaković poručila je da rješavanje tog problema, nije odgovornost, niti privatna stvar porodica čija djeca jesu žrtve nasilja, već zahtijeva angažovanje kompletne zajednice.
Pripremila: Lj. V.