Vlada Crne Gore usvojila je novu Strategiju naučnoistraživačke djelatnosti, koja predstavlja važan dokument i određuje smjernice rada Ministarstva nauke u naredne četiri godine, saopštila je ministarka nauke dr Sanja Damjanović.
Nova Strategija naučnoistraživačke djelatnosti temelji se na dosadašnjim iskustvima, ali predviđa i nove mjere i instrumente.
„Tokom godine smo prepoznali izazove, sistematično analizirali nacionalne politike malih zemalja u Evropi, poput Malte, Kipra, Islanda, zemalja koje su napravile značajan iskorak u inovativnom ekosistemu. Prepoznali smo mjere koje su nedostajale nasem ekosistemu“, kazala je Damjanović.
Prema njenim riječima, imajući u vidu veličinu zemlje, bilo je nužno da Strategija bude fokusirana, sa jasno definisanim ciljevima, jer je to jedini način da se ostvari progres. Uz to, problemi malih zemalja zahtijevaju drugačija rješenja u odnosu na zemlje sa više miliona stanovnika.
„Konkretno, definisali smo tri cilja. Prvi je poboljšanje ljudskih resursa i istraživačkih kapaciteta, a ključna mjera je zapošljavanje mladih ljudi, doktoranada na univerzitetima i u privredi. Cilj je da se uvede feloušip ('felowship') koji će, pored plata, omogućiti i sredstva za rad na istraživačkim i inovativnim projektima uz aktivnu komponentu internacionalizacije. Time ćemo uticati na smanjenje odliva talenata, ali takođe izgraditi novu generaciju istraživača“, istakla je ministarka.
Drugi cilj Strategije jeste unapređenje međunarodne saradnje i umrežavanje. Ministarka je podsjetila da je Ministarstvo već započelo novi proces internacionalizacije priključivanjem Crne Gore najvećim evropskim međunarodnim institucijama sa krupnim infrastrukturama, u kojima je akumulirano veliko znanje i tehnologija.
„Finansiraćemo naučnoistraživačke i inovativne projekate koji će biti usmjereni ka krupnijim, razvojnim projektima i imati za cilj tehnološki oporavak Crne Gore. Nacionalna sredstva treba da budu poluga za korišćenje međunarodnih fondova, posebno iz EU programa Horizont 2020. Pomenute mjere smo već počeli da primjenjujemo, a rezultati koji se ostvaruju posljednjih mjeseci pokazuju da je to moguće, te da smo na dobrom putu“, naglasila je ministarka Damjanović.
U tom kontekstu ona je kazala da je Crna Gora, nakon tri godine negativnog efekta učešća, po prvi put u 2017. godini ostvarila neto dobitak od programa Horizont 2020. Sve do sada je stopa uspješnosti Crne Gore u ovom EU programu bila najmanja među evropskim zemljama. Posljednjih nekoliko mjeseci stopa uspješnosti se povećavala, da bismo se prošle nedelje našli na nevjerovatnom prvom mjestu, sa stopom uspješnosti od 25%.
„Treći cilj Strategije je jačanje sinergije između nauke i ekonomije. Jedna od mjera jeste kreiranje boljih uslova za samozapošljavanje mladih ljudi putem uspostavljanja inovativnog startup ekosistema, za šta je neophodno uklanjanje barijera putem zakonskih promjena, u čemu smo osigurali podršku Evropske komisije koja će pomoći da se takva politika realizuje. Pružanjem novih finansijskih instrumenata, kao i ambijenta za rad, daljom realizacijom Naučno-tehnološkog parka, aktiviraćemo značajan broj mladih i ostvariti progres na globalnom tržištu, kao što je postigla Malta“, saopštila je Damjanović.
Na kraju, ministarka je zaključila da je Strategija naučnoistraživačke djelatnosti urađena na moderan način, reprezentativna je, a pored konciznog sadržaja ima i vizuelnu moć.