Uvođenje vjeronauke kao predmeta trenutno je osjetljivo pitanje u društvu i tu smo mišljenja da treba sačekati potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ono za šta ćemo se zalagati jeste široki konsenzus, kako u stručnoj zajednici tako i u društvu u cjelini. Kada je u pitanju seksualno obrazovanje, mišljenja sam da naziv predmeta treba da bude reproduktivno zdravlje i, kao i u prethodnom slučaju, tj. predmetu vjeronauka, zalagaćemo se da se stvori široki konsenzus, ponavljam, kako u stručnoj tako i u laičkoj javnosti, kazala je u intervjuu za „Vijesti“ ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) Vesna Bratić.
Na pitanje da li je postavljanjem vršioca dužnosti direktora prekršila zakonske odredebe, jer je izmjenama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju, predviđeno da se u toku od mjesec dana izvrši reizbor svih direktora, ministarka je odgovorila:
„MPNKS kao institucija države Crne Gore je dužno da poštuje sve zakone, i svaki zakon ima istu težinu i značaj bilo da se radi o resorima ovog ministarstva ili bilo kog drugog. Kao što ste naveli u svom pitanju, izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju su dale jasan rok za reizbor direktora i taj rok je morao da se poštuje, odnosno da se preduzmu sve radnje koje su neophodne da bi se rok poštovao. Sa tekstom izmjena ovog zakona javnost je bila upoznata mjesecima unazad prije usvajanja, pa samim tim i bivši direktori škola. Procedura izbora direktora škola se inicira od strane školskog odbora na način što su direktori bili dužni da zakažu sjednicu školskog odbora kako bi se stekli uslovi da se započne procedura izbora direktora. Međutim, desilo se da direktori nisu preduzeli nijednu radnju u tom pravcu. Veliki broj bivših direktora se oglušio o zakon, nije ispunio svoje obaveze, nisu čak ni pokušali da poštuju svoje obaveze koje im je zakon vrlo jasno odredio, za šta i vjerujem da je njihova namjera bila da što duže ostanu na svojim funkcijama radi prikrivanja pronevjera i drugih nezakonitosti koje su radili tokom mandata“.
BEZ POSLA OSTALO 25 DIREKTORA
Kada su u pitanju najavljene tužbe smijenjenih direktora, tj. ukoliko budu dobili na sudu, postavljeno je pitanje ko će za odliv novca građana iz budžeta biti kriv − poslanici koji su izglasali ovako kratak rok u zakonu ili Ministarstvo, kao i da li je baš ovako moralo da bude ili je Ministarstvu trebalo da bude ostavljeno više vremena za procjene rada prethodnih i izbor novih, odgovor glasi:
„Tužbe su akti koje MPNKS tretira kao bilo koji akt koji se može dostavili bilo kom državnom organu radi iniciranja nekog postupka za ostvarivanje svojih prava. Tužba i sudovi nisu prijetnje, niti MPNKS niti bilo koji građanin tako treba da posmatra niti tužbe niti sudove. To je legitimno pravo svakog građanina koji procjenjuje da mu u jednom trenutku postupak pred redovnim sudovima može pomoći. I ovo je jedini komentar MPNKS na najave ili podnijete tužbe bivših direktora.
Što se tiče dijela pitanja za odliv novca, prvo treba naglasiti da se ne radi o velikom odlivu. Kao što su pojedinci licitirali da će 1.000 direktora ostati bez hljeba, a svega 25 direktora je ostalo bez posla, tako se licitira i sa ciframa o sumi novca koji potencijalno može biti dobijena ili izgubljena nakon okončanih sudskih postupaka. U odnosu na utvrđivanje krivaca u tom slučaju nije pitanje za MPNKS, posebno što je to pitanje koje ako bude postavljeno mora da sačeka odgovor kako bi se prethodno odgovorilo na pitanja ko je kriv zbog odliva desetina miliona eura nakon tužbi zaposlenih u državnim organima zbog neplaćenih toplih obroka i prevoza, milioni eura zbog tužbi zaposlenih u državnim organima zbog pogrešnog obračuna zarada, stotine hiljada eura što je NKT otkrio spisak imena lica koja su se nalazila u samoizolaciji, a posebno bi se moralo postaviti pitanje: zašto sudski postupci traju godinama, ako se zna da dosta njih treba da bude završeno na dva ročišta. Kao što su, na kraju krajeva i ovi postupci. Svaki postupak ne bi smio po zakonu da košta više od 300 i nešto eura. Stvaramo društvo jednakih šansi, pa će prethodno svi dobiti šansu da objasne svoju potencijalnu krivicu za nabrojano, iako spisak nije konačan. MPNKS ne bi licitirao da li je malo ili puno, niti da li bi duži period bio potrebniji ili ne. Ostavljeno vrijeme je onoliko koliko je, svako oročavanje preduzimanja neke radnje nije zahvalno.“
Ona je na pitanje da li je i koliko nastavnika zbog toga ostalo bez norme časova ili eventualno posla,, s obzirom na to da je većina bivših direktora nastavila da radi u obrazovanju, kazala:
„Tačno je da je veliki broj direktora nastavio da radi u prosvjeti, prevashodno iz razloga što činjenica da su bili loši rukovodioci apsolutno ne znači da su loši predavači. Bez posla su ostali direktori koji su odbili da rade kao nastavnici u matičnim ustanovama, za neke nije bilo časova. Vraćanje bivših direktora u nastavu nije uticalo na normu časova za ostale nastavnike, jer su svi v.d. direktori iz nastave i njihovi časovi ostali slobodni.“
Na kritike koje dolaze iz opozicije i dijela civilnog sektora da su osnovni kriterijumi za odabir novih rukovodećih kadrova učešće na litijama, partijska ili nacionalna pripadnost, ministarka Bratić je rekla:
„Navedene komentare u pitanju ne smatramo kritikom, već zaključkom pojedinaca ili grupe na osnovu određenih, neprovjerenih podataka koji su im bili dostupni. MPNKS ni u izboru direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama niti prilikom izbora visokorukovodnog kadra u Ministarstvu nije se vodilo kriterijumima koji su navedeni. Da li je neko od njih bio na litijama? Moguće je, jer je na litijama bilo 200.000 ljudi, što je trećina Crne Gore. Ko je od njih bio na litijama, MPNKS nema informaciju. Uostalom sama činjenica da su se na direktorskim mjestima u nekim školama nalazili članovi partija koji su javno iznosili svoj stav, snimali spotove i sl, dovoljno govori o kriterijumima prilikom ranijih izbora direktora.“
Vijesti su pitale ministarku, da li su prema njenom mišljenju nastavnici zaista radili prekovremeno i, ako jesu, kako to da nije postignut dogovor sa Sindikatom kako ovaj slučaj ne bi stigao do suda, a građani plaćali i sudske troškove, ukoliko presuda bude u korist nastavnika. Ona je odgovorila:
„I u ovom pitanju, a što je razumljivo jer je tako kod većine građana, stvara se osjećaj da je tužba i sudski postupak nešto strašno. Dakle, ponoviću da su tužbe legitimno sredstvo u pravnom prometu dostupno svakom građaninu, pa i nama da mi tužimo. U odnosu na konkretno pitanje, ukazujemo da je MPNKS imalo i ima dobru volju da riješi ovo pitanje, ali je za isto neophodno i učešće Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja je iskazana spremnost da se ovo pitanje riješi mirnim putem, međutim zahtjev Sindikata je nerealno visok. A, takođe, nije ni jasno i precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada. Stoga, ukoliko zahtjevi koji su dostavljeni ostanu na nivou koji je do sada, možda samo utvrđivanje postojanje prava nastavnika i visine treba ostaviti vještacima ekonomske struke.“
NASTAVNICIMA ĆE BITI PLAĆENO SNIMANJE MATERIJALA
Bratić je kazala da će nastavnicima koji su snimali materijale za platformu Uči doma biti plaćeno. Radi se o cifri od oko 56.000 eura, i u toku je izrada ugovora nakon čega će se izvršiti i prenos novca.
Kada su u pitanju izmjene Zakona o visokom obrazovanju, ona je istakla da je Radna grupa završila prvu fazu i cijeli zakon je razrađen.
„Ne bih rekla da imamo sporenja u Radnoj grupi, čak naprotiv sa velikim brojem odredbi smo saglasni. Postoje predlozi pojedinih članova Radne grupe za izmjene nekih odredbi u odnosu na predlog Ministarstva, i veliki broj tih predloga je vrlo konstruktivan, zbog čega će sigurno imati veliku pažnju Ministarstva. Cjelokupan rad na zakonu nije prošao u atmosferi sukobljavanja, već isključivo u načinu pronalaska najboljih rešenja, na čemu smo svim članovima Radne grupe zahvalni“, naglasila je.
O zatečenom stanju u oblasti kulture, ministarka je ukazala:
„Resor kulture je veoma kompleksan, prevashodno zbog velikog broja institucija iz oblasti kulture. U samom resoru je bilo nepravilnosti u dijelu raspodjele novca po osnovu konkursa, dok je kompleksna problematika i u samim institucijama, kao što su Narodni muzej Crne Gore, Uprava za zaštitu kulturnih dobara koja nije ni započela postupak revalorizacije kulturnih dobara, Muzički centar u kome ima veliki broj pronevjera i slično. MPNKS vrlo ozbiljno i profesionalno pristupa rješavanju svih zatečenih problema i aktivni je učesnik u pružanju podrške novim direktorima, kako bi se što efikasnije i kvalitetnije premostili svi zatečeni propusti. Moram naglasiti da smo u resoru kulture zatekli jedan broj zaposlenih koji svojim znanjem i profesionalnim radom daju doprinos popravljanju zatečnog stanja.“
„Stanje u resoru nauke je označeno pronevjerom od 50.000 eura koje su potrošene za jedan vikend, izdavanjem faktura za poslove koji nisu sprovedeni i slično. Najveći problem i nedostatak je pasivan odnos prethodne administracije u dijelu korišćenja sredstava koja se nalaze u EU fondovima. Crna Gora je ostvarila izuzetno slabe rezultate, da je to dovelo do toga da smo iz godine u godinu bili u gubitku. Kao potencijalni korisnici EU fondova plaćamo kontribucije, a iz godine u godinu kontribucije su bile veće nego što je novca povučeno“, komentarisala je stanje u oblasti nauke.
IZVRŠENA RACIONALIZACIJA U SVIM RESORIMA
Bratić je u intevjuu istakla i da je izvršena racionalizacija u svim resorima.
„Kako je premijer i obećao, nije se vršila racionalizacija u odnosu na zaposlene − nije bilo otkaza, ali se prestalo sa neopravdanim trošenjem novca. MPNKS je opredijeljen da sredstva koja su predviđena budžetom moraju da budu namjenski trošena. U odnosu na rekonstrukciju Vlade MPNKS nema mogućnost odlučivanja, ono što možemo da istaknemo da smo ovaj resor kao i ostale uveli u zakonske tokove i da on funkcionise sasvim nesmetano. Optužbe da je ’nefunkcionalan’ su eufemizam za ’najlakši za podijeliti’, iako to uopšte nije tako. Veliki broj ministarstava nema u imenu ovoliko ’ingerencija’ iako ih, de facto, ima. Pritom, svakako, podržavamo sve odluke koje donese konstruktivan dijalog parlamentarne većine i premijera. Sve odluke koje su dobre za crnogorsku prosvjetu, nauku, kulturu i sport i građane Crne Gore. Kada je riječ o odnosu prema kulturi, posebnu pažnju bih usmjerila na Crnogorsko narodno pozorište u kojem je nedavno briljantno postavljena predstava ’Omladina bez Boga’ uz zapaženo učešće studenata FDU, te Upravu za kulturnu baštinu koja je počela da rješava decenijama nagomilane probleme na području prostora pod zaštitom UNESCO-a. Filmski centar počinje sa nekim izuzetnim projektima o kojima će tek biti riječi“, naglasila je ona.
O tome da li je planirana izrada strategije kulturne politike u Crnoj Gori, istakla je:
„Kultura Crne Gore je izuzetno bogata. Vjerujemo da su crnogorska kultura i kulturni radnici bili neopravdano zapostavljeni duži niz godina unazad. Stvarao se jedan (kvazi)elitni kulturni krug u kojem nije bilo mjesta za mnogo njih. I to je sad mnogima problem jer fondovi kojima raspolaže resor više nijesu ničija prćija. Kao odgovorno društvo moramo prevashodno da mijenjamo Zakon o kulturi, nakon toga će doći do izmjena niza podzakonskih akata. Smatramo da moramo mnogo veći akcenat staviti na zaštitu kulturne baštine, kako nematerijalne tako i materijalne. Započet je proces revalorizacije kulturne baštine, kontrole rada svih institucija iz oblasti kulture. Kultura je izuzetno osjetljiva i veoma važna za sve generacije. Izuzetan značaj ima činjenica da je kultura povezana sa resorom prosvjete kroz jedno Ministarstvo, što nam daje velike mogućnosti da našu djecu usmjeravamo na prave vrijednosti. U narednom periodu ćemo akcenat staviti upravo na te aktivnosti.“
Na pitanje dokle se stiglo sa utvrđivanjem stanja u vezi sa nestalim eksponatima iz Narodnog muzeja na Cetinju, kao i da li će neko odgovarati zbog toga, ministarka je odgovorila:
„Kao što je javnost upoznata, MPNKS je određen kao koordinator u Narodnom muzeju Crne Gore. Jedna od prvih radnji će da bude angažovanje eksterne revizije, kako bi se provjerilo kompletno finansijsko poslovanje NMCG. Takođe, pravno je neriješeno stanje eksponata koji se nalaze kod trećih lica, pa je neophodno utvrditi i da li se nalaze u vlasništvu NMCG ili ne, ako jesu vlasništvo NMCG da li su zakonito dati na korišćenje ili ne, kako se čuvaju i slično. U odnosu na nestale eksponate, u toku je postupak pred sudom. Očekujemo da sudovi i tužilaštvo urade svoj posao do kraja i da otuđenje eksponata bude rasvijetljeno. MPNKS će posvetiti posebnu pažnju utvrđivanju pravih činjenica i učiniti sve da se krivci pronađu.“
PROJEKAT „HORIZONT EUROPE“
Kada je riječ o očekivanjima od projekta „Horizont Europe“, Vesna Bratić je pojasnila:
„Ovo je projekat kojim se bavi resor nauke, i podrazumijeva potpisivanje sporazuma sa Evropskom komisijom, koji nam čini dostupnost fondu od 95,5 milijardi eura. Sporazum sa EK je usaglašen i očekuje se njegovo potpisivanje krajem novembra ove godine. Prvi javni pozivi biće u januaru 2022. godine. Kao resorno ministarstvo učinićemo sve da što veći broj naučnika iskoristi ovu mogućnost. U septembru smo organizovali radionicu, koju su vodili eminentni stručnjaci iz ove oblasti, na kojoj se svi učesnici mogli bolje da se upoznaju sa načinom na koji mogu pristupiti sredstvima iz ovog fonda. Radionice ćemo ponoviti, a pružićemo i drugu logističku podršku našim naučnim radnicima“.
Komentarisla je i funkcionisanjee Ministarstva sa četiri resora.
„Vrlo često se u javnosti moglo čuti da je ovo Ministarstvo glomazno zbog broja resora. Kao neko ko je rukovodilac ovog ministarstva smatram da su takve ocjene netačne, ali ne i zlonamjerne jer su proistekle iz nepotpunih informacija. Sva četiri resora su vrlo povezana i daju mogućnost da kreiramo prosvjetnu, naučnu, kulturnu, omladinsku i sportsku politiku kao jedinstvenu koja naraštaje čini kompletnim ličnostima. Spoj ovih resora će vratiti stare vrijednosti kada su postojale sekcije glume, likovne sekcije, dovešće do većeg učešća sporta u našim školama, omogućiće mladim talentima da razvijaju svoja naučna dostignuća i postignuća. Kada su u pitanju svi dosadašnji projekti, koji su dobri, spajanjem ovih resora oni nisu ugroženi, već se realiziju istom dinamikom. Sa druge strane, ova novina čini da se mogu dati veće mogućnosti svakom mladom čovjeku da kroz jedno ministarstvo ostvari sve ono što je potrebno za njegovo usavršavanje, napredovanje, i to pojednostavljivanjem i dostupnošću svih usluga koje jedan državni organ kao što je ovaj mora i treba da servisira“, istakla je ministarka.
Izvor: vijesti.me