Budžet Ministarstva prosvjete za 2019. godinu za obnavljanje školske infrastrukture biće veći u odnosu na budžet za 2018. za 30 odsto, kazao je ministar prosvjete dr Damir Šehović, prezentujući medijima i predstavnicima oblasti obrazovanja, rezultate rada resora prosvjete u prethodne dvije godine, i naglasio da je tekući budžet bio veći 20 odsto u odnosu na onaj u prethodnoj godini,
On je najavio najveći investicioni ciklus u obrazovanju do sada. Samo kroz dva aranžmana: sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), i Evropskom investicionom bankom (EIB), za narednu godinu planiran je 21 projekat vrijednosti 42 miliona eura.
Govoreći o investicijama, Šehović je rekao da su samo neki od tih planiranih projekata: izgradnja gimnazije u Podgorici, vrtića u Bijelom Polju, Beranama, Tuškom putu, Starom aerodromu, Zlatici, škole na Zabjelu, rekonstrukcija i dogradnja podgoričkog „Poletarca“ i „Pčelice“ (Zabjelo i Momišići), rekonstrukcija i dogradnja kotorskog vrtića i mnogi drugi.
Biće nastavljeni radovi na izgradnji kapitalnih objekata – novi vrtići u Bloku šest, Pljevljima, Baru, Ulcinju, City kvartu, Rožajama, škola u Golubovcima, Tološima, na Karabuškom polju, Siti kvartu, OŠ „Dušan Korać“ u Bijelom Polju, te škola u Igalu, Rožajama i Plavu.
Planirano je opremanje osnovnih škola novom računarskom opremom za šta će biti izdvojeno oko tri miliona eura, zatim zamjena školskog namještaja u vrijednosti 2,5 miliona eura, a biće nastavljeno opremanje stručnih škola u vrijednosti oko dva miliona eura.
Naime, Šehović je objasnio da će kapitalni projekti iz obrazovanja za narednu godinu biti rađeni iz više izvora: nacionalnog budžeta, projektima sa Njemačkom razvojnom bankom KfW, te pomenutim kreditnim aranžmanima sa EIB-om i CEB-om, i da to znači da su planirane aktivnosti na ukupno 38 kapitalnih projekata iz svih navedenih izvora finansiranja.
On je podsjetio da je ukupna vrijednost projekata koji su završeni samo tokom 2018. bila preko 30 miliona eura.
Ocijenivši da je veoma zadovoljan rezultatima rada resornog Ministarstva u prethodne dvije godine, Šehović je istakao da su u Ministarstvu prosvjete odmah po formiranju 41. Vlade Crne Gore postavili izuzetno zahtjevne i ambiciozne četvorogodišnje ciljeve: kreiranje kvalitetnijeg i pravednijeg obrazovnog sisitema, koji je besplatan i jednako dostupan svima, povezivanje obrazovanja sa tržištem rada, kreiranje mehanizma za prepoznavanje i nagrađivanje najboljih u prosvjeti, kao i veća ulaganja u obrazovanje i bolji status prosvjetnih radnika.
U tom cilju su već tokom prve godine izmijenili sve sistemske zakone u oblasti obrazovanja i time stvorili pretpostavke za implementaciju prethodno pomenutih visokih očekivanja.
UNAPRIJEĐENO I MODERNIZOVANO PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE
„Danas, u polovini mandata Vlade, nakon samo dvije godine, mogu da kažem da smo veliki broj tih ciljeva ostvarili. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje smo značajno unaprijedili, modernizovali i prilagodili novim zahtjevima vremena. Ozbiljnim radom i zalaganjem, kao i sveobuhvatnom kampanjom uspjeli smo da za samo dvije godine podignemo stopu upisa u predškolske ustanove sa nešto preko 50 na preko 70 odsto. Dakle, dvije i po hiljade djece smo upisali više u vrtiće ove u odnosu na 2016. godinu. To je ogroman iskorak, ukoliko znamo da rano vaspitanje i obrazovanje ima ogroman značaj za budući razvoj djece i za formiranje njihove ličnosti. Istovremeno smo povećali kapacitet vrtića za 1.500 novih mjesta tako što su za samo za dvije godine otvorene četiri vaspitne jedinice u Podgorici i po jedna u Baru, Nikšiću, Pljevljima i Budvi, uz pomoć opština i drugih donatora. Uspostavili smo nove interaktivne službe u Podgorici, Baru, Ulcinju i Cetinju. Izdvojio bih hrabar, možda i regionalni iskorak koji smo u ove dvije godine takođe napravili. Naši mališani koji pohađaju vrtić, a stariji su od tri godine imaju privilegiju da dva puta nedjeljno besplatno uče engelski jezik na način koji je njima prilagođen. Nastavnici koji izvode nastavu prošli su posebne obuke koje je organizovao Britanski savjet. Iako je bilo nedoumica na početku primjene, rezultati su sjajni, zadovoljstvo i roditelja i djece je ogromno“, ocijenio Šehović.
STVORENI PREDUSLOVI ZA KVALITETNIJE OSNOVNO OBRAZOVANJE
On je naglasio da su stvoreni preduslovi za kvalitetnije osnovno obrazovanje, iako na tom putu ima još dosta posla.
„Da bismo istakli vaspitnu ulogu škole kako bi se nastavnici mogli više posvetiti komunikaciji sa djecom i akcenat staviti na individualni pristup učenicima, ali i samim đacima omogućili da se rasterete nefunkcionalnih i nepotrebnih znanja i fokusiraju se na suštinu, a ne na formu, izmijenili smo predmetne programe, modernizovali ih, smanjili obim gradiva, smanjili normu nastavnicima, kao i broj učenika u odjeljenju. Već drugu godinu za redom uspješno sprovodimo dovjezičnu nastavu u formi pilot projekta u osam škola. Rezultati su više nego dobri. I za ovaj vid nastave nastavnici su prošli rigorozne obuke koje je takođe organizovao Britanski savjet. Uveli smo zakonsku obavezu izučavanja engleskog jezika od prvog razreda osnovne škole. U ove dvije godine odškrinuli smo vrata digitalizaciji u obrazovanju, jer smo znali da obrazovanje ne treba da poklekne pred digitalizacijom nego da joj se prilagodi. Zato smo, ponovo zahvaljujući Britanskom savjetu, dodijelili 600 mikrobit ili džepnih računara desetinama škola u Crnoj Gori i obavezali se da ih najkasnije u nekoliko godina svaka škola u Crnoj Gori dobije. U cilju podsticanja digitalne pismenosti potpisali smo ugovor sa Oracle kompanijom, zahvaljujući čemu čemo obučiti čak 300 nastavnika i 3.000 djece kako bi unaprijedili znanje iz oblasti IT tehnologije“, rekao je ministar.
On je takođe ukazao da su, u cilju podsticanja vannastavnih aktivnosti, te slanja poruke djeci, da su jednako kao formalno obrazovanje važni i umjetnost i sport, organizovane besplatne posjete za oko 4.000 djece iz 20 škola Zetskom domu i Muzeju na Cetinju, a do kraja godine taj broj će biti 6.000 djece i 30 škola. Takođe
je u funkciji promocije umjetničkog obrazovanja otvoreno pet područnih odjeljenja muzičkih škola − u Golubovcima, Tivtu, Rožajama, Mojkovcu i Plavu, koja su opremljena potrebnim instrumentima. U saradnji sa Ministarstvom sporta značajno je obnovljena školska sportska infrastruktura.
„Ogroman napredak napravljen je i u inkluzivnom obrazovanju. Pripremili smo Strategiju inkluzivnog obrazovanja za narednih šest godina, a djeci sa posebnim obrazovnim potrebama omogućili dostupno, pristupačno i kvalitetno obrazovanje. U obrazovni sistem uveli smo oko 280 asistenata u nastavi. U cilju povećanja broja pripadnika RE populacije u školama, prošle i ove godine dio našeg sistema postalo je i 30 medijatora koje će ubuduće umjesto nevladinog sektora finansirati Ministarstvo prosvjete“, naglasio je ministar.
UKLONJENE PREDRASUDE O SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA
Šehović je ukazao da je vraćen značaj srednjem stručnom obrazovanju. Za samo dvije godine skoro u potpunosti uklonjene su predrasude koje su se neopravdano vezivale za srednje stručne škole, pa ih konačno upisuju i najbolji učenici. Tri puta je povećan broj učenika na trećem stepenu. Uvedeno je dualno obrazovanje koje se danas realizuje u 18 opština i u taj sistem, za samo dvije godine, uključeno je preko 280 poslodavaca i 600 učenika.
„Usvojeno je 26 modularizovanih obrazovnih programa, zahvaljujući čemu se kvalifikacija može steći i prije završetka školovanja. Svi učenici koji su prošle godine završili školu u dualnom sistemu, zasnovali su radni odnos kod istih poslodavavca kod kojih su obavljali praktičnu nastavu. Dodijeljeno je i 400 stipendija za deficitarne kvalifikacije za šta je za dvije godine izdvojeno oko 500.000 eura. Opremili smo osam srednjih stručnih škola savremenom opremom u šta je uloženo 380.000 eura. Otvorili smo zakonsku mogućnost za formiranje specijalističkih odjeljenja u gimnazijama, što je važan iskorak zakonodavne reforme iz 2017. godine“, kazao je ministar, i dodao da su u cilju pune objektivnosti uvedeni eksterni maturski i stručni ispit od 2020 goidne, a uspjeli su da licenciraju 105 organizatora obrazovanja odraslih.
SISTEMSKI RIJEŠENO PITANJE NAGRAĐIVANJA NAJBOLJIH
On se posebno osvrnuo na osnivanje Fonda za kvalitet i talente, čime je, kako ke kazao, na sistemski način riješeno pitanje nagrađivanja najboljih učenika i nastavnika.
„Nagrade najboljima u prosvjeti ne zavise više od bilo čije dobre volje ili subjektivnog osjećaja, već od jasnih i javnih kriterijuma jednakih za sve. Zahvaljujući tome biće nagrađeno 507 najboljih učenika i nastavnika za šta je izdvojeno 500.000 eura. Rezultati će biti i objavleni tokom ova dva dana“, najavio je Šehović.
Značajan iskorak napravljen je i u visokom obrazovanju. Uvedene su besplatne osnovne i master studije, pa je prošle i ove studijske godine oko 7.000 studenata koristilo tu benefit.
„Reformisali smo model studiranja i prešli na model tri plus dva plus tri. Uveli smo i obaveznu praktični nastavu od minimum 25 odsto tokom studiranja. Reforma visokog obrazovanja praćena je i najvećim budžetskim izdvajanjima do sada. Ove godine budžet Univerziteta Crne Gore iznosi 19,3 miliona eura što je najviše od nejgovog osnivanja. Prošle godine je osnovana, a ove godine obezbijeđena funkcionalnost Agencije za praćenje kvaliteta visokog obrazovanja. Vlada je nedavno utvrdila Predlog zakona o akademskom integritetu koji Skupština treba da usvoji do kraja godine čime će se na sistemski način urediti ovo pitanje. Po prvi put je sprovedena Studija praćenja ili Tracer Study, koja je pokazala da tri od četri studenta završi studije u roku predviđenom pravilima studija, dok je preko 85 odsto zadovoljno studijama“, istakao Šehović, i dodao da je izrađena i analiza Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem i ona je pokazala da je oko 50% korisnika Programa nastavilo radni anagažman.
Obezbjeđujemo oko 300 stipendija najboljim studentima i 86 stipendija za magistarske studije u inostranstvu.
„U kontinuitetu radimo na poboljšanju položaja prosvjetnih radnika. Za rješavanje njihovih stambenih potreba u ove dvije godine izdvojene je milion i osamsto hiljada eura gotovo pola miliona više nego do sada. Po prvi put ove godine izdvajamo po 70.000 eura za stambene potrebe zaposlenih u domovima učenika i studenata. Sa Sindikatom prosvjete smo u redovnoj komuniakciji o usklađivanju koeficijenata iz Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. O tome za kakav za smo se model opredijelili, javnost će biti vrlo brzo informisana“, zakjljučio je Šehović.
Lj. Vukoslavović
