Nevladina organizacija Juventas organizovala je dvodnevni trening na temu “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, sa kojeg je poručeno da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način konzumiraju medijski sadržaj. Ukazano je i da medijska pismenost treba da postane obavezan predmet za srednjoškolce.
Profesorica književnosti Božena Jelušić, kazala je da je situacija Crne Gore specifična, jer predmet medijske pismenosti postoji već 11 godina kao izborni u gimnazijama, ali da nije napravljen suštinski pomak.
„Nije se uradilo ono što je suštinski, da to postane obavezan predmet za sve srednjoškolce i da se na prilagođen način uvede u osnovne škole. Crna Gora je propustila stratešku prednost koju je imala u odnosu na sve ostale države, ne samo regiona“, rekla je Jelušić.
Ona je poručila da je kritičko promišljanje, nakon pojave fenomena lažnih vijesti, jedini način da se sačuva integritet.
„Novi mediji i nove medijske tehnologije, koji se nisu samo pokazali kao sredstvo koje nam olakšava život, što objektivno jesu, već su se pokazali kao mogući oblici kompromitacije bilo kog života u demokratskom društvu, samodemokratskog građanstva, pitanja javnog mnjenja, kredibiliteta svih odlika, a najzad i samih izbora na bilo kom nivou“, navela je Jelušić.
Ona je kazala da je pojam medijske pismenosti širi od sposobnosti čitanja, govorenja i slušanja, i da u sadašnjem trenutku, kako je rekla, podrazumijeva informacionu pismenost.
„U obilju informacija, zapravo je bitna navigacija, odnosno kako doći do informacija, da li su one kredibilne, kako ih koristiti, da li su one plagijat. Zatim su važne digitalne kompetencije, koje će nam omogućiti tu vrstu pretrage i korišćenja. Medijska pismenost je vrlo važna zbog toga što je pitanje transpozicije i reprezentacije suština, nikada ono što nam se plasira putem medija nije empirijska stvarnost“, navela je Jelušić.
Ona je istakla da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj.
„Vi morate da se sprijateljite sa medijima. Ne treba da pobjegnete od činjenice da je smartfon takođe alatka obrazovna. Umjesto da se predstavljate kao neko ko brani i ko se distancira od toga, vi idete u susret tehnološkom izazovu i pokušavate da učenicima, na primjeru novih medija, usadite svijest i da je svaka medijska poruka konstruisana i da je korišćen jezik medija“, poručila je Jelušić.
Ona je kazala da je svaka medijska poruka nosi određen sistem vrijednosti i ideologiju, kao i da ima svoju svrhu, koju učenici, kako je pojasnila, treba da shvate u cilju usvajanja kritičkog pristupa prema medijima.
„Kada se to shvati i kada se učenik na taj način pozicionira, postavljajući uvijek kritička pitanja, dobija ono što je u svim obrazovnim sistemima širom svijeta najbitnije, a to je kritičko mišljenje, učenje za cio život i kako se uči“, rekla je Jelušićeva.
Ona je ocijenila da uvođenje medijske pismenosti nije značajno samo sa stanovišta te oblasti, već sa aspekta „ozdravljenja i prilagođavanja obrazovnog sistema“.
„Moja je pretpostavka, kao nastavnice koja se time bavila deset godina, da bi PISA rezultati testiranja u Crnoj Gori bili neuporedivo bolji, ukoliko bi imali više predmeta koji na drugačiji način pristupaju bazama znanja i koji koriste simulaciju, predstavljanje, multitasking i sve metode koje koriste moderni mediji. Djeca ne razmišljaju više na način na koji je razmišljala moja generacija, ne misle linearno i upravo zbog toga su im potrebni nastavnici sa drugačijim pristupom“, pojasnila je ona.
Jelušićeva je kazala da predmet medijske pismenosti predstavlja aktivni odnos prema izazovima koje treba inovirati, a da škola, kako je istakla, mora razvijati etiku kod djece i mladih, jer ta institucija nije samo obrazovna institucija, već i vaspitna.
„Demokratsko građanstvo i demokratsko društvo moraju pokušati da sačuvaju i medije i publiku, kao i publiku koja je u stanju da to prepznaje. Mora se obezbijediti prostor za kredibilnu javnu debatu, koja, bez medijske pismenosti, neće biti moguća. Kada vidite da vam tehnologija pruža mogućnost da od društva napravite zvjerinjak, onda vam je jasno da morate i školom i kućom i vaspitnim radom, da uvodite neku vrstu etičkog imperativa, kada su u pitanju mediji“, rekla je Jelušićeva.
Nezavisni medijski ekspert Duško Vuković smatra da svi građani treba da budu medijski pismeni, ukoliko žele da funkcionišu kao slobodni ljudi u demokratskom društvu.
On je kazao da je važno da građani objektivno sagledaju medije i sadržaj koji distrubuiraju.
„Kroz reklame, kroz razne druge sadržaje, svi oni kojima je stalo do novca, a ne do edukacije djece, nudiće razne vrste šarenih laži, jer je njihov cilj profit. Važno je naučiti djecu da prepoznaju kada im neko nudi nešto, ne zato što je to dobro za njih, već zato što želi da zaradi na njima. Djecu ne možemo odvojiti od igara i svega što nude savremeni mediji, ali ih možemo naučiti da prihvataju sadržaj na jedan drugačiji način“, naveo je Vuković.
Projekt asistent u NVO Juventas Mićan Andrijašević kazao je da je cilj treninga za nastavnike izgradnja kapaciteta nastavnog osoblja kako bi bili, kako je pojasnio, u mogućnosti da predaju medijsku pismenost kao izborni predmet za drugi ili treći razred gimnazije.
„Cilj obuke je i izgradnja mreže za promociju medijske pismenosti u sistemu obrazovanja i moguće unapređenje, kao i to da li će to biti medijska pismenost kao obavezni predmet ili medijska pismenost kao izborni predmet u srednjim stručnim školama“, rekao je Andrijašević.
Kako je ukazao, istraživanje NVO Juventas pokazuje da medijska pismenost nije dovoljno zastupljena u školama.
„Svake godine je broj zainteresovanih učenika manji i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se taj stepen zainteresovanosti podigao i kako bi što veći broj učenika, ali i nastavnika shvatili značaj medijske pismenosti“, naveo je Andrijašević.
Profesor u Školskom centru ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom Ljubomir Radosavljević očekuje da medijska pismenost bude dosta zastupljenija u školama, jer je ona đacima definitivno potrebna da znaju raščlaniti medijske poruke kojima ih bombarduju medji.
„Iako su mediji dostupni na sve načine i kroz mobilne telefone, internet i stvarno su sveprisutni, time su i daleko izloženiji opasnosti upravo od lažnih vijesti i medijske propagande“, rekao je Radosavljević.
On smatra da bi u školama trebalo uvesti predmet medijske pismenosti i to, kako je rekao, ne samo u gimnaziji, gdje je već postojao, „već i u stručnim školama jer je mladim ljudima potrebno da znaju sami raščlaniti pravu istinu, provjeriti informaciju iz više dostupnih medija i aspekata“.
Priredila O. Đ.