Donosioci odluka bi trebalo da sprovedu značajnu reformu obrazovnog sistema u kojem će kritičko razmišljanje i digitalna pismenost da budu među najvažnijim segmentima, ocijenila je doc. dr na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Milena Lipovina-Božović.
Ona je, na sesiji sa studentima u okviru tribine „Vještačka inteligencija: između mita i stvarnosti“, koja održana na u Rektoratu, kazala da je sesija bila korisna za studente, što je dokazala i izvanredna interakcija koju su imali sa govornicima.
„Na ovoj sesiji su studenti imali priliku da od priznatih svjetskih stručnjaka čuju o aktuelnim trendovima u oblasti vještačke inteligencije, kao i kakav je uticaj razvoja vještačke inteligencije na sve segmentima života, sa posebnim akcentom na obrazovanje. Ono što se moglo čuti jeste da živimo u eri malo drugačijeg obrazovanja, koje je dosta personalizovano, što znači da tradicionalni metodi učenja - u školama i na univerzitetima nisu nešto što je u skladu sa aktuelnim razvojem, pa se svi moramo prilagođavati, kako pojedinci, tako i profesori i cijeli društvo“, navela je Lipovina Božović u izjavi za PR Centar.
Tokom sesije su, kako je ukazala, bile akcentovane oblasti obrazovanja o kojima se danas puno priča u Crnoj Gori - STEM obrazovanje koje se odnosi na nauku, tehniku, inženjerstvo i matematiku.
„To znači da su ovo discipline u kojima studenti i mladi treba da se sve više usavršavaju, jer predstavljaju jako dobro bazu za nadogradnju. Ono što je dodatno apostrofirano na događaju jeste interdisciplinarnost, kao budućnost obrazovanja. Vi danas teško možete zamisliti izučavanje biologije, hemije i drugih disciplina bez dobrog poznavanja računarskih tehnika“, navela je Lipovina-Božović.
Ona je ukazala da se posebno izdvojila tema cjeloživotnog učenja, koje je posebno značajno u vremenu ubrzanog razvoja tehnologija kao što je vještačka inteligencija.
„Predavači su dali konkretne prijedloge studentima kako mogu da iskoriste onlajn resurse koji su dostupni besplatno ili uz niske troškove, te kako da se konstantno usavršavaju. Naravno, za to je neophodna njihova radoznalost i motivacija. Resursa ima jako mnogo, a nama je da ih iskoristimo“, rekla je Lipovina-Božović.
Govoreći o izazovima kad je riječ o vještačkoj inteligenciji, Lipovina-Božović je kazala da će mnogi poslovi u budućnosti nestati u tradicionalnoj formi, ali da će se i mnogi novi pojaviti.
„Puno je nepoznanica, nema odgovora na sva pitanja, ali ono šta je sigurno je da što se više budemo opirali i borili protiv vještačke inteligencije to ćemo biti nažalost više po strani. Poenta je da sve resurse koje nam pruža razvoj tehnologije, te vještačka inteligencija, iskoristimo što bolje za profesionlani i lični razvoj“, rekla je Lipovina-Božović.
Ona je istakla da su veliki izazovi i pred Univerzitetom i cjelokupnim obrazovnim sistemom.
„Ovaj serijal predavanja, kao i činjenica da na UCG imamo sve više ovakavih istaknutih govornika, pokazuje da je Univerzitet svjestan trendova u obrazovanju, kao i načina kako treba ovakvim temama da se pristupa kako bi studenti bili što bolje informisani“, navela je Lipovina-Božović.
Za studentkinju prve godine Ekonomskog fakulteta Milicu Đurović ovakvi događaji su inspirativni, jer pužaju priliku da se upoznaju sa karijernim putem svjetski poznatih stručnjaka.
„Ovakve sesije su značajne jer nam omogućavaju da učimo iz iskustva svjetskih stručnjaka, kao i da nam daju preporuke kako možemo dalje da uspijemo u našim budućim karijerama. Događaji poput ovoga bi trebalo što više da se dešavaju i da imamo interakciju sa ovako uspješnim ljudima“, navela je Đurović.
Ona smatra da je upotreba savremenih tehnologija značajna za fakultet, a da može pomoći i za sticanje vještina za buduću karijeru.
Student treće godine Elektrotehničkog fakulteta Anel Perezić smatra da je ovaj događaj fantastičan, a da su paneli isnpirativni.
„Mnogo je značajno što UCG dovodi ovako uspješne ljude iz svih sfera - zaštite životne sredine, ekologije, cirkularne ekonomije. Vještačku inteligenciju možemo da povežemo sa zaštitom životne sredine, jer je Crna Gora ekološka država, pa se nadam se da ćemo uz razvoj tehnologije moći da utičemo na ekologiju i na ekonomiju, uz tehnološki napredak za koji vjerujem da Crna Gora ima potencijal“, istakao je Perezić.
Kazao je da vještačku inteligenciju koristi za personalno usavršavanje za šta smatra da nije potrebno previše digitalnog znanja,.
„Chat GPT je napravljen za fizička lica i za njegovu primjenu nije potrebno znati kodiranje i programiranje kao što neki misle, dok za korišćenje u privredi treba veća stručnost, pa vjerujem da će Univerzitetet stvoriti eko sistem koji će pomoći uključivanju vještačke inteligencije u industriju“, naveo je Perezić.
Gugl stručnjak Džefri Huber kazao je da mu predstavlja zadovoljstvo što je bio u mogućnosti da u svoj posao inkrporira upornost i znatiželju baveći se stvarima koje ga zanimaju.
„Tako da za mene posao nije samo posao, jer ako snagu vučete iz radoznalosti i strasti prema tome što radite, onda to radite za sebe, a ne za novac koji dobijate. Koliko god ste u nekom poglavlju sada uvijek ima sledeći korak. Težite cjeloživotnom učenju“, rekao je Huber.
Poznati stručnjak za vještačku inteligenciju i suosnivač startup kompanije BetterAI, Arsalan Vosoug ukazao je na značaj cjeloživotnog učenja.
„Želim da naglasim da budete spremni i na neuspjeh. Zato smo danas i slušali priče o uspjesima, kao i priče o nespjesima. Smatram da i nespjeh može da vas pogura dalje“, poručio je on, dodajući da je važno da studenti prate svoju strast i ono što vole, nakon čega učenje dođe kao hobi.
„Lično svakog dana pročitam nečiji rad, blog, nekad i knjige koje su u vezi sa mojim poslom. To za mene ne predstavlja pritisak već zabavu“, naveo je Vosoug.
O. Đ.