Policija je prošle sedmice u Podgorici uhapsila muškarca nakon prijave da je pratio i uznemiravao djevojčice i žene. Riječ je o višestrukom povratniku, koji je do sada nekoliko puta osuđivan, a za posljednji slučaj kažnjen je na svega 60 dana zatvora i to zbog kršenja javnog reda i mira.
Kako je za Portal Analitika kazala direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović, od momenta kada je objavljena informacija, dobili su veliki broj poziva zabrinutih roditelja koji pitaju šta da rade i na koji način da se ponašaju kada za dva mjeseca taj muškarac ponovo bude na slobodi.
„U međuvremenu smo, pokušavajući da dođemo do informacija šta se dešava i kolika je opasnost kada pričamo o tom čovjeku, povezali objave u medijima još od 2016, kada smo i apelovali na institucije da pooštre kaznenu politiku“, pojašnjava Mihailović.
Shvatili su, kaže, da je i tada, posebno kada je riječ o djeci, javnost bila zgrožena djelima koje je počinio.
„Takvo ponašanje traje, a presuda za djela ovog tipa bilo je nekoliko. Sve to zajedno sa ovom posljednjom koja je tolika kolika jeste i odnosi se na kršenje javnog reda i mira, što je nevjerovatno, izaziva veliku bojazan kod roditelja, pa nije čudo što se pitaju kako da zaštite svoju djecu i budu sigurni da se neke stvari neće ponoviti“, kaže Mihailović.
Udruženje Roditelji, kako napominje, ne bavi se komentarisanjem konkretnih slučajeva, već se trude da ovakve i slične situacije sagledaju iz svih uglova i na osnovu toga upute zahtjeve prema institucijama sistema.
Međutim, kako kaže Mihailović, ova situacija je specifična, zato je neophodno što prije naći način da se zaštite i djeca i žene.
„Pogotovo ako znamo da je višestruki povratnik i da djela ponavlja. Ključna pitanja su: zašto je ta osoba bila na slobodi i kako smo došli do toga da može slobodno da se kreće i bude u kontaktu sa djecom na bilo koji način, ali i kada će se u Crnoj Gori konačno shvatiti da neke stvari moramo da promijenimo i da se uozbiljimo. Predugo o ovome pričamo, previše je bilo obećanja i čini se potpuno nevjerovatnim da nekoga moramo da ubjeđujemo da treba da zaštitimo djecu“, ističe naša sagovornica.
Najveća odgovornost je, dodaje, na institucijama.
„Čudna je situacija da ne možemo ništa da uradimo, odnosno da javnost, ali i institucije nisu adekvatno reagovale na ove slučajeve.Potreban nam je registar tih osoba, da se ne bi desilo da neko ne zna ko je ta osoba, da je već osuđivana ili da prijeti opasnost od nje“, kaže Mihailović.
Takođe, kako napominje, traže da se te osobe, kada izađu iz zatvora, nadziru, kako ne bi došle u bilo kakav kontakt sa djecom. Kategorična je da tu ne bi trebalo da ima ikakvih olakšavajućih okolnosti.
„Ne treba mi da učimo policiju i tužilaštvo kako da prepoznaju određena djela, ali kao laici moramo se zapitati kako to da je napadanje žena i praćenje djevojčice od osuđivane osobe procijenjeno kao kršenje javnog reda i mira“, pita naša sagovornica.
Sličnih situacija bilo je i ranije, pa su građani proljetos plišanim igračkama na trgovima i ulicama u više crnogorskih gradova tražili strože kazne za one koji uznemiravaju i zlostavljaju djecu.
Iako su najavljene izmjene zakona, do danas se, kaže Mihailović, ništa nije promijenilo.
„Treba li svaka dva dana da izlazimo na proteste da bi neko radio svoj posao? Ako je smisao ove priče da moramo da ponavljamo i da ko zna koliko puta tražimo da se zaštite djeca od svih djela protiv njihovih polnih sloboda, da se obraćamo institucijama i da molimo poslanike da izglasaju zakon koji je pripremljen, onda smo u debelom problemu“, smatra ona.
Sigurna je, kaže, da je bilo organizacija koje su i prije 2016, ali i u međuvremenu, smatrale da treba da se pooštri kaznena politika i da se dodatno unaprijedi sistem koji je pun rupa.
„To su preporuke i konstatacije od institucija poput crnogorskog Ombudsmana do međunarodnih poput Savjeta Evrope i onih preporuka koje imamo u Deklaracijama i stranim dokumentima koje smo prihvatili. Izvještaji ukazuju da to ne radimo dovoljno dobro, godinama upućujemo apele i imali smo brojne sastanke sa predstavnicima Vlade. Pitanje je šta treba još da se desi, da neko konačno krene da se ozbiljnije bavi ovom pitanjem“, kaže Mihailović.
Zakonska regulativa mora da se promijeni, jer se, kako navodi, zbog neadekvatne kaznene politike, stiče slika da se šalje poruka okrivljenom da ne posustaje u nedozvoljenim radnjama.
„Mi smo i do sada imali slučajeve po važećem Krivičnom zakoniku, kada su kazne bile definisane, na primjer, od dvije do pet godina, da se išlo ispod tog minimuma ili su se definisale određene olakšavajuće okolnosti koje su te osobe oslobađale dijela odgovornosti“, pojašnjava Mihailović.
Udruženje je, kaže, prošlog petka poslanicima proslijedilo pismo u kojem traže da se izglasaju predložene izmjene Krivičnog zakonika.
Odgovor, do sada, nijesu dobili.
„Nadam se da će nam izaći u susret. Ovo su teme koje zaokupljaju pažnju javnosti dva dana bez trećeg. Imamo uvijek preče, a ništa nam ne smije biti preče od djece. Ako na ovakve stvari žmurimo, češće će se ponavljati. Moramo zajedno da doprinesemo tome da se cijeli ambijent promijeni, ne samo NVO sektor i određene institucije“, zaključuje Mihailović.
Izvor: portalanalitika.me